Prvi put nakon skoro sedamdeset godina bi mogla biti odgođena ceremonija dodjele Nobelove nagrade za mir zbog intenzivnih napora kineske vlade da sabotira ovaj događaj.
Ambasadori nekoliko zemalja, uključujući Rusiju, Kazahstan i Irak su najavili da slijedeći mjesec neće prisustvovati ceremoniji u Oslu.
Kada je kineski pisac i demokratski orjentisan aktivista Liu Xiaobo prošli mjesec dobio Nobelovu nagradu za mir, Peking je reagovao s gnjevom i započeo intenzivnu državnu i međunarodnu kampanju da sabotira ceremoniju dodjele nagrada.
Napori Pekinga su izgleda urodili plodom jer nagrada vrlo vjerovatno neće biti dodijeljena na ceremoniji u Oslu idući mjesec zbog toga što je Liu u zatvoru, a Kina ne dozvoljava ni jednom članu njegove obitelji da prisustvuje dodjeli u njegovo ime.
Pravilo norveškog Komiteta za dodjelu Nobelove nagrade je da medalju i nagradu u vrijednosti 1.4 miliona dolara može preuzeti nagrađeni osobno ili bliski član njegove obitelji.
Liu koji služi jedanaestogodišnju kaznu je i dalje zatvoru, a članovima njegove obitelji je izričito zabranjeno da napuste Kinu isto kao i ostalim disidentima i intelektualcima koji su htjeli otputovati u Oslo.
Njegova žena Liu Xia je u kućnom pritvoru, a prijatelji para su rekli novnarima da su i Liujeveva braća pod strogom policijskom prismotrom.
Liu Xia je novinarima Associated Press-a dala telefonsku izjavu prije nego što je pritvorena u kojoj je kazala kako se Xiaobo nada da će ona moći preuzeti nagradu za njega.
AP: Da li mislite da će vam vlada dozvoliti da otputujete?
Liu Xia: Mislim da će to biti veoma teško.
Kampanja bez presedana
Fotografija Liu Xiaoboa u galeriji dobitnika Nobelove nagrade za mir u Nobelovom centru u Oslu, oktobar 2010Geir Lundestad, sekretar norveškog Komiteta za dodjelu Nobelove nagrade je rekao da će ceremonija dodjele biti održana u Oslu 10.decembra kako je i planirano, čak i ako niko od članova Liujeve obitelji ne bude mogao prisustvovati.
Moguće je da će na ceremoniji biti pročitana Liujeva poruka ili eventualno nešto što je već ranije napisao.
Lundestad je rekao da su ambasadori iz 36 zemalja potvrdili svoj dolazak. Ali ambasadori Rusije, Kube, Iraka, Kazahstana i Maroka su odbili prisustvovati dodjeli nakon upozorenja iz Pekinga.
Lundestad kaže da je Peking pokrenuo kampanju bez presedana kako bi sabotirao učešće na ceremoniji.
„Ne znam ni jedan primjer da je država tako aktivno i direktno pokušala odgovoriti ambasadore od prisustvovanja ceremoniji dodjele Nobelove nagrade“, rekao je Lundestad.
Glasnogovornik Ruske ambasade u Oslu je rekao novinarima da ambasador neće biti u Oslu za vrijeme dodjele nagrade. Ali odluka Moskve je kritizirana od strane domaćih aktivista za borbu za ljudska prava.
Arseny Roginsky, predsjednik Memorijalne grupe je rekao da se međudržavni odnosi Rusije i Kine miješaju u oblast ljudskih prava. Aktivistica Lyudmila Alekseyeva kaže da Rusija želi biti velika sila, a u ovom slučaju se našla rame uz rame sa Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom.
Slična stvar se posljednji put desila 1936.godine kada je njemačkom novinaru i pacifisti Carlu von Ossietzkom bilo zabranjeno da napusti nacističku Njemačku kako bi preuzeo nagradu.
Tokom hladnog rata, evropski komunisti su velikodušnije prihvatali odluku Komiteta da disidentima dodijeli Nobelovu nagradu.
Sovjetskom fizičaru i borcu za ljudska prava Andrei Sakharovu je bilo zabranjeno da napusti Sovjetski savez kako bi 1975.godine preuzeo Nobelovu nagradu, ali je njegovoj supruzi dozvoljeno da otputuje umjesto njega.
Isto tako je 1983.godine poljska vlada dozvolila supruzi nobelovca Lecha Walesa da preuzme nagradu u njegovo ime.
Ambasadori nekoliko zemalja, uključujući Rusiju, Kazahstan i Irak su najavili da slijedeći mjesec neće prisustvovati ceremoniji u Oslu.
Kada je kineski pisac i demokratski orjentisan aktivista Liu Xiaobo prošli mjesec dobio Nobelovu nagradu za mir, Peking je reagovao s gnjevom i započeo intenzivnu državnu i međunarodnu kampanju da sabotira ceremoniju dodjele nagrada.
Napori Pekinga su izgleda urodili plodom jer nagrada vrlo vjerovatno neće biti dodijeljena na ceremoniji u Oslu idući mjesec zbog toga što je Liu u zatvoru, a Kina ne dozvoljava ni jednom članu njegove obitelji da prisustvuje dodjeli u njegovo ime.
Pravilo norveškog Komiteta za dodjelu Nobelove nagrade je da medalju i nagradu u vrijednosti 1.4 miliona dolara može preuzeti nagrađeni osobno ili bliski član njegove obitelji.
Liu koji služi jedanaestogodišnju kaznu je i dalje zatvoru, a članovima njegove obitelji je izričito zabranjeno da napuste Kinu isto kao i ostalim disidentima i intelektualcima koji su htjeli otputovati u Oslo.
Njegova žena Liu Xia je u kućnom pritvoru, a prijatelji para su rekli novnarima da su i Liujeveva braća pod strogom policijskom prismotrom.
Liu Xia je novinarima Associated Press-a dala telefonsku izjavu prije nego što je pritvorena u kojoj je kazala kako se Xiaobo nada da će ona moći preuzeti nagradu za njega.
AP: Da li mislite da će vam vlada dozvoliti da otputujete?
Liu Xia: Mislim da će to biti veoma teško.
Kampanja bez presedana
Moguće je da će na ceremoniji biti pročitana Liujeva poruka ili eventualno nešto što je već ranije napisao.
Lundestad je rekao da su ambasadori iz 36 zemalja potvrdili svoj dolazak. Ali ambasadori Rusije, Kube, Iraka, Kazahstana i Maroka su odbili prisustvovati dodjeli nakon upozorenja iz Pekinga.
Lundestad kaže da je Peking pokrenuo kampanju bez presedana kako bi sabotirao učešće na ceremoniji.
„Ne znam ni jedan primjer da je država tako aktivno i direktno pokušala odgovoriti ambasadore od prisustvovanja ceremoniji dodjele Nobelove nagrade“, rekao je Lundestad.
Glasnogovornik Ruske ambasade u Oslu je rekao novinarima da ambasador neće biti u Oslu za vrijeme dodjele nagrade. Ali odluka Moskve je kritizirana od strane domaćih aktivista za borbu za ljudska prava.
Arseny Roginsky, predsjednik Memorijalne grupe je rekao da se međudržavni odnosi Rusije i Kine miješaju u oblast ljudskih prava. Aktivistica Lyudmila Alekseyeva kaže da Rusija želi biti velika sila, a u ovom slučaju se našla rame uz rame sa Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom.
Slična stvar se posljednji put desila 1936.godine kada je njemačkom novinaru i pacifisti Carlu von Ossietzkom bilo zabranjeno da napusti nacističku Njemačku kako bi preuzeo nagradu.
Tokom hladnog rata, evropski komunisti su velikodušnije prihvatali odluku Komiteta da disidentima dodijeli Nobelovu nagradu.
Sovjetskom fizičaru i borcu za ljudska prava Andrei Sakharovu je bilo zabranjeno da napusti Sovjetski savez kako bi 1975.godine preuzeo Nobelovu nagradu, ali je njegovoj supruzi dozvoljeno da otputuje umjesto njega.
Isto tako je 1983.godine poljska vlada dozvolila supruzi nobelovca Lecha Walesa da preuzme nagradu u njegovo ime.
