Dostupni linkovi

Nobel za fiziku francuskom i američkom naučniku


Slike Sergea Harochea i Davida Winelanda prikazane tokom konferencije za novinare u Švedskoj kraljevskoj akademiji nauka, 9. oktobar 2012.
Slike Sergea Harochea i Davida Winelanda prikazane tokom konferencije za novinare u Švedskoj kraljevskoj akademiji nauka, 9. oktobar 2012.
Francuski i američki naučnici, Serge Haroche i David Wineland ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku za svoj rad o kvantnoj optici (mjerenje kvantnih čestica bez njihovog uništavanja).

To je u utorak objavio u Stokholmu Staffan Normark, član Nobelove skupštine na Institutu Karolinska.

"Švedska kraljevska akademija nauka odlučila je dodijeliti Nobelovu nagradu za fiziku 2012. Sergeu Harocheu sa francuskog koledža École Normale Supérieur u Parizu, i Davidu J. Winelandu, sa Nacionalnog instituta za standarde i tehnologije na Univerzitetu Colorado u SAD." Obrazloženje Akademije glasi: "Za ključne eksperimentalne metode koje omogućavaju mjerenje i manipulaciju sa pojedinim kvantnim sistemima."

Haroche i Wineland, obojica su 68–godišnjaci, stručnjaci su iz oblasti kvantne optike, koja se bavi interakcijom između lakih čestica i tvari.

U saopštenju, Švedska kraljevska akademija nauka navodi da su laureati "otvorili vrata za novo doba eksperimentisanja s kvantnom fizikom, demonstrirajući direktno posmatranje pojedinih kvantnih čestica, a da se one ne unište", nešto za što su naučnici mislili da je nemoguće.

Akademija je navela da je njihov rad doveo do "izgradnje izuzetno preciznih satova koji bi mogli postati budući temelj za novi standard vremena."

Navedeno je i da istraživanje takođe može dovesti do izgradnje nove vrste "super brzih računara na temelju kvantne fizike."

Snimak na kojem je prikazano istraživanje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, 9. oktobar 2012.
Snimak na kojem je prikazano istraživanje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, 9. oktobar 2012.
Ovogodišnje imenovanje dobitnika Nobelove nagrade počelo je u ponedjeljak dodjelom nagrade za medicinu za rad na matičnim ćelijama, pionirima u toj oblasti Johnu Gurdonu iz Velike Britanije i Japancu Shinya Yamanaka.

Nobelova nagrada za hemiju biće objavljena 10. oktobra, nakon čega slijedi nagrada za književnost 11. oktobra, za ekonomiju 15. oktobra, a dobitnik Nobelove nagrade za mir biće objavljen 12. oktobra.

Prestižne nagrade, čiji je utemeljitelj švedski industrijalc Alfred Nobel, prvi put su dodijeljene 1901. godine.

Nagrada za ekonomiju, koja tehnički i nije Nobelova nagrada, datira od 1968.

Ove godine, Nobelov komitet snizio je novčani dio premije za 20 posto, na 1,2 miliona dolara, navodeći kao razlog previranja na finansijskim tržištima.

Sve nagrade biće uručene 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.
XS
SM
MD
LG