Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatsko njegovanje kulture zaborava


Spomenik u Jasenovcu

Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu održana je rasprava povodom izlaska monografije „Jasenovac“ Ive Goldsteina s intrigantnim pitanjem u naslovu „Što poslije?“ Negacionizam i kultura zaborava prisutniji su nego ranije, rečeno je, a Goldsteinova knjiga ilustracija je kako se kvalitetnim i ozbiljnim radom može pobijati revidiranje povijesti.

Revizionizam i negacionizam uopće ne govore o Drugom svjetskom ratu, već govore o Hrvatskoj danas i o sustavu izokrenutih vrijednosti, kazao je među ostalim autor monografije „Jasenovac“ Ivo Goldstein na razgovoru povjesničara povodom njegove knjige. U Hrvatskoj se kao dokaz navodne „humanosti“ Jasenovca uzima izvedba „Male Floramy“, ali oni koji o tome govore zaboravljaju dodati da su svi izvođači te jasenovačke predstave tamo i pobijeni, osim jednoga koji je tek slučajem preživio. U Njemačkoj se ne može ni zamisliti da neke dnevne novine krenu pričati da je Auschwitz bio super mjesto, jer je tamo postojalo čak osam orkestara, kazao je Goldstein. Međutim, u Hrvatskoj je drugačije. Povjesničar Tvrtko Jakovina naveo je par primjera.

Rasprava povodom izlaska knjige Ive Goldsteina u Zagrebu
Rasprava povodom izlaska knjige Ive Goldsteina u Zagrebu

„Došli smo do toga da se na nacionalnom medijskom servisu bez ikakvih ograda promoviraju knjige koje potpuno negiraju karakter Jasenovca, došli smo do toga da imamo one koji govore da de facto do 1945. u Jasenovcu nije bilo logora, došli smo do toga da je maknut ne Trg maršala Tita kao jugoslavenskog predsjednika, već trg jednog od pobjednika u Drugom svjetskom ratu.“

Predsjednica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja, koja se znanstveno bavi akcijom spašavanja kozaračke djece koju je vodila Diana Budisavljević, kaže kako se u socijalizmu tu akciju pripisivalo Komunističkoj partiji, a sada se pripisuje Katoličkoj crkvi, nadbiskupu Stepincu i državnim institucijama Nezavisne države Hrvatske (NDH). Nije na djelu samo revizionizam, nego njegovanje kulture zaborava, kazala je.

Dijanina deca
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:06:56 0:00

„Pogledajmo situaciju kakva je u prvom ustaškom logoru 'Danica' u Koprivnici. Nitko ne vodi nikakvu brigu o tom području, makar postoje autentične zgrade gdje su ljudi bili smještani, mučeni i ubijani. Slična je stvar i sa talijanskim i ustaškim logorima na Rabu, Molatu, Slani, Metajni. Ništa se ne događa. Stave se ploče koje obilježavaju određeni događaj - na primjer u Slani – da bi za dva, tri dana te ploče bile razbijene. Već je treća ploča postavljana, i ponovno je razbijena. Zašto je to tako? Zašto slava blijedi, a traume rastu?“

Kako se tome suprotstaviti? U situaciji kada je ove godine 15 škola posjetilo Jasenovac, kada policija i sudovi ne rade svoj posao oko sankcioniranja ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, a predsjednica ne čuje skandiranje na nogometnoj utakmici, Jakovina ne vjeruje da bi pomogle ni izjave iz državnog vrha poput onog famoznog bivšeg premijera Sanadera „Hristos voskrese“. Profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Snježana Koren podsjetila je da je istraživanje o navodnom radu jasenovačkog logora i nakon 1945. godine financiralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja sa 6.600 eura, a u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) podsjeća da revizionisti i negacionisti jako mnogo vremena provode po arhivima.

„Kopaju po raznim dokumentima, iz njih izvlače određene segmente, i onda iz toga izvode svoje zaključke. Vi tome možete parirati jedino tako da vrlo dobro poznajete tu istu materiju, te iste dokumente, i onda pobijate njihove 'argumente'. To zahtijeva dosta vremena, to zahtijeva dosta angažmana, ali je to u svakom slučaju očito potrebno, jer se rasprave o povijesti u hrvatskom društvu ne stišavaju. A vode se, rekla bih, na način koji je vrlo kontraproduktivan“, rekla je Koren.

Jasenovac, sjećanje s rizikom
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:53 0:00

Sudbina jasenovačkog spomen-područja dobra je ilustracija stanja i mogućnosti kako bi se moglo. U socijalizmu je to u stvari bila depadansa zagrebačkog Muzeja revolucije, a i Savez boraca je vodio priličnu brigu, a posao Spomen-područja bila je više-manje da osigura stručno vodstvo po Jasenovcu. Muzeja revolucije i Saveza boraca više nema, a oni koji donose odluke nikako da shvate da Spomen-područje Jasenovac treba ustrojiti sa znanstvenim, muzejskim i edukacijskim odjelom, i sa dovoljno ljudi i novaca da se sve to radi kako valja, sugerirao je ravnatelj Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Ivo Pejaković.

Sama Goldsteinova knjiga ocijenjena je izuzetno pozitivno, kao dobrodošla i potrebna sinteza dosadašnjih znanstvenih spoznaja o Jasenovcu, napisana vrlo čitkim i zanimljivim stilom i jezikom, i tematski pokrivajući sve – od žrtava i zločinaca preko povijesnog i političkog konteksta do prikaza svih prijepora koje postoje oko ovog „konclogora na Savi“.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG