Dostupni linkovi

Nevolje Francuske u pandemiji


Puste ulice Pariza zbog mera za suzbijanje korona virusa
Puste ulice Pariza zbog mera za suzbijanje korona virusa

Francuska je zbog strogih mera ograničenja za suzbijanje širenja korona virusa zabeležila najveći ekonomski pad od 1949. godine, dok je pandemija produbila podele u francuskom društvu, ali i dovela do sumnje u jedan od njegovih temelja – snažnu centralnu vladu oličenu u predsedniku Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron), pišu svetski mediji.

Sumnje u temelj francuskog društva

Lokalne vlasti u Francuskoj osporavaju primat centralizovane države, temelj francuskog društva, pošto je Vlada dopustila da zalihe zaštitnih maski i testova budu ispražnjene, piše Njujork tajms (The New York Times).

Lokalne vlasti mesta So naredile su obavezno nošenje maski u javnosti, da bi dva dana kasnije centralna vlada poništila tu meru uz kritike da je takva obaveza pretnja fundamentalnim slobodama, navodi američki list i dodaje da su mere u tom bogatom predgrađu Pariza, jedan od sve većeg broja primera kako lokalne vlasti osporavaju način na koji vlada reaguje na korona virusa.

Mada je hvaljeni francuski zdravstveni sistem uspeo da spreči katastrofu kao u Italiji, Francuska ima četvrti najveći broj smrtnih slučajeva u svetu, iza SAD, Italije i Španije, što je, prema kritičarima, posledica neuspeha centralne vlade da predvidi navalu zaraze, podvlači Njujork tajms uz ocenu da je taj neuspeh, kao i manjak maski i opreme za testiranja što je takođe rezultat propusta, doveo do brzog širenja virusa i primorao Vladu da uvede neke od najstrožih mera, sa zatvaranjem 67 miliona ljudi u njihove domove i angažovanjem bezbednosnih snage da drže ljude van ulica.

Iako je najavljeno popuštanje mera i obećano da će biti dovoljno maski i testova, nije jasno da li će to zaustaviti pad poverenja u upravljanje pandemijom, dok kritičari za loše rezultate krive preteranu centralizaciju države, koju otelotvoruje predsednik Makron, ističe list. Makron je isprva imao rast popularnosti tokom krize, ali je to počelo da bledi. U jednoj nedavnoj anketi skoro 60 odsto ispitanika je ocenilo da je "loš predsednik", dok je druga pokazala da je poverenje u rukovođenje vlade krizom palo na 39 odsto s 55 odsto prošlog meseca, marta.

Makron je razgnevio mnoge Francuze kada ih je okrivio da ne poštuju mere fizičkog distanciranja istog vikenda kada je u martu dozvolio lokalne izbora, a takođe se smatra odgovornim za menjanje poruka o maskama, što mnogi Francuzi sada gledaju kao obmanu da se prikriju greške države koja je dopustila da se zalihe smanje, navodi Njujork tajms i ukazuje da Francuskoj očajno nedostaju i maske i testovi.

Krajem februara, Francuska je mogla da sprovede 3.000 testova nedeljno. Sada je nedeljni broj testova 175.000, dok se u Nemačkoj izvodi 840.000 testova.

Nejednakosti

Korona virus je istakao duboke podele u francuskom društvu, ocenjuje CNN, navodeći da su stanovnici siromašnih i prenaseljenih četvrti u Francuskoj suočeni s velikim brojem mrtvih i neredima na ulicama, dok su milijarderi izolovani u luksuznim vilama na Mediteranu tokom pandemije COVID-19.

Korona virus je imao dramatične posledice na smrtnost u siromašnim predgrađima, kao u Sena-Sen Deniju severno od Parizu gde je broj umrlih prve nedelje aprila bio za 295 odsto veći nego prosečno u to doba godine, dok je u Parizu povećan za 174 odsto, a u celoj Francuskoj 61 odsto.

Neredi u jednom od severnih predgrađa Pariza izbili su prošle nedelje posle optužbi za policijsku brutalnost i rasizam tokom pandemije, ističe CNN. Snimci s društvenih medija pokazuju spaljene automobile i kante za đubre, kao i kako demonstranti bacaju pirotehnička sredstva dok policija pokušava da kontroliše okupljene.

Mere ograničenja u Francuskoj imale su veoma različite posledice u različitim delove društva, ocenjuje američka televizija, ukazujući na navode aktivista da je zabrana svih poslova koji se ne smatraju neophodnim imala najteže posledice na ljude u radničkim predgrađima koji su bila na liniji fronta, pošto kao zaposleni u prodavnicama, na dostavi i sličnim radnim mestima nemaju privilegiju da rade od kuće.

Nasuprot njima, bogataši u Sen Tropeu, jednoj od najekskluzivnijih zajednica na Francuskoj rivijeri, imali su pristup testiranju na antitela. Privatna klinika je izvodila serološke testove za antitela, u vreme kada su vlasti izrazile zabrinutost zbog ograničenih zaliha testova za dijagnostifikovanje. Iako su to različiti testovi – jedni utvrđuju da li neko ima, a drugi da li je neko imao korona virus, gnev viđen na ulicama Pariza, prema aktivistima, pokazao je koliko je pandemije pogoršala nejednakosti u francuskom društvu, ističe CNN.

Najveći pad

Dok se bori s pandemijom i njenim posledicama Francuska je u prvom tromesečju zabeležila najveći privredni pad otkad je uvedeno merenje 1949, pošto su mere za suzbijanje virusa zaustavile poslovanje i druge aktivnosti više nego što je većina analitičara očekivala, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Francuski BDP je, prema preliminarnim procenama nacionalne statističke službe Insee, u prvom kvartalu pao za 5,8 odsto u odnosu na prethodno tromesečje, dok su analitičari u proseku očekivali smanjenje od četiri odsto. Pad u francuskoj privredi navođen je, kako navodi Insee, "nezabeleženim" smanjenjem od 6,1 odsto u potrošnji domaćinstava, kao i padom od 11,8 u investicijama.

Ekonomisti ukazuju da je pad u prvom tromesečju izbrisao četiri godine rasta francuska privrede, ali to izgleda nije najgora stvar, jer, kako se navodi u tekstu Fajnenšl tajmsa, mere ograničenja će u drugom kvartalu pokriti skoro polovinu tromesečja, u poređenju sa samo dve od 13 nedelja prva tri meseca godine. Pored toga, mere ograničenje će tek postepeno biti ukidana.

Francuska privreda, druga po veličini u Evropskoj uniji, već je u poslednjem tromesečju 2019. imala pad od 0,1 odsto, što znači da je sada ušla u recesiju, koja se definiše kao dva uzastopna kvartala negativnog rasta.

Popuštanje ograničenja

U Francuskoj će u okviru popuštanja mera ograničenja 11. maja početi da rade i prodavnice za koje se ne smatra da su suštinski važne. Postepeno će početi da rade i škole i vrtići, mada će barovi i restorani i dalje biti zatvoreni, navodi BBC.

Premijer Eduar Filip (Edouard Philippe) najavio je da će maske biti obavezne u javnom saobraćaju i u srednjim školama, dok će prodavnice imati pravo da od kupaca traže da nose maske i treba da osiguraju da drže razmak od jednog metra.

Broj novih slučajeva u bolnicama, kao i broj pacijenata na intenzivnoj nezi je u padu, što je izazvalo oprezan optimizam, dok je, kako navodi britanski servis, premijer naglasio da Francuska mora preduzeti stroge mere predostrožnosti da izbegne drugi talas zaraze korona virusom. Kao što je Filip rekao, ističe BBC, Francuska nikada u istoriji, ni tokom rata, okupacije ili drugih bolesti, nije morala da se suoči s takvo masivnim poremećajima.

Francuska se nada da će broj novozaraženih biti manji od 3.000. i vlada je osnovala lokalne "brigade" istražitelja da prate trag infekcija s planom da se izvodi 20 testova po infekciji, oko 420.000 nedeljno. Za one za koje se ustanovi da su zaraženi, kako navodi BBC, očekuje se samoizolacija ili kod kuće ili u namenjenim hotelima.

Za ostatak populacije, život će se postepeno nastaviti, ističe BBC, ali i ukazuje da će neke mere ostati na snazi i dalje. Verske ceremonije neće biti organizovane pre 2. juna, barovi, plaže, bioskopi i restorani ostaće zatvoreni, dok dve najviše francuske fudbalske lige uopšte neće nastaviti sezonu.

XS
SM
MD
LG