Evropska unija objavila je plan vrijedan 48 milijardi dolara da postane veliki proizvođač poluprovodnika, nastojeći da obuzda svoju zavisnost od azijskih tržišta za komponentu koja pokreće sve, od automobila do bolničkih ventilatora i konzola za igre.
U trenutku kada nestašica prirodnog gasa i energetsko oslanjanje Evrope na Rusiju pokazuju političke rizike ekonomske zavisnosti, blok od 27 nacija kreće u jačanje ekonomske nezavisnosti u sektoru poluprovodnika Zakonom o čipovima.
“Čipovi su u središtu globalne tehnološke trke. Oni su, naravno, i temelj naših modernih ekonomija”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Plan i dalje treba podršku parlamenta EU i država članica.
Taj potez EU oslikava i nastojanje američkog predsjednika Joea Bidena koji će uložiti 52 milijarde dolara kako bi se osigurala veća proizvodnja čipova u Sjedinjenim Državama.
Kako se ekonomija oporavila od pandemije COVID-19 u protekloj godini, došlo je do zastoja u lancu snabdijevanja poluprovodnicima. U Evropi su neki potrošači morali da čekaju i do godinu dana da dobiju automobil zbog nedostatka rezervnih dijelova.
“Pandemija je također bolno razotkrila ranjivost lanaca nabavke”, rekla je von der Leyen. “Vidjeli smo da su čitave proizvodne linije zastale.”
“Potražnja je bila veća, ali isporuka nije mogla pratiti zbog nedostatka čipova,” dodala je. Kao rezultat toga, fabrički pojasevi su se zaustavili, neke fabrike su morale da se privremeno zatvore, a radnici su ostali nezaposleni zbog nedostatka elektronskih dijelova.
Poluprovodnici su sićušni mikročipovi koji djeluju kao mozak za sve, od pametnih telefona do automobila, a prošireni nedostatak je naglasio važnost proizvođača čipova, od kojih je većina smještena u Aziji, za globalne lance opskrbe.
Von der Leyen je rekla da će evropski zakon o čipovima povezati istraživanje, dizajn i testiranje i koordinirati ulaganja EU i država članica. Plan od 43 milijarde eura objedinjuje javna i privatna sredstva i omogućava državnu pomoć za pokretanje ogromnih investicija.
Otvara se mogućnost velikih industrijskih subvencija u početku.
Komisija EU obećala je da će svaki projekat biti pažljivo provjeren, ali da sama veličina postavljanja proizvodnih pogona zahtijeva subvencije ako blok želi da postane globalni igrač.
„Evropi su potrebni napredni proizvodni kapaciteti, koji, naravno, dolaze sa ogromnim početnim troškovima. Stoga prilagođavamo naša pravila o državnoj pomoći”, rekla je von der Leyen.
Sada, udio EU zemalja u globalnom tržištu poluprovodnika je 9%, a von der Leyen želi to povećati na 20% do 2030. Budući da se očekuje da će se globalna tržišna proizvodnja otprilike udvostručiti u isto vrijeme, “to znači u osnovi četverostruko povećanje naše napora", rekla je ona.
Ona je rekla da će plan dodati 15 milijardi eura javnih i privatnih investicija povrh sredstava koja su već izdvojena u budžetu EU.
EU se također želi uključiti u proizvodnju čipova iz geopolitičkih razloga i postati otpornija u svojoj strateškoj nezavisnosti. Ipak, von der Leyen je pružila ruku za saradnju.
„Evropa će graditi partnerstva na čipovima sa partnerima koji imaju isto mišljenje, na primjer, Sjedinjenim Državama ili Japanom“, rekla je ona.
Izvor: AP
