Ovaj je tjedan prilično važan za europsku perspektivu Hrvatske. U ponedjeljak zajednički parlamentarni odbor Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta raspravlja o hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom, a u srijedu će na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta izvjestitelj Hannes Swoboda predstaviti izvješće o Hrvatskoj.
Iako će najnovije izvješće o hrvatskom napretku u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom biti – kako se saznaje – najpovoljnije do sada i najvjerojatnije i posljednje, do završetka pregovora je i više od pola godine, procjena je i Bruxellesa i hrvatske strane.
„Sada je procjena da – 'ajmo reć' – nije nerealno očekivati da mi možemo završiti pregovore do sredine sljedeće godine. To znači – ako se napravi sve što treba – još u mađarskom predsjedanju EU, koje završava 30. lipnja sljedeće godine“, kazala je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora Vesna Pusić.
Dva najzahtjevnija poglavlja – Pravosuđe i ljudska prava i Sloboda tržišnog natjecanja, koje uključuje brodogradnju – bit će zatvorena tek sljedeće godine. Što se ovog prvog tiče, četiri su najvažnije stavke – borba protiv korupcije, suradnja s Hagom, depolitizacija pravosuđa i izbjeglički problem.
Do proljeća bi, poručuju iz Bruxellesa - pravomoćnim presudama na visokoj političkoj razini - trebalo okruniti aktualnu snažnu antikorupcijsku kampanju.
Hagu će trebati još jednom objasniti sve oko famoznih „topničkih dnevnika“, koji su već jednom bili skinuti s dnevnog reda. Hrvatsko pravosuđe treba u sljedećim mjesecima dodatno pokazati da sudi za ratne zločine neopterećeno etničkom pripadnošću žrtava i optuženika, a novo Državno sudbeno vijeće treba demonstrirati da se suce bira po stručnim, a ne stranačkim i poslušničkim kriterijima.
Brodogradnja ipak najosjetljivija
Konačno, nedavni dogovor Tadić - Josipović temelj je za konačno zatvaranje problema izbjeglih hrvatskih Srba.
„Do sada smo smatrali da će upravo to poglavlje biti najosjetljivije,“ priznala je predsjednica Nacionalnog odbora.
Damir Grubiša
„Ni tu nije sve baš riješeno, ali sada se čini da će poglavlje Tržišno natjecanje biti najosjetljivije, upravo zbog situacije u brodogradnji – u ovom trenutku se još raspravlja o mogućim potencijalnim investitorima,“ kazala je ona.
Najboljeg hrvatskog poznavatelja europsko-integracijske problematike, profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damira Grubišu pitali smo – slaže li se s ovom ocjenom Vesne Pusić.
„Čini mi se da se možemo složiti s ovakvom ocjenom, jer je prvo načelo – osposobljavanje jednog konkurentskog tržišta, dakle bez državih subvencija. Europska unija je inzistirala na 'skidanju' tih državnih subvencija, nije čak u prvo vrijeme ni inzistirala na tome da se izvrši prestrukturiranja i da se brodogradilišta prodaju na tržištu, nego samo da se stvori jedna atmosfera u kojoj će brodogradilišta slobodno tržišno konkurirati. A vidimo da je to i moguće, na primjeru brodogradilišta „Uljanik“ u Puli“, naveo je on.
Jedna od mogućnosti je i produljenje roka za restrukturiranje, tvrde u Savjetu za brodogradnju što su ga u nedjelju osnovali splitski socijaldemokrati.
„Tražimo od ove Vlade da ishodi barem tri godine grace-perioda, da nam se da mogućnost da se za tri godine nešto konkretno uradi. To ishođenje neće prolongirati datum ulaska u Europsku uniju, jer Europska unija iznimno dobro zna s kojom brodograđevnom strukom u Hrvatskoj ima posla“, kaže član Savjeta, sveučilišni profesor Roko Markovina.
Iako će najnovije izvješće o hrvatskom napretku u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom biti – kako se saznaje – najpovoljnije do sada i najvjerojatnije i posljednje, do završetka pregovora je i više od pola godine, procjena je i Bruxellesa i hrvatske strane.
„Sada je procjena da – 'ajmo reć' – nije nerealno očekivati da mi možemo završiti pregovore do sredine sljedeće godine. To znači – ako se napravi sve što treba – još u mađarskom predsjedanju EU, koje završava 30. lipnja sljedeće godine“, kazala je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora Vesna Pusić.
Dva najzahtjevnija poglavlja – Pravosuđe i ljudska prava i Sloboda tržišnog natjecanja, koje uključuje brodogradnju – bit će zatvorena tek sljedeće godine. Što se ovog prvog tiče, četiri su najvažnije stavke – borba protiv korupcije, suradnja s Hagom, depolitizacija pravosuđa i izbjeglički problem.
Do proljeća bi, poručuju iz Bruxellesa - pravomoćnim presudama na visokoj političkoj razini - trebalo okruniti aktualnu snažnu antikorupcijsku kampanju.
Hagu će trebati još jednom objasniti sve oko famoznih „topničkih dnevnika“, koji su već jednom bili skinuti s dnevnog reda. Hrvatsko pravosuđe treba u sljedećim mjesecima dodatno pokazati da sudi za ratne zločine neopterećeno etničkom pripadnošću žrtava i optuženika, a novo Državno sudbeno vijeće treba demonstrirati da se suce bira po stručnim, a ne stranačkim i poslušničkim kriterijima.
Brodogradnja ipak najosjetljivija
Konačno, nedavni dogovor Tadić - Josipović temelj je za konačno zatvaranje problema izbjeglih hrvatskih Srba.
„Do sada smo smatrali da će upravo to poglavlje biti najosjetljivije,“ priznala je predsjednica Nacionalnog odbora.
„Ni tu nije sve baš riješeno, ali sada se čini da će poglavlje Tržišno natjecanje biti najosjetljivije, upravo zbog situacije u brodogradnji – u ovom trenutku se još raspravlja o mogućim potencijalnim investitorima,“ kazala je ona.
Najboljeg hrvatskog poznavatelja europsko-integracijske problematike, profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damira Grubišu pitali smo – slaže li se s ovom ocjenom Vesne Pusić.
„Čini mi se da se možemo složiti s ovakvom ocjenom, jer je prvo načelo – osposobljavanje jednog konkurentskog tržišta, dakle bez državih subvencija. Europska unija je inzistirala na 'skidanju' tih državnih subvencija, nije čak u prvo vrijeme ni inzistirala na tome da se izvrši prestrukturiranja i da se brodogradilišta prodaju na tržištu, nego samo da se stvori jedna atmosfera u kojoj će brodogradilišta slobodno tržišno konkurirati. A vidimo da je to i moguće, na primjeru brodogradilišta „Uljanik“ u Puli“, naveo je on.
Jedna od mogućnosti je i produljenje roka za restrukturiranje, tvrde u Savjetu za brodogradnju što su ga u nedjelju osnovali splitski socijaldemokrati.
„Tražimo od ove Vlade da ishodi barem tri godine grace-perioda, da nam se da mogućnost da se za tri godine nešto konkretno uradi. To ishođenje neće prolongirati datum ulaska u Europsku uniju, jer Europska unija iznimno dobro zna s kojom brodograđevnom strukom u Hrvatskoj ima posla“, kaže član Savjeta, sveučilišni profesor Roko Markovina.
