S više od 53.000 umrlih Meksiko je treća zemlja u svijetu po broju smrtnih slučajeva povezanih s oboljenjem COVID-19 dok borbu protiv epidemije dodatno otežava nepovjerenje građana u ionako narušen zdravstveni sistem čiji radnici također u velikom broju umiru od posljedica oboljevanja od korona virusa, pišu svjetski mediji.
Smrtnost u bolnicama i poruke lidera
Duboko ukorijenjeni strah od bolnica je raširena pojava u Meksiku i mnogi stanovnici gledaju na virusne odjele bolnica kao na mjesta gdje ih čeka sigurna smrt i žele ih izbjeći po svaku cijenu, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) ističući kako se u ovoj latinoameričkoj državi koja se suočava i s korupcijom, osnovno nepovjerenje prema vlasti često proteže na ljekare i medicinske sestre u javnim bolnicama.
Gotovo 70 odsto Meksikanaca se ne osjećaju "sigurnim" da odvode svoje najmilije u bolnicu za vrijeme pandemije, a trećina ih je izjavila da bi se radije sami brinuli o rodbini, pokazalo je istraživanje objavljeno prošlog mjeseca. Vladini podaci također pokazuju da hiljade ljudi umire prije nego što ikada vide unutrašnjost bolnice, dok epidemiolozi tvrde da nebrojeni podlegnu bez prethodnog testiranja, čime upadaju u statistiku koja se službeno ne veže za pandemiju.
Mnogi Meksikanci kažu da imaju dobar razlog za oprez u bolnicama: gotovo 40 odsto ljudi u gradu Meksiko, epicentru epidemije u državi, koji su hospitalizovani s potvrđenim slučajevima virusa umre, pokazuju vladini podaci. To je, ističe Njujork tajms, visoka stopa smrtnosti čak i u poređenju s nekim od najkritičnijih gradova u svijetu poput Njujorka, gdje je tokom vrhunca pandemije u bolnicama umrlo manje od 25 odsto oboljelih od COVID-19.
Meksiko je, naglašava list, već imao više smrtnih slučajeva od korona virusa nego bilo koja druga država, osim Sjedinjenih Država i Brazila. A vlada je nedavno navela da je ovog proljeća, u razdoblju od tri mjeseca, umrlo 71.000 više ljudi nego u istom periodu prošle godine. Ljekari kažu da bi više pacijenata preživjelo da su ranije potražili pomoć - "jer odgoda liječenja dovodi do većeg broja smrtnih slučajeva u bolnicama, što tada stvara još veći strah od bolnica".
Situaciju su dodatno zakomplikovale i izjave političkih lidera, koji su - kao i u mnogim drugim zemljama - izrazili sumnju u virus i potrebu traženja medicinske pomoći, napisao je Njujork tajms. Izuzetno popularni predsjednik, Andres Manuel Lopez Obrador, rekao je da koristi vjerske amajlije i čistu savjest kako bi se zaštitio od korona virusa, a zalagao se za borbu protiv pandemije kod kuće, uz pomoć porodice, a ne u bolnicama.
Siromašni kvartovi kao žarišta epidemije
Nakon pet mjeseci epidemije COVID-19, siromašni kvartovi grada Meksiko - u kojim uglavnom žive ekonomski nesigurna višečlana domaćinstva i u kojima su ljudi najprije bili skeptični prema virusu - još uvijek su žarišta, ukazuje agencija Asošiejtid pres (The Associated Press) dodajući kako u takvim mjestima strah od širenja virusa potiče strah od bolnica, duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema vlasti i poteškoće u pristupu medicinskoj pomoći.
Meksiko je u ponedjeljak, 10. avgusta. izvijestio o 5.558 novo potvrđenih slučajeva korona virusa što, ističe AP, ukupno iznosi 485.836 infekcija, dok se broj smrtnih slučajeva popeo iznad 53.000. Dojam razmjera epidemije upotpunilo je nedavno objavljeno istraživanje vlasti: od 19. aprila do 30. juna u glavnom gradu je zabilježeno preko 17.800 više smrti nego inače.
Počevši od sredine marta, vlasti su ljudima preporučile samoizolaciju, dok zdravstveni zvaničnici mjesecima održavaju svakodnevne televizijske konferencije o pandemiji. Ipak, ukazuje novinska agencija, poruke o nošenju maski bile su pomiješane, a sam predsjednik Obrador nosio ju je samo povremeno.
Mnogi ljudi "ne prihvataju ono što se događa i ne žele prihvatiti da umiru od COVID-a", rekao je Hoze Huan Seralde (José Juan Serralde) koji je u roku od mjesec dana pokopao roditelje i tetku, razbolio se i oporavio se, kao i njegova supruga i njihove kćeri.
"Porodična kripta napunila se za manje od mjesec dana", rekao je dodajući kako je poslije smrti oca, majka i nakon razvijenih simptoma i dalje odbijala da ode u bolnicu, iz uvriježenog uvjerenja da oni koji uđu nikad ne izlaze. Na kraju kada je hospitalizirana, rekao je sin, porodica je morala osigurati masku i paracetamol, jer ih bolnica nije imala.
Velika smrtnost zdravstvenih radnika
Podaci meksičke vlade govore da je rizik umiranja zdravstvenih radnika u toj zemlji četiri puta veći nego u Sjedinjenim Državama i osam puta veći nego u Brazilu, ukazuje Rojters (Reuters), navodeći i da je prema podacima Međunarodnog vijeća medicinskih sestara i Meksičkog nacionalnog udruženja liječnika i medicinskih sestara, u Meksiku 19 odsto potvrđenih infekcija medicinsko osoblje, što je skoro tri puta više od globalnog prosjeka.
"Korona virus pogodio je zdravstvene radnike širom svijeta, ali u Meksiku je posebno loše", rekao je Alehandro Makijaz (Alejandro Macias), epidemiolog koji je predvodio reakciju Meksika na pandemiju svinjske gripe 2009. Makijaz i pojedini ljekari kažu da je medicinsko osoblje samo moralo da kupuje zaštitnu opremu, često na neformalnim tržištima i lošijeg kvaliteta.
S druge strane, kako navodi Rojters, vlada navodi da je na početku bilo manjka opreme, ali da je naporno radila na zaštiti radnika i da je uvezla ključnu opremu iz Kine i SAD, a i optužuje prethodne vlasti za propadanja zdravstvene službe. Zamjenik ministra zdravlja i glavni zvaničnik za korona virus Ugo-Lopes Gatel (Hugo Lopez-Gatell) rekao je u julu da su mnoge medicinske sestre i ljekari koji su umrli od virusa imali i druge bolesti, ali i da neki od njih zaštitnu opremu nisu koristili na "optimalan način".
Meksičko izdvajanje za zdravstvo izraženo u udjelu BDP-a jedno je od najnižih među 37 članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dodaje Rojters. Nedavno istraživanje OECD-a ustanovilo je da Meksiko za zdravstvo troši 5,5 odsto BDP-a, u usporedbi s 9,1 odsto u Čileu i 7,3 odsto u Kolumbiji 2019. U Brazilu je bilo 9,4 odsto, mada su posljednji dostupni podaci bili za 2017.
Više od desetak medicinskih sestara i ljekara s kojima je razgovarao Rojters rekli su da su virus dijelom dobili jer nisu imali pravovremenu informaciju ili zaštitnu opremu, a mnogi su protestovali zbog ponovne upotrebe opreme za jednokratno korištenje i pokrenuli su molbe za bolju opremu. Jedna medicinska sestra u gradu Meksiko, govoreći pod uslovom da joj se ne spominje ime, rekla je da se osjeća "napuštenom" od strane vlasti. "Ali ne možemo reći: Sada ne mogu raditi ili ne želim", rekla je. "Za to smo se obučavali."
Podaci iz regije
Slučajevi korona virusa naglo su rasli u latinoameričkim zemljama, pridonoseći broju novih infekcija u svijetu. No, dok je smrtnost u većini zemalja u Evropi smanjena, u mogim zemljama Latinske Amerike dnevni prosjek umrlih od COVID-19 i dalje je velik, ističe BBC u izvještaju o podacima iz cijele regije.
Brazil ima više od tri miliona potvrđenih slučajeva i drugi je u svijetu po broju zaraženih iza SAD-a. Meksiko, Čile, Kolumbija i Peru također se bore protiv velikog širenja epidemije i nalaze se u prvih 10 zemalja svijeta po broju potvrđenih slučajeva. Kako su se slučajevi brzo povećavali u Čileu, vlada je pooštrila mjere ograničenja u cijeloj zemlji. No, dodaje BBC, dvije najnaseljenije države, Meksiko i Brazil nastavili su preduzimati manje stroge mjere ograničenja u odnosu na ostale zemlje Latinske Amerike.
U zemljama regije zabilježeno je više od 5,4 miliona slučajeva, a umrlo je više od 210.000 ljudi, pokazuju podaci koje je prikupio Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Brazil i Meksiko, zabilježile su najveći broj smrtnih slučajeva - više od 100.000 i 52.000. Peru je imao više od 21.000 potvrđenih smrti, dok je u Čileu umrlo više od 10.000 ljudi.
Stručnjaci upozoravaju da se korona virus "eksponencijalno" širi u mnogim područjima Latinske Amerike te da "nema sumnje da je regija postala epicentar" pandemije. Istraživači također ukazuju na mogućnost velikog broja neprijavljenih slučajeva infekcije i smrtnosti posebno ističući niži broj testiranja u odnosu na druge dijelove svijeta.
Čile ima jednu od najviših stopa testiranja u Latinskoj Americi - do 6. avgusta obavio je više od 92 ispitivanja na 1.000 ljudi. Meksiko je testirao nešto više od sedam ljudi na svakih 1.000, a Brazil je testirao gotovo 12 na 1.000 od 21. jula (posljednji dostupni podaci) - u poređenju s više od 180 na 1.000 u SAD-u do 6. avgusta. Od testova koje ove zemlje rade, visoki udjeli su pozitivni što, ističe BBC, sugeriše da se testiranja ne sprovode u dovoljnoj mjeri kako bi se otkrili svi slučajevi.