Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Alarmantne brojke o broju nepismenih u BiH


Jedan od milenijskih razvojnih ciljeva UN-a je omogućiti osnovno obrazovanje za svu djecu svijeta do 2015. godine, foto: Midhat Poturović

Bosna i Hercegovina je po broju nepismenih ubjedljivo na vrhu evropske ljestvice.

Procjene su da ih u BiH ima između 360.000 i 700.000. Sindikati obrazovanja smatraju da se nakon rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini povećao.


Jedan od milenijskih razvojnih ciljeva UN-a je omogućiti osnovno obrazovanje za svu djecu svijeta do 2015. godine. Bosna i Hercegovina nema zvaničnih podataka koliko ljudi nema završeno osnovno obrazovanje, kao ni koliki je broj nepismenih ljudi jer je zadnji popis stanovništva urađen 1991. godine.

Tačan broj nepismenih nije poznat jer popis stanovništva nije urađen od 1991. godine, ali procjena sa kojom se barata jeste da je osam posto stanovništva nepismeno.

Prema ovom popisu, u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.697.000 stanovnika, a 9,9 posto stanovništva je bilo nepismeno.

Zbog nepostojanja zvaničnih podataka postoje različite procjene o broju nepismenih. Tačne podatke o broju nepismenih nemamo, kaže službenik Ministarstva prosjete i kulture Republike Srpske Branka Rogač i objašnjava:

„Tačan broj nepismenih nije poznat jer popis stanovništva nije urađen od 1991. godine, ali procjena sa kojom barata Ministarstvo prosvjete i kulture RS jeste da je to osam posto stanovništva.“

Prema podacima UNDP-a iz 2007. godine, u BiH je bilo 5,4 posto nepismenih. S druge strane, sindikati obrazovanja u BiH smatraju da se nakon rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini povećao.

RADITI NA OPISMENJAVANJU

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Stevan Milić smatra da se nepismenost u BiH, i to ona koja podrazumijeva osnovne vještine čitanja i pisanja, u odnosu na prijeratni broj udvostručila.

„Najveći neprijatelj svakog čovjeka na svijetu je neznanje. I upravo nam se dešava to što se dešava zbog tog tog neznanja, nepoznavanja osnovnih stvari, da ne kažem nepismenosti. Tu je podatak da se nepismenost skoro udvostručila. Od 2000. godine kada je Međunarodna internacionala pokrenula akciju Svi u školu, tada je na planeti bilo milijardu nepismenih ljudi, a 80 miliona djece nije bilo obuhvaćeno nikakvim oblikom školovanja“, kaže Milić.

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu učinile skoro ništa na opismenjavanju stanovništva iako je osnovno obrazovanje zakonski obavezno, kaže predsjednik Saveza sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH Selvedin Šatorović.

„Više se obraća pažnja na izgradnju infrastrukture, odnosno na takozvana kapitalna ulaganja u razne ceste, puteve i ostale stvari, a sve manje u obrazovanje. I čini mi se da osnovno obrazovanje nije ustavna kategorija i da država nema obavezu prema evropskim konvencijama i prema svim međunarodnim praksama da finansira osnovno obrazovanje, da bi se i tu napravio određeni problem i da bi država pokušala da digne ruke i od tih stvari“, Šatorović.

SPORI RAD NA ZAKONODAVSTVU

Kako je obrazovanje u BiH u nadležnosti entiteta, prave strategije za borbu protiv nepismenosti u zemlji neposredno nakon rata nije ni bilo. Tek posljednjih godina na ovom planu se počelo nešto i raditi, ali dosta toga je zavisilo i od kantonalnih vlasti u Federaciji ili opštinskih u RS. Jedan od pozitivnih primjera je i grad Banja Luka, koji posljednjih šest godina, osim udžbenika za romsku djecu koja idu u osnovne škole, obezbjeđuju i novčanu pomoć za opismenjavanje.

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu učinile skoro ništa na opismenjavanju stanovništva iako je osnovno obrazovanje zakonski obavezno...



„Do sada se pokazalo uspješnim jer djeca koja nisu imala mogućnost, to su pretežno ona djeca koja su rođena u ratnom i poslijeratnom periodu, sad imaju mogućnost da u nešto kraćem obimu završe osnovno obrazovanje“, kaže predsjednica romskog udruženja Veseli brijeg iz Banje Luke Šaha Ahmetović.

Da vlasti u BiH opismenjavanju stanovništva nisu posvećivali dovoljno pažnje govori i podatak da je tek prošle godine u RS usvojen Zakon o obrazovanju odraslih. Okvirni zakon na nivou BiH još uvijek nije donesen, kao ni zakon u Federaciji BiH. Vršilac dužnosti Zavoda za obrazovanje odraslih RS Mira Bera kaže da će ovaj zavod početi sa radom tek krajem ove godine.

„Zavod za obrazovanje odraslih trenutno je u fazi izrade podzakoskih akata, odnosno u pitanju je sedam pravilnika koji proizilaze iz ovog zakona, a završetak izrade istih očekuje se u drugoj polovini 2010. godine“, kaže Bera.

Prema zvaničnim statistikama, u Evropi je nepismeno 1,8 posto populacije. UNESCO-ovi podaci, koji čak nisu ni obuhvatili BiH, pokazuju da sve zemlje u regionu su po broju nepismenih daleko ispred BiH. Pa tako Albanija ima 2,2 posto nepismenih, Rumunija 0,4 posto, Bugarska 0,3 posto, Hrvatska 0,2 posto. Iz svega ovoga može se zaključiti jedino da svim vlastima u BiH ovakvo stanje odgovara - jer sa nepismenim ljudima je daleko lakše manipulisati nego stvarati ljude koji će misliti svojom glavom.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG