Dostupni linkovi

Nemirne vode Sredozemlja zbog tenzija između Grčke i Turske


Turski seizmički istraživački brod Oruk Rajs u pratnji turske mornarice dok plovi Sredozemnim morem, 10. avgust 2020. godine.

Tenzije između Grčke i Turske eskaliraju uslijed odluke Ankare da nastavi istraživanja energetskih rezervi u istočnom Sredozemlju koji Atina smatra svojim epikontinentalnim pojasom, a gdje je prošle sedmice došlo do manjeg incidenta kada su se sudarili vojni brodovi dvije zemlje, pišu svjetski mediji. Ističe se Evropska unija poziva zemlje na pregovore, dok Francuska najavljuje slanje svojih vojnih snaga u ionako nemirne vode Sredozemlja.

Uloga NATO-a i načelo o kojem se ne pregovara

Više od 70 godina NATO je održavao mir u Evropi. Sada su dvije članice tog saveza, Grčka i Turska, na ivici međusobnog sukoba, naročito nakon što je Grčka prošle sedmice podigla nivo pripravnosti svojih oružanih snaga, ocjenjuje londonski Tajms (The Times) u uredničkom komentaru ističući kako tolika opasnost od rata nije zabilježena od turske invazije na Kipar 1974.

Neposredni razlog sukoba su tvrdnje zemalja o njihovim pravima nad prirodnim resursima na istočnom Sredozemlju, no širi uzrok je, ukazuje list, nasilno ponašanje turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). NATO saveznici i Evropska unija, čija je članica Grčka i s kojom je Turska povezana u carinskoj uniji, trebali bi požuriti s pregovorima - ali na način kojim se turski zahtjevi i ponašanje ne mogu braniti, ističe Tajms.

Istočni mediteranski bazen ima obilje energetskih resursa u obliku dubokomorskih gasnih polja i njegovo istraživanje je moglo biti katalizator za regionalnu saradnju i rješavanje dugogodišnjih sporova. Umesto toga, naglašava list, konflikti su dovedeni na drugi nivo naročito nakon što je Ankara poslala seizmički brod Oruk Rajs na istraživanja u vodama oko grčkih otoka.

Ankara insistira na tome da Turska Republika Sjeverni Kipar - koju ne priznaje nijedna država - mora imati koristi od rezervi gasa koji okružuju Kipar, protiveći se postupcima Republike Kipar koja je, kao legitimna vlada za cijelo ostrvo, sarađivala s nekoliko međunarodnih energetskih kompanija na iskorištavanju prirodnih resursa.

Opasnost da bi to moglo izazvati sukob je akutna, ocjenjuje Tajms dodajući kako je Turska značajna pomorska sila, ali i da je Erdoan promijenio poziciju svoje zemlje u međunarodnom poretku. Ipak, zaključuje Tajms, NATO ne može imati državu članicu koja odbija živjeti unutar svojih dugo utvrđenih granica i upada u grčke i kiparske vode, jer je u pitanju načelo o kojem se ne može pregovarati.

Visoka pripravnost Grčke

Grčke vojne snage su u stanju visoke pripravnosti dok tenzije eskaliraju s Turskom koja nastavlja istraživanja potencijalno unosnih energetskih rezervi u istočnom Sredozemlju, piše Gardijan (The Guardian).

Budući da je Ankara otpremila Oruk Rajs, istraživački brod u pratnji topovskih čamaca za provođenje seizmičkih istraživanja u spornim vodama, Atina je pojačala pozive Turskoj da zaustavi "nelegalne" aktivnosti istovremeno pokrećući diplomatsku ofanzivu koja je potakla zabrinutost SAD, EU, Francuske i Izraela.

"Naša zemlja ne prijeti [nikome], ali ne može biti ucjenjivana", rekao je grčki premijer Kirijakos Micotakis zahvalivši se ujedno francuskom predsjedniku koji je prethodno najavio slanje francuskih vojnih snaga na to područje. Francusko ministarstvo oružanih snaga, dodaje Gardijan, potvrdilo je da je poslalo dva vojna aviona i fregatu u istočno Sredozemlje.

Tursko istraživanje trebalo bi "prestati kako bi se omogućio miran dijalog između susjednih članica NATO-a", tvitnuo je Emanuel Makron (Emmanuel Macron) okrivljujući "jednostrane odluke Turske" za povećanje napetosti. Prošlog mjeseca Makron je zatražio sankcije EU protiv Turske zbog, kako je opisao, "kršenja" grčke i kiparske suverenosti nad njihovim teritorijalnim vodama.

U jeku ljeta i boravka turista na grčkim ostrvima i plažama, diplomate u Atini željni su mirnog rješenja sukoba. No, ističe Gardijan, pojedini analitičari smatraju da je s približavanjem vojnih brodova, spektar sukoba izazvan mogućim pogrešnim potezima također stvaran i vrlo lako bi mogao prerasti u najozbiljniju krizu između Grčke i Turske u posljednjih 25 godina.

Sudar vojnih brodova

Sudar vojnih brodova Grčke i Turske u srijedu, 12. avgusta - incident koji nijedna strana nije objavila - ukazuje koliko su dva saveznika NATO-a blizu otvorenog vojnog sukoba, ukazuje Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) ističući kako je kriza u istočnom Sredozemlju eskalirala otkako je Turska u novembru potpisala sporazum o razgraničenju mora s libijskom vladom, potražujući velik dio mora kojeg Grčka smatra isključivo svojom privrednom zonom.

Plan Turske da pošalje svoj brod za seizmičko istraživanje u sporno područje prvobitno je zaustavljen zbog njemačkih pokušaja posredovanja u kompromisu. Potaknuti kancelarkom Angelom Merkel, turski i grčki zvaničnici planirali su nastaviti razgovore o pomorskim zahtjevima krajem ovog mjeseca.

Međutim, kada su Grčka i Egipat 6. avgusta potpisali vlastiti sporazum o razgraničenju teritorijalnih voda preklapajući se s tvrdnjama Turske i Libije, Oruk Rajs otplovio je, kako tvrdi Atina, prema grčkom epikontinentalnom pojasu. "Osjećali smo se izdano", rekao je turski zvaničnik.

Grčki vojni brodovi koji su pratili Turke imali su naredbu da im se ne približavaju bliže od 6000 metara. Kada se Limnos, grčka fregata, pokušala pozicionirati s jedne strane turske formacije na drugu, Kemal Rajs - jedna od najmodernijih turskih fregata - reagovao je "prilično nespretno i dva su se broda sudarila", kazao je neimenovani grčki zvaničnik dodajući da je u pitanju "nesretan incident koji pokazuje rizike vojnog ponašanja".

Turski zvaničnici potvrdili su da se dogodio sudar dvaju vojnih brodova dok je, dodaje Volstrit žurnal, Erdoan krajem prošle sedmice opisao incident kao napad grčke strane te da će, ukoliko se to ponovi, Turska uzvratiti.

Kritike iz EU

Turska je u nedjelju, 16. avgusta, dobila još jedan ukor od Evropske unije kada je najavila da će njen brod za energetiku Javuz (Yavuz) produžiti operacije bušenja u spornim sredozemnim vodama kraj Kipra do sredine septembra, ističe Rojters (Reuters).

Javuzu će se pridužiti još tri broda, saopštila je turska pomorska služba savjetujući "drugim brodovima da ne ulaze" u to područje. Tenzije između Turske i Grčke su se pojačale posljednjih nedjelja zbog njihovih tvrdnji o pravima na eksploatacije nafte i plina na moru, a čak je uključivalo manji sukob njihovih fregata prošle sedmice.

Turski plan bušenja obuhvata zonu koja uključuje teritorije za koju Kipar i Egipat tvrde da polažu prava što povećava napetosti, rekao je šef EU za vanjsku politiku Žozep Borelj (Josep Borrell) pozivajući Tursku na hitan prekid aktivnosti i na početak dijaloga. "Ova akcija (...) podriva napore za momentalno uklanjanje eskalacije i za obnavljanje dijaloga i pregovora", rekao je šef evropske diplomatije.

Dok je Pariz kritikovao aktivnosti koje naziva provokacijama Turske, Ankara kaže da neće odustati od odbrane svojih zakonskih prava. Predsjednik Tajip Erdoan rekao je u subotu da "jezik sankcija i prijetnji" neće odvratiti Tursku.

Animozitet dvaju lidera i lekcije iz Libije

Odluka francuskog predsjednika Makrona da podrži Grčku i Kipar u vezi istraživanja, za koja Ankara kaže da se nalaze na prostoru koji je Turska aneksirala 1974. godine, dodatni je pokazatelj pojačane uloge Francuske na Sredozemlju nakon njegove nedavne posjete Bejrutu, ocjenjuje urednički tim Telegrafa (The Telegraph).

Odnosi Francuske i Turske, obje članice NATO-a, brzo se hlade, napisao je list dodajući kako je s obzirom na taj animozitet simbolično to što je turski istraživački brod nazvan u čast osmanskog gusara Oruka Rajsa, koji je opustošio francusku obalu njene alžirske baze.

Francuska intervencija može dodatno pogoršati napetosti na Mediteranu, napisao je Bobi Goš (Bobby Ghosh) kolumnista Blumberga (Bloomberg) ističući da "ako je Merkel najbolji kandidat za posredovanje u sukobu, onda je Makron vrlo vjerojatno i najgori".

Francuski lider i Erdoan dijele obostrani animozitet produbljen propadanjem Makronovih ambicija u Libiji. Ankara, dodaje Goš, neće imati poteškoća u odbacivanju Makronovih tvrdnji da "podržava međunarodno pravo" vezano za tenzije na Sredozemlju.

Turci, naglašava kolumnista Blumberga, trebaju samo ukazati na primjer Libije, gdje je Pariz stao na stranu komandanta pobunjenika - koji je, kako bi se ugurao, optužen za stravične ratne zločine - protiv vlade koju su priznale Ujedinjene nacije. "Toliko o evropskim vrijednostima", napisao je Goš.

Erdoan se, s druge strane, već odavno okrenuo od Zapada a Makronov potez slanja mornarice i vojnih aviona u istočno Sredozemlje poslužit će njegovoj tvrdnji da Evropljani djeluju protiv Ankare, što je, ocjenjuje Blumbergov kolumnista, sada korisno političko odvraćanje od lošeg ekonomskog stanja Turske.

XS
SM
MD
LG