Dostupni linkovi

Mladićevi tragovi u Hrvatskoj za koje mu nije suđeno u Hagu


Ratko Mladić u sudnici suda u Hagu u trenucima izricanja drugostupanjske presude, 8. lipnja 2021.

Ratko Mladić, osuđeni ratni zločinac, svoj je pohod započeo u Hrvatskoj u ljeto 1991. kada je postavljen za zapovjednika Kninskog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) koji je aktivno pomagao pobunjenim hrvatskim Srbima, pa do siječnja sljedeće godine kada je prebačen u Bosnu i Hercegovinu (BiH).

On nije u Hagu suđen za zločine u Hrvatskoj kako se ne bi oduljilo sudski postupak.

Ratko Mladić svoj je put započeo u Hrvatskoj - etničkim čišćenjem sela u dalmatinskom zaleđu i granatiranjem civilnih ciljeva u dalmatinskim gradovima.

U ljeto 1991. u činu potpukovnika postavljen je za zamjenika zapovjednika 9. kninskog korpusa JNA.

U kolovozu 1991. Kninski korpus i pobunjeni hrvatski Srbi sa 1.600 granata, uključujući i 16 zabranjenih kasetnih bombi uništavaju i zauzimaju hrvatsko selo Kijevo, za što je Mladić u odsutnosti pravomoćno osuđen na 20 godina.

U tu presudu uključeno je i artiljerijsko, raketno i zračno djelovanje po području općina Vrlika i Sinj kojom prigodom je bilo masovnog razaranja i ljudskih žrtava, a koje je Mladić naredio.

Slijedi napad na Potravlje, Satrić i Dabar i napad na Šibenik u rujnu, od listopada pa sljedeća tri mjeseca žestoki napadi na Zadar i okolna mjesta, gdje je najkrvaviji napad na selo Škabrnja u Ravnim kotarima 18. studenog, kada je ubijeno 48 civila i 15 branitelja.

Što ostaje nekažnjeno?

"U vrijeme svog zapovijedanja u Hrvatskoj 1991. Mladić se sigurno može povezati sa zločinima u Kninu i njegovoj okolici, u zaleđu Zadra i Šibenika, a posebno sa zločinom u Škabrnji, koji je i imao karakter genocidne namjere, jer su ljudi doslovce izvlačeni iz podruma kuća s pitanjem – jesu li Hrvati ili Srbi?! Taj je zločin samo djelomično procesuiran u Hrvatskoj", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, Vesna Teršelič.

U sljedećih tri mjeseca tamo je prema haškoj evidenciji ubijeno još 260 staraca i starica hrvatske nacionalnosti. Miloševića se za to u Hagu teretilo, ali Mladića koji je na tom području tada doista bio gospodar života i smrti – nije.

"Izvori pokazuju ne samo njegovu izuzetnu bahatost i nastupanje sa pozicije sile, nego i to da je on kao zamjenik zapovjednika 9. korpusa JNA, glavne oružane sile koja je razarala Dalmaciju i dio Like bio jedan od stratega koji je planirao i koordinirao te napade", kaže za RSE o Mladiću povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

"Imamo njegovu zapovijed od 16.9.1991 o napadu na Šibenik. Sa druge strane, imamo transkripte razgovora Mladića i načelnika Generalštaba JNA generala Blagoja Adžića od 6.10. 1991 i Mladića i zapovjednika 5. korpusa Nikole Uzelca. Mladić u tim razgovorima jasno govori da je 'lično usmjerio' 317 artiljerijskih oruđa koja razaraju Šibenik.

On se zaprijetio da će Kijevo, koje su snage JNA ranije razorile, biti 'cvetna bašta' prema onome što će se desiti Šibeniku. On je rekao da tuče Biograd, da tuče po Gospiću, dakle to su sve razgovori koji su uhvaćeni, dakle njegova komunikacija sa zapovjednicima višim od njega. Dakle, nema nikakve dvojbe o njegovoj ulozi i zapovjednoj odgovornosti za te zločine", zaključuje Nazor.

Ante Nazor (na fotografiji, 201.): Mladićeva izuzetna bahatost i nastupanje sa pozicije sile
Ante Nazor (na fotografiji, 201.): Mladićeva izuzetna bahatost i nastupanje sa pozicije sile

Za što se Mladiću sudi u Hrvatskoj?

Mladiću se u Hrvatskoj sudi za pokušaj dizanja u zrak hidroelelektrane Peruča na Cetini 1993. godine, što je moglo ugroziti živote 50.000 ljudi. Obnovljeni postupak je još u toku.

Vesna Teršelič nada se da će ipak biti pokrenuti postupci protiv njega za granatiranje Zadra i Šibenika.

"I za te postupke bi trebalo iznova zatražiti svjedočenje Mladića, jer je to bitno za javnost i važno za obitelji žrtava i na tome bi dalje trebalo inzistirati", preporučuje Vesna Teršelič.

Vesna Teršelič (na fotografiji, 2018.): Iznova zatražiti svjedočenje Mladića
Vesna Teršelič (na fotografiji, 2018.): Iznova zatražiti svjedočenje Mladića

Mladić u svibnju 1992. postaje zapovjednik snaga bosanskih Srba, ali i sa te funkcije naređuje djelovanja po Hrvatskoj - 1996. godine naređuje napad raketama "orkan" na Slavonsku Požegu u Hrvatskoj.

Sve su te istrage i presude dostavljene Hagu, hrvatska politika inzistirala je da se i ti zločini uključe u hašku optužnicu, ali radi ekonomičnosti postupka sudilo mu se samo za zlodjela u Bosni i Hercegovini, ali ne i u Hrvatskoj.

Što kažu političari?

Svaka je kazna preblaga, komentirao je uoči izricanja presude hrvatski ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.

"Kazna je potrebna, kazna je nužna, ali to neće vratiti živote niti će biti prava kompenzacija za sve ono što su ljudi i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj proživjeli", kazao je ministar Božinović.

Izricanje presude komentirao je dan ranije na svoj neobičan način i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

"On je jedan od kninskih pukovnika iz vremena kada je Knin zaista bio kasaba, i to ne zato što su tamo živjeli Srbi, mogli su tamo živjeti i Finci, jednostavno je bio kasaba. Tamo su se karijere takvih ljudi gradile uz rakiju, češnjak i bijeli luk. Kasnije je počeo ubijati prvo po Kijevu, Vrlici i onda dalje. To je jedan psihopat koji se na kraju ponio kao strina. Bitno da je u zatvoru, pa makar i zbog prolaska kroz crveno svjetlo.

Bitno da je u zatvoru, takvi ljudi ne smiju biti na slobodi jer pružaju inspiraciju i primjer onima koji su dovoljno slabi, kolebljivi, isfrustrirani i iskompleksirani da slijede nihov prljavi krvavi put", rekao je Milanović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG