Iako još nisu proizveli umjetne škrge, bioinženjeri su pronašli način za boravak ljudi pod vodom i njihovo nesmetano disanje bez potrebe za korištenjem boca s kisikom.
Tvrde da bi to moglo biti moguće povezivanjem ljudske DNK s DNK koju posjeduju morske alge.
Kako bi to dokazali, izvršili su eksperiment na daždevnjacima.
Alge koje proizvode kisik povezali su s njihovim jajima, a da je simbioza bila uspješna, dokazuje činjenica da su i u nastavku života ta bića bila 'nerazdvojna'.
Spajanje DNK alge i daždevnjaka prvi je dokumentirani primjer uspješne simbioze biljke i kralježnjaka.
Znanstvenici se nadaju da će daljnjim proučavanjem i usavršavanjem ovaj proces biti primjenjiv i na ljudima.
On nas, na svu sreću, neće pretvoriti u alge, ali bi nam mogao pomoći da neke njihove sposobnosti koristimo pod vodom.
Alge bi tako mogle postati izvor kisika za mnoge kralježnjake, uključujući i čovjeka.
Ostvari li se bioinženjerima ovaj ambiciozni plan, za nekoliko desetljeća boce s kisikom za ronjenje postat će tek zanimljivi muzejski eksponati.
Tvrde da bi to moglo biti moguće povezivanjem ljudske DNK s DNK koju posjeduju morske alge.
Kako bi to dokazali, izvršili su eksperiment na daždevnjacima.
Alge koje proizvode kisik povezali su s njihovim jajima, a da je simbioza bila uspješna, dokazuje činjenica da su i u nastavku života ta bića bila 'nerazdvojna'.
Spajanje DNK alge i daždevnjaka prvi je dokumentirani primjer uspješne simbioze biljke i kralježnjaka.
Znanstvenici se nadaju da će daljnjim proučavanjem i usavršavanjem ovaj proces biti primjenjiv i na ljudima.
On nas, na svu sreću, neće pretvoriti u alge, ali bi nam mogao pomoći da neke njihove sposobnosti koristimo pod vodom.
Alge bi tako mogle postati izvor kisika za mnoge kralježnjake, uključujući i čovjeka.
Ostvari li se bioinženjerima ovaj ambiciozni plan, za nekoliko desetljeća boce s kisikom za ronjenje postat će tek zanimljivi muzejski eksponati.