U laboratorijima Instituta za tehnologiju američke savezne države Georgije, naučnici su oživjeli bakterije stare 500 miliona godina.
Naučnici su gen star 500 miliona godina ubacili u modernu bakteriju Escherichie coli.
Do sada je u laboratoriji Georgia Techa nastalo više od 1.000 generacija prvobitne bakterije.
Naučnici žele da vide da li će ova bakterija evoluirati na isti način na koji je evoluirala i prvi put, ili će krenuti nekim novim evolucijskim putem.
"Mogućnost posmatranja drevnog gena u modernom organizmu dok evoluira nam daje priliku da vidimo da li će se evolucijski put ponoviti ili će taj organizam slijediti neki drugi put. Izmijenjeni organizam na početku nije bio zdrav i jak kao njegove moderne verzije", rekao je Betül Kaçar, naučnik na Georgia Techu.
Nova bakterija mutira veoma brzo i ne samo da je dostigla snagu modernih bakterija, već su neke njene podvrste postale zdravije i mnogo snažnije od modernih bakterija, prenosi Daily Mail.
"Pomoću ovog procesa ćemo biti u mogućnosti da odgovorimo na mnoga pitanja evolucijske i molekularne biologije. Između ostalog, želimo da znamo da li historija organizma ograničava njegovu budućnost i da li evolucija uvijek vodi ka istoj, unaprijed definisanoj tački ili ima različita rješenja za isti problem", kaže Kaçar.
Naučnici su gen star 500 miliona godina ubacili u modernu bakteriju Escherichie coli.
Do sada je u laboratoriji Georgia Techa nastalo više od 1.000 generacija prvobitne bakterije.
Naučnici žele da vide da li će ova bakterija evoluirati na isti način na koji je evoluirala i prvi put, ili će krenuti nekim novim evolucijskim putem.
"Mogućnost posmatranja drevnog gena u modernom organizmu dok evoluira nam daje priliku da vidimo da li će se evolucijski put ponoviti ili će taj organizam slijediti neki drugi put. Izmijenjeni organizam na početku nije bio zdrav i jak kao njegove moderne verzije", rekao je Betül Kaçar, naučnik na Georgia Techu.
Nova bakterija mutira veoma brzo i ne samo da je dostigla snagu modernih bakterija, već su neke njene podvrste postale zdravije i mnogo snažnije od modernih bakterija, prenosi Daily Mail.
"Pomoću ovog procesa ćemo biti u mogućnosti da odgovorimo na mnoga pitanja evolucijske i molekularne biologije. Između ostalog, želimo da znamo da li historija organizma ograničava njegovu budućnost i da li evolucija uvijek vodi ka istoj, unaprijed definisanoj tački ili ima različita rješenja za isti problem", kaže Kaçar.