Američki ambasador pri NATO savezu Matthew Whitaker upozorio je da globalna potražnja za raketama za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot premašuje ponudu i da će Vašington i njegovi saveznici morati da ulože "velike napore" kako bi podržali Ukrajinu.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) 18. septembra, Whitaker je rekao da sve opasnije međunarodno okruženje dovodi do nestašice presretačkih raketa za sistem Patriot, te da proizvodni kapaciteti ne mogu da isprate tu potražnju.
"Ukrajinci očigledno, pored svega što mi činimo po pitanju sistema Patriot, veoma naporno rade na stvaranju sopstvenih kapaciteta, odnosno domaćih presretačkih raketa", rekao je Whitaker. "Tu postoji određena prilika".
Međutim, dodao je, trenutno "potražnja premašuje ponudu, tako da ćemo morati da uložimo zaista velike napore, kako Sjedinjene Države, tako, što je još važnije, i saveznici, i pronađemo način da se Ukrajina odbrani tokom zime".
Njegovi komentari uslijedili su nakon izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je Ukrajini potrebno oko 300 presretača PAC-3 za sistem Patriot kako bi prebrodila zimu. Zemlja je posljednjih mjeseci i nedelja izložena snažnom ruskom vazdušnom bombardovanju, a Zelenski je u više navrata apelovao na zapadne saveznike da pruže dodatnu protivvazdušnu odbranu.
Sukob SAD sa Iranom iscrpio je američke zalihe sistema Patriot, koji su korišćeni za zaštitu američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivu od napada iranskim balističkim raketama. To je jedino oružje efikasno protiv ruskih balističkih i hipersoničnih raketa.
Na pitanje koliko bi presretačkih raketa PAC-3 za sistem Patriot Ukrajina mogla da očekuje ove godine, Whitaker je rekao da "vjerovatno nije prava osoba za to pitanje", ali da "radi sa svim našim saveznicima na pronalaženju raspoloživih raketa Patriot koje bi mogle biti ustupljene ili prodate Ukrajincima".
Nema brzog rješenja
Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da bi Ukrajina mogla da po licenci proizvodi sisteme Patriot, ali je Whitaker napomenuo da to ne bi bilo brzo rješenje.
"Radimo na riješavanju svih složenih detalja u vezi sa izvoznim dozvolama, kompanijama koje posjeduju prava intelektualne svojine i samim tim kako bi taj proces zapravo izgledao. Mislim, to ipak neće riješiti problem za ovu zimu. Riješiće dugoročni problem", rekao je on.
Whitaker je govorio na Praškom samitu o odbrani, trodnevnom skupu visokih političara, vojnih zvaničnika i rukovodilaca iz odbrambene industrije, koji je u češkoj prestonici organizovao Međunarodni institut za strateške studije (IISS).
I drugi učesnici konferencije osvrnuli su se na globalnu nestašicu sistema Patriot.
Švedski ministar obrane Pal Jonson izjavio je za RSE da njegova zemlja nema viška projektila, ali da pregovara s "drugim zemljama izvan evroatlantskog područja koje bi takođe mogle osigurati, na primjer, sisteme PAC-3".
Odbio je da imenuje te države, ali poznato je da zalihe posjeduju zemlje poput Japana, Južne Koreje i Tajvana. Jonson je takođe spomenuo "razgovore u toku" između švedske kompanije Saab i američkog proizvođača Lockheed Martina o zajedničkoj proizvodnji sistema PAC-3.
Poljska je nedavno najavila novi paket pomoći koji bi uključivao sistem Patriot za Ukrajinu, međutim detalji ostaju nejasni.
"Vremenski okvir? Vrlo skoro. Brojke su tajne. Neće se raditi o velikoj količini, ali osiguraćemo onoliko koliko možemo", rekao je general-pukovnik Krzysztof Krol, viši savjetnik načelnika poljskog Glavnog štaba.
"A znamo da će nas, s obzirom na to da je Poljska zemlja na prvoj liniji ratišta, slijediti i druge države", dodao je.
Kada je Krol 17. septembra razgovarao s RSE, u istočnoj Poljskoj oglašavale su se sirene za vazdušnu uzbunu, a vojni avioni podignuti su u pripravnost nakon što su se ruski napadi bespilotnim letjelicama u zapadnoj Ukrajini približili poljskoj granici.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u Varšavi da Rusija planira napade dronovima i raketama na evropske zemlje koje pružaju podršku Ukrajini. To je bilo jedno u nizu sve hitnijih upozorenja na rusku agresiju, u trenutku kada se učestalo izvještava o hibridnom ratovanju, poput sajber-napada i sabotaža, širom Evrope.
"Poljska je, naravno, odgovorna za više od 90 odsto svih isporuka Ukrajini, uključujući i vojne resurse za ratovanje. Stoga je sve što radimo u Poljskoj takođe izloženo prijetnji ruskih specijalnih službi", rekao je Krol, koji se zalagao za odlučniji odgovor NATO-a.
"Rusija će testirati našu odlučnost, pripremljenost i kapacitete", rekao je on. "Ako Rusija prekrši međunarodno pravo, ne vidim problem u tome da NATO reaguje agresivnije. To ne bi trebalo da predstavlja problem".
Hibridna prijetnja
Whitaker je takođe ukazao na hibridnu prijetnju.
"Prvi potez u budućem sukobu neće biti prelazak vojnika preko međunarodne granice. Biće to hibridni napad, napad na ključnu infrastrukturu", rekao je on.
Do sada je, kako je dodao, odgovor NATO-a bio dovoljno snažan jer su ruske akcije bile ispod praga za aktiviranje Člana 5 sporazuma Alijanse, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
"Pretpostavljam da bismo se, ako bismo se i približili aktiviranju Člana 5, suočili sa katastrofalnom hibridnom aktivnošću, što bi u suštini predstavljalo čin rata. A mi trenutno nismo u takvoj situaciji", rekao je on.
Whitaker nije želio da govori o tome da li je i sam vidio obavještajne podatke o vrsti ruskih planova za napad koje je prethodnog dana pomenuo Tusk.
"Ne mogu da govorim o obavještajnim podacima SAD ili saveznika, ali moramo biti oprezniji i spremniji", rekao je on, pohvativši Poljsku zbog ulaganja u svoje oružane snage. "Oni realno sagledavaju situaciju i ozbiljno pristupaju izazovima i prijetnjama sa kojima se suočavaju na istočnom krilu".