Vrijeme je da se prevaziđu regionalni sukobi koji su predugo trajali, poručio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka u Skoplju sa čelnicima zemalja članica Alijanse sa Zapadnog Balkana.
NATO je posvećen održavanju mira i stabilnosti u ovom regionu, naglasio je Stoltenberg na kraju ovog neformalnog sastanka u Skoplju 22. novembra, na kojem je razgovarano i o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Nakon sastanka sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milovanovićem, te premijerima Sjeverne Makedonije Albanije i Crne Gore, Dimitrom Kovačevskim, Edijem Ramom i Millojkom Spajićem, šef NATO-a pozvao je da se odustane od "zahtjeva za podjelu u Bosni i Hercegovini (BiH)", te da se nastavi dijalog Kosova i Srbije.
Stoltenberg je rekao da NATO ne vidi direktnu vojnu prijetnju u regionu, ali je svjestan porasta tenzija na Kosovu, kao i prijetnji otcjepljenjem u BiH.
"Na svakom sastanku u regionu ističem da je važno izabrati dijalog i diplomatiju umjesto sukoba i rata. Secesionistički zahtjevi prijete miru u BiH, a dijalog je neophodan za Beograd i Prištinu i njihov put ka miru i prosperitetu. Posljednji prijedlozi za uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu mogli bi da budu važan korak naprijed", rekao je generalni sekretar NATO-a.
Rama traži veće vojno prisustvo NATO-a na Kosovu
Premijer Albanije Edi Rama je na sastanku lidera regiona zatražio povećanje vojnog prisustva NATO-a na Kosovu u cilju održavanja mira i sigurnosti.
NATO je već povećao svoje vojno prisustvo na Kosovu, šaljući dodatnih 1.000 vojnika u svoju mirovnu misiju KFOR - najveće raspoređivanje alijanse u poslednjih nekoliko godina - nakon napada grupe naoružanih Srba na sjeveru zemlje 24. septembra na kosovsku policiju.
Rama je zadovoljan što su se lideri regiona sastali u Skoplju, u, kako je rekao "veoma turbulentnom trenutku za svijet".
"Ratovi i krize imaju potencijal da utiču i na region i moramo se fokusirati na ono što sada imamo, što možda nije najviši kvalitet mira, ali jeste mir. To je mir koji trebamo sačuvati i ojačati. Svi bismo se trebali fokusirati na postizanje konačnog mira i zajedno krenuti naprijed", rekao je Rama.
Rama je predložio da se budući format ovog sastanka NATO-a odvija uz prisustvo drugih zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice alijanse.
"Ovo je veoma važno, kao i to da ni na trenutak ne treba zaboraviti da je mir koji imamo na ovim prostorima izvanredan i dragocjen, iako jeste krhak", rekao je Rama.
Stoltenberg kaže da će zahtjev biti razmotren
Šef NATO-a je rekao da će Ramin prijedlog, koji su podržali i drugi učesnici sastanka, biti razmotren.
"Drago mi je da je predložio, jer vjerovatno se ne bih sjetio. Možda je preambiciozno, ali možda i nije. Od ovoga možemo samo imati koristi", rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milovanović.
Dvodnevnom posjetom Sjevernoj Makedoniji šef NATO-a Stoltenberg će završiti turneju po Zapadnom Balkanu koju je započeo 20. novembra. Prethodno je posjetio Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo i Srbiju.
NATO spreman da brani svakog saveznika
Stoltenberg je dan prije u Skoplju rekao da NATO pomno prati šta Rusija radi na Zapadnom Balkanu, ali je dodao da ne vidi vojnu prijetnju od Rusije bilo kojoj članici NATO-a ili regionu.
"Ostajemo oprezni, pažljivo pratimo šta Rusija radi i ostaćemo jedinstveni" kazao je generalni sekretar Alijanse.
"Imamo", naveo je, "vojno prisustvo u ovom regionu, sa KFOR-om, sa Generalštabom u Sarajevu i sa kancelarijama u Beogradu, i spremni smo da brzo istupimo i učinimo sve što je potrebno da odbranimo svakog saveznika od bilo kakve pretnje, ali ne vidimo bilo šta što bi predstavljalo prijetnju bilo kojem savezniku u NATO-u".
On je rekao da se NATO može osloniti na Sjevernu Makedoniju, a Sjeverna Makedonija na NATO, ističući doprinos zemlje mirovnim misijama, izdvajanju novca za odbranu i osudi rata Rusije protiv Ukrajine.
Stoltenberg je u obraćanju poslanicima u Parlamentu poručio da rade za članstvo u Evropskoj uniji, kao što su radili za članstvo u NATO-u.
Stoltenberg je rekao da su vrlo često saveznici koji su bili dio istočnog bloka prvo ulazili u NATO, a zatim u EU.
Sjeverna Makedonija je dio Alijanse skoro četiri godine. Zemlja je postala trideseta članica NATO-a 27. marta 2020.
Da bi nastavila pregovore sa EU po klasterima, Sjeverna Makedonija bi trebala promijeniti preambulu Ustava i time u Ustav uvesti bugarsku manjinu.
Međutim, makedonsko Sobranje za sada nema potrebnu dvotrećinsku većinu jer se najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE protivi promjenama Ustava. Ovo stanje zovu "bugarski diktat".
