Neizvjesnost u vezi cijene električne energije u Crnoj Gori, odnosno, zahtjevu Elektroprivrede da joj se odobri povećanje od skoro 80 posto, potrajaće još neko vrijeme.
Dok Regulatorna agencija za energetiku održava javne rasprave radi razjašnjenja ovakvih zahtjeva, javnost sve češće postavlja pitanje - zašto prodaja dijela Elektroprivrede italijanskoj A2A nije donijela očekivano smanjenje troškova poslovanja, koje je sada jedan od glavnih argumenata za zahtjevima za poskupljenje.
Iako bi se na novu cijenu električne energije, moglo čekati i do kraja februara, stav Regulatorne agencije za energetiku u odnosu na zahtjev Elektroprivrede za poskupljenjem od skoro 80 posto, biće vjerovatno poznat za petnaestak dana.
Član rukovodstva Regulatorne agencije za energetiku Branko Kotri, je nakon stručne rasprave o zahtjevu Elektroprivrede u ponedjeljak, rekao da će Agencija do tada sačiniti izvještaj za odobravanje prihoda Elektroprivredi, Prenosnom sistemu i Distribuciji.
"To će biti tri posebne odluke koje će, kada se finiširaju, vjerujemo sredinom februara biti dostavljene javnom snabdjevaču koji će tada utvrditi definitvno cijene električne energije i te cijene će dostaviti Agenciji, jer je ona u postupku dužna da ih odobri ili, ukoliko ne bude zadovoljna da sama donese te cijene", kazao je Kotri.
Regulatorna agencija za energetiku u ponedjeljak je održala prvu usmenu raspravu povodom zahtjeva Crnogorskog elektroprenosnog sistema za odobravanje nove cijene za korišćenje ovog sistema, odnosno, priznavanje više od 34 miliona eura za troškove.
Tender za privatizaciju Elektroprivrede, jul 2009. Foto: Savo PrelevićPredsjednik borda direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Zoran Đukanović je u svjetlu očekivanja od Regulatorne agencije, podsjetio na prethodne zahtjeve.
"Sačekaćemo odluku Agencije. Mogu da kažem da smo u zadnja dva navrata tražili oko 34 miliona i da smo u oba navrata dobili oko 28 miliona", kazao je on.
Rasprava je bila posvećena isključivo razjašnjenju zahtjeva Elektroprenosa, koji je u međuvremenu postao posebno preduzeće nakon izdvajanja iz Elektroprivrede, a prema ocjeni predstavnika NVO sektora, koji pomno prate cjenovnu politiku Elektroprivrede, najveća vrijednost rasprave je izražena kroz doprinos povećanju transparentnosti odobravanja cijena.
Stevo Muk, direktor Instituta alternativa i član grupe građana koji su u sporu sa Regulatornom agencijom, protiv koje su već dobili nekoliko sudskih presuda, kaže da su za njega glavna pitanja - nivo plata u elektro-energetskom sektoru, ostvareni gubici, amortizacija i povrat na investicije.
"Mi smo usmeno dobili neka mnogo valjanija objašnjenja i obrazloženja no, ja bih rekao da je sve to još uvijek na nivou nekih, da kažem načelnih objašnjenja koja nijesu praćena dokazima u smislu novih dokumenata, informacija i tako dalje", rekao je Muk.
Način naplate elekrtrične energije, u Crnoj Gori, već godinama, izaziva burne reakcije javnosti, između ostalog i zato što građani, pored sopstvene potrošnje, moraju da plaćaju i ukradenu struju. Čest predmet sporenja su i subvencije za podgorički Kombinat aluminijuma, koji pored toga što gomila dugove i taji porez, ne plaća ni tu povlašćenu cijenu.
Umrtveljni euri
Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede Vasilije Miličković smatra da nije samo KAP privilegovan.
"Nedavna dokapitalizacija Elektroprivrede je trebalo da obezbijedi svjež novac koji bi se investirao u racionalizaciju poslovanja, odnosno, smanjenje troškova Elektroprivrede. Umjesto toga, skoro sto miliona eura, leži umrtvljeno na računima, da bi se obezbijedila likvidnost Prve banke, koju kontroliše Aco Đukanović, brat doskorašnjeg premijera Mila Đukanovića", kaže Miličković.
"Gdje su ta sredstva 96 miliona od dokapitalizacije, zašto ona nijesu potrošena i zašto ona služe. Ja sam 100 posto siguran da ta sredstva služe isključivo za održavanje likvidnosti Prve banke jer kada bi se ta sredstva utrošila bila bi potpuno drugačija slika u toj banci", rekao je on.
Daliborka Uljarević na sastanku RAE, 24. januar 2011.
Bivšeg premijera Mila Đukanovića i njegovog učešća u nedavnom procesu prodaje dijela Elektroprivrede italijanskoj kompaniji A2A, dosjetila se i opozicija. Pokret za promjene najavljuje da će ovih dana, Vrhovnom državnom tužiocu podnijeti krivičnu prijavu upravo protiv Djukanovića i njegova dva ministra, Vujice Lazovića i Branka Vujovića, ali i protiv italijanskog premijera Silvija Berluskonija, zbog "osnovane sumnje da su sa više povezanih lica u Italiji i Crnoj Gori na organizovan način napravili nesagledive štete energetskom sektora Crne Gore".
Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje i članica grupe gradjana koji prate cjenovnu politiku Elektroprivrede Daliborka Uljarević kaže da je važno da, kao i civilni sektor, i opozicija ukazuje na određene devijacije, ali da okolnosti treba realno sagledavati.
"Naravno, tu ponekad ima elemenata marketinga koji je legitiman dok je u razumnoj mjeri jer doprinosi vidljivosti subjekata. Mislim da je važno da budemo realni u procjeni učinkovitosti aktivnosti i objektivnih mogućnosti. Nije dobro proizvoditi hiper inflaciju medijski velikih tema ako se one ne zatvaraju na valjan način jer to zapravo vodi daljoj političkoj apatiji i demotivisanosti građana i genralnom osjećaju nemoći i nevjerice u društvene promjene", kazala je Uljarević.
Zanimljivo je da mediji u Crnoj Gori u ponedjeljak prenose podatke iz analize Agencije za energetiku Srbije, prema kojoj crnogorska domaćinstva plaćaju skoro najskuplje kilovate u regionu. Najskuplje su Slovenija i Hrvatska sa 10 i po, odnosno, devet i po centi, a Crna Gora je sasvim blizu sa osam i po. Srbija je najjeftinija sa cijenom nešto manjom od 5 centi.
Dok Regulatorna agencija za energetiku održava javne rasprave radi razjašnjenja ovakvih zahtjeva, javnost sve češće postavlja pitanje - zašto prodaja dijela Elektroprivrede italijanskoj A2A nije donijela očekivano smanjenje troškova poslovanja, koje je sada jedan od glavnih argumenata za zahtjevima za poskupljenje.
Iako bi se na novu cijenu električne energije, moglo čekati i do kraja februara, stav Regulatorne agencije za energetiku u odnosu na zahtjev Elektroprivrede za poskupljenjem od skoro 80 posto, biće vjerovatno poznat za petnaestak dana.
Član rukovodstva Regulatorne agencije za energetiku Branko Kotri, je nakon stručne rasprave o zahtjevu Elektroprivrede u ponedjeljak, rekao da će Agencija do tada sačiniti izvještaj za odobravanje prihoda Elektroprivredi, Prenosnom sistemu i Distribuciji.
"To će biti tri posebne odluke koje će, kada se finiširaju, vjerujemo sredinom februara biti dostavljene javnom snabdjevaču koji će tada utvrditi definitvno cijene električne energije i te cijene će dostaviti Agenciji, jer je ona u postupku dužna da ih odobri ili, ukoliko ne bude zadovoljna da sama donese te cijene", kazao je Kotri.
Regulatorna agencija za energetiku u ponedjeljak je održala prvu usmenu raspravu povodom zahtjeva Crnogorskog elektroprenosnog sistema za odobravanje nove cijene za korišćenje ovog sistema, odnosno, priznavanje više od 34 miliona eura za troškove.
"Sačekaćemo odluku Agencije. Mogu da kažem da smo u zadnja dva navrata tražili oko 34 miliona i da smo u oba navrata dobili oko 28 miliona", kazao je on.
Rasprava je bila posvećena isključivo razjašnjenju zahtjeva Elektroprenosa, koji je u međuvremenu postao posebno preduzeće nakon izdvajanja iz Elektroprivrede, a prema ocjeni predstavnika NVO sektora, koji pomno prate cjenovnu politiku Elektroprivrede, najveća vrijednost rasprave je izražena kroz doprinos povećanju transparentnosti odobravanja cijena.
Stevo Muk, direktor Instituta alternativa i član grupe građana koji su u sporu sa Regulatornom agencijom, protiv koje su već dobili nekoliko sudskih presuda, kaže da su za njega glavna pitanja - nivo plata u elektro-energetskom sektoru, ostvareni gubici, amortizacija i povrat na investicije.
"Mi smo usmeno dobili neka mnogo valjanija objašnjenja i obrazloženja no, ja bih rekao da je sve to još uvijek na nivou nekih, da kažem načelnih objašnjenja koja nijesu praćena dokazima u smislu novih dokumenata, informacija i tako dalje", rekao je Muk.
Način naplate elekrtrične energije, u Crnoj Gori, već godinama, izaziva burne reakcije javnosti, između ostalog i zato što građani, pored sopstvene potrošnje, moraju da plaćaju i ukradenu struju. Čest predmet sporenja su i subvencije za podgorički Kombinat aluminijuma, koji pored toga što gomila dugove i taji porez, ne plaća ni tu povlašćenu cijenu.
Umrtveljni euri
Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede Vasilije Miličković smatra da nije samo KAP privilegovan.
"Nedavna dokapitalizacija Elektroprivrede je trebalo da obezbijedi svjež novac koji bi se investirao u racionalizaciju poslovanja, odnosno, smanjenje troškova Elektroprivrede. Umjesto toga, skoro sto miliona eura, leži umrtvljeno na računima, da bi se obezbijedila likvidnost Prve banke, koju kontroliše Aco Đukanović, brat doskorašnjeg premijera Mila Đukanovića", kaže Miličković.
"Gdje su ta sredstva 96 miliona od dokapitalizacije, zašto ona nijesu potrošena i zašto ona služe. Ja sam 100 posto siguran da ta sredstva služe isključivo za održavanje likvidnosti Prve banke jer kada bi se ta sredstva utrošila bila bi potpuno drugačija slika u toj banci", rekao je on.
Bivšeg premijera Mila Đukanovića i njegovog učešća u nedavnom procesu prodaje dijela Elektroprivrede italijanskoj kompaniji A2A, dosjetila se i opozicija. Pokret za promjene najavljuje da će ovih dana, Vrhovnom državnom tužiocu podnijeti krivičnu prijavu upravo protiv Djukanovića i njegova dva ministra, Vujice Lazovića i Branka Vujovića, ali i protiv italijanskog premijera Silvija Berluskonija, zbog "osnovane sumnje da su sa više povezanih lica u Italiji i Crnoj Gori na organizovan način napravili nesagledive štete energetskom sektora Crne Gore".
Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje i članica grupe gradjana koji prate cjenovnu politiku Elektroprivrede Daliborka Uljarević kaže da je važno da, kao i civilni sektor, i opozicija ukazuje na određene devijacije, ali da okolnosti treba realno sagledavati.
"Naravno, tu ponekad ima elemenata marketinga koji je legitiman dok je u razumnoj mjeri jer doprinosi vidljivosti subjekata. Mislim da je važno da budemo realni u procjeni učinkovitosti aktivnosti i objektivnih mogućnosti. Nije dobro proizvoditi hiper inflaciju medijski velikih tema ako se one ne zatvaraju na valjan način jer to zapravo vodi daljoj političkoj apatiji i demotivisanosti građana i genralnom osjećaju nemoći i nevjerice u društvene promjene", kazala je Uljarević.
Zanimljivo je da mediji u Crnoj Gori u ponedjeljak prenose podatke iz analize Agencije za energetiku Srbije, prema kojoj crnogorska domaćinstva plaćaju skoro najskuplje kilovate u regionu. Najskuplje su Slovenija i Hrvatska sa 10 i po, odnosno, devet i po centi, a Crna Gora je sasvim blizu sa osam i po. Srbija je najjeftinija sa cijenom nešto manjom od 5 centi.
