Dostupni linkovi

Otkriće NASE promijenilo poimanje života u svemiru


Felisa Wolfe-Simon na konferenciji u sjedištu NASA-e, 2. prosinac 2010
Richard Solash, priredila Ena Stevanović

Objava američke Nacionalne aeronautičke svemirske administracije (NASA) u petak je okončala pobješnjela medijska nagađanja da je otkriven novi oblik života u svemiru.

Iako će „mali zeleni“ ostati predmet naučne fantastike, otkriće tima stručnjaka NASA-e je promijenilo naše razumijevanje života, kako na našoj planeti Zemlji, tako možda i na drugim udaljenijim mjestima.

Tračevi su kružili danima. Blogovi su podivljali. Mediji su počeli objavljivati fotografije E.T-ja i drugih zelenih ljigavih krezubih stvorenja iz filmova o svemircima.

Predviđanja su dosegla vrhunac u četvrtak, 2.decembra kada je NASA objavila nešto što je u medijima interpretirano kao „otkriće koje će utjecati na potragu za novim dokazima da postoji vanzemaljski život“.

I dok odgovor na pitanje- „Jesmo li sami u svemiru?“- još uvijek ostaje „da“, tim stručnjaka NASA-e je objavio otrkiće koje pokazuje da je život mnogo zanimljiviji nego što smo mi, stanovnici planete Zemlje mislili.

Felisa Wolfe-Simon, istraživač NASA-e iz područja astrobiologije, je predvodila tim koji je otkrio novi oblik života koji uspijeva i adaptira se toksičnoj okolini.

„Bakterije su pokazale nova svojstva i otvorile nove mogućnosti. One dokazuju da se može živjeti i na mnogo drugačiji način“
, kaže Wolfe-Simon.

Jezero Mono u Kaliforniji
Bakterija koja je pronađena samo u jezeru Mono u Kaliforniji je poznata pod nazivom GFAJ-1. Tijelo joj nije ispunjeno vodom već arsenom, elementom koji se do sad smatrao otrovnim i kobnim za sve organizme.

Ali istraživači predvođeni Felisom Wolfe-Simon su otkrili da se bakterija ne samo snadbijeva hranjivim tvarima koristeći arsen, već integrira atome otrova u svoje DNA strukture i ostale ključne dijelove svojih ćelija.

Bakterija koristi arsen umjesto fosfora koji je, kako znamo, ključna komponenta ćelija svih do sad poznatih živih organizama.

Novi svijet mogućnosti


Lewis Dartnell, astrobiolog Centra za izučavanje planeta Univerziteta u Londonu je izjavila da novo otkriće mijenja razumijevanje parametara života.

„Sve što smo do sada znali o životu jeste da organizmi koriste elemente kao što su ugljik, vodik, kisik, azot, sumpor i fosfor i da je život zapravo kombinacija tih elemenata koji se spajaju u veće i kompleksnije molekule. Stoga je
Otkriće bakterije koja koristi arsen umjesto fosfora mijenja osnove biohemije i izgradnje života kakve smo do sada poznavali.
otkriće bakterije koja koristi arsen umjesto fosfora vrlo uzbudljivo. Ono mijenja osnove biohemije i izgradnje života kakve smo do sada poznavali“
, kaže Dartnell.

Nauka je već odavno upoznata sa „ekstremofilima“, oblikom života koji uspijeva i u najtežim uvjetima i koji je u stanju da se adaptira na život u kipućoj kiselini, na dnu okeana bez tračka svjetlosti i u smrznutoj vodi unutar santi leda.

Bakterija koja voli arsen je zapravo otkrivena prije dvije godine, ali njena jedinstvena sposobnost da koristi arsen u svojim DNA strukturama je otkrivena tek sada.

Stručnjaci tvrde da je otkriće novog načina izgradnje ćelija doslovno otvorilo novi svijet mogućnosti.

Sara Seager je profesorica na Tehnološkom institutu u američkoj državi Massachusetts i bavi se habituacijom organizama na život na drugim planetama.

Sieger kaže da se većina dosadašnjih istraživanja orjentisala na traženje novih oblika života u područjima koja imaju uvjete slične onima na Zemlji. Ta pretpostavka je navela naučnike da se bave planetama kao što su Mars, Jupiter i Saturn.

Ali Sieger tvrdi da se istraživačka oblast sada može značajno proširiti.

„Ovo pruža ogromne mogućnosti i ljudi sada mogu zamisliti kakvi sve oblici života mogu postojati tamo negdje. Nama je vrlo privlačna pomisao da ima života na Marsu, Saturnu i drugim planetama izvan našeg sunčevog sistema i ovo otkriće nam daje mogućnost da šire razmišljamo“, navodi Sieger.

Razočarenje javnosti


Jedna od vizija vanzemaljaca, ilustracija
Otkriće NASE je izazvalo divljenje u naučnim krugovima. Reakcije na Twitteru stižu iz Njemačke, Japana, Portugala i drugih zemalja.

Jedan korisnik kaže: „Odoh si nasuti jednu rashlađenu čašu arsena da ovo proslavim.“

Philip Plait, autor bloga „Bad Astronomy“, američkog popularnog naučnog časopisa „Discover“ je pratio opći zanos javnosti prije objavljivanja ovog otkrića.

Plait kaže da su mnogi bili vrlo uzbuđeni, a mnogi i razočarani otkrićem koje se ne odnosi na „male zelene“ sa druge planete.

„Činjenica da neka bakterija može zamijeniti jedan element drugim pri čemu je jedan od njih otrovan, a drugi neophodan za život je jako zanimljiva. Ali u poređenju s E.T-jem to baš i nije neka vijest i mnogi ljudi bi stoga mogli biti razočarani“
, tvrdi Plait.

I doista je tako i bilo. Jedan korisnik Twittera je nakon objavljivanja otkrića napisao:

„Mislim da smo svi očekivali nešto više od bakterije.“


Naučnica Wolfe-Simon kaže da razočarana javnost zapravo potcjenjuje ovo otkriće.

„Koje drugo pitanje si možemo postaviti? Ovo otkriće će nas naučiti nešto o životu na našoj planeti i istovremeno će nam pomoći da razumijemo život koji ćemo jednog dana otkriti i na drugim planetama“
, smatra Wolfe-Simon.

Naučna studija sa svim detaljima vezanim uz ovo otkriće će biti objavljena u petak u časopisu „Science“.
XS
SM
MD
LG