Nevladine organizacije za ljudska prava koje nadziru suđenja za ratne zločine pred hrvatskim sudovima predstavile su u utorak svoj izvještaj o suđenjima u prošloj godini, i predložile izmjene više zakona kojima bi se suđenja učinila efikasnijim, a omogućilo i efikasnije obeštećivanje obitelji žrtava. Predstavnici vlasti dio su primjedbi odmah uvažili.
Napredak, ali i problemi koje je moguće riješiti izmjenama više zakona, poruka je izvješća o suđenjima za ratne zločine na hrvatskim sudovima u prošloj godini što su ga u utorak predstavile nevladine organizacije – Građanski odbor za ljudska prava, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka – čiji su monitori pratili sva ta suđenja.
“I ove godine bilježimo pozitivni pomak u procesuiranju ratnih zločina, mada je on ozbiljno ograničen izostankom političke volje da se neovisnost, profesionalnost i učinkovitost pravosudnih tijela ojača specijalizacijom sudova i državnih odvjetništava. Monitoring team koji od 2004. prati suđenja za ratne zločine već godinama savjetuje obveznu naldležnost 4 suda u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu”, kazala je voditeljica Documente Vesna Teršelič.
Ona je zatražila i da se prestane sa - kako je kazala - dodatnim kažnjavanjem obitelji osoba, većinom hrvatskih Srba stradalih 1991. godine na područjima pod kontrolom hrvatskih vlasti, koji su tužili državu za naknadu štete, međutim izgubili su parnicu i sada sud od njih potražuje po nekoliko tisuća eura sudskih troškova.
Kako je to jedan od desetak uvjeta koje Europska unija traži za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i ljudska prava - u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, čini se da će se rješenje brzo naći.
“Konkretno, ovdje je riječ o hitnom donošenju odluke kojom se država odriče naplate sudskih troškova od svih tužitelja koji nisu uspjeli sa svojim tužbenim zahtjevima za naknadom štete zbog smrti bliske osobe”, rekao je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac.
Intenzivirana suradnja sa susjedima
Još o suđenjima u prošloj godini. Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava kazao je kako su pokrenuti i postupci za neke zločine koje se godinama nije procesuiralo.
Jasminka Dolmagić, 29. ožujak 2011.
“Tako je pokrenuta istraga protiv Tomislava Merčepa, u ratno vrijeme savjetnika ministra unutarnjih poslova, zbog mučenja i likvidacije civila s područja Pakraca, Kutine i Zagreba. No - sa druge strane - iako su u pojedinim postupcima iznijeti podaci koji mogu ukazivati na eventualnu zapovjednu odgovornost pojedinaca iz najviših političkih i vojnih krugova, istrage još uvijek nisu pokrenute. Primjerice – protiv Davora Domazeta Loše i Željka Sačića za zločine počinjene u Medačkom džepu”, kaže Stojanović.
Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić odbacila je sumnje iznesene u izvješću nevladinih udruga zbog toga što su – kako stoji u izvješću - revizije slučajeva ratnih zločina radila ista državna odvjetništva koja su poduzimala taj kazneni progon. Kriteriji su bili vrlo jasni, i proces revizija se nastavlja, rekla je.
Podjednako tako, gospođa Dolmagić odbacila je ocjene iz izvješća o navodnoj slaboj suradnji sa Srbijom, zbog toga što – tvrdi se u izvješću - istrage vode sva županijska državna odvjetništva, a ne samo specijalizirani odjeli na četiri županijska državna odvjetništva.
“U zadnje vrijeme ta suradnja je i intenzivirana, pogotovo u nekim važnim predmetima ratnih zločina, gdje je u tijeku pretkazneni postupak. Osim sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije, surađujemo i sa tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini, posebice sa Republičkim tužilaštvom Republike Srpske i Okružnim tužilaštvom u Banja Luci”, navela je Dolmagić.
Napredak, ali i problemi koje je moguće riješiti izmjenama više zakona, poruka je izvješća o suđenjima za ratne zločine na hrvatskim sudovima u prošloj godini što su ga u utorak predstavile nevladine organizacije – Građanski odbor za ljudska prava, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka – čiji su monitori pratili sva ta suđenja.
Teršelič: I ove godine bilježimo pozitivni pomak u procesuiranju ratnih zločina, mada je on ozbiljno ograničen izostankom političke volje da se neovisnost, profesionalnost i učinkovitost pravosudnih tijela.
“I ove godine bilježimo pozitivni pomak u procesuiranju ratnih zločina, mada je on ozbiljno ograničen izostankom političke volje da se neovisnost, profesionalnost i učinkovitost pravosudnih tijela ojača specijalizacijom sudova i državnih odvjetništava. Monitoring team koji od 2004. prati suđenja za ratne zločine već godinama savjetuje obveznu naldležnost 4 suda u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu”, kazala je voditeljica Documente Vesna Teršelič.
Ona je zatražila i da se prestane sa - kako je kazala - dodatnim kažnjavanjem obitelji osoba, većinom hrvatskih Srba stradalih 1991. godine na područjima pod kontrolom hrvatskih vlasti, koji su tužili državu za naknadu štete, međutim izgubili su parnicu i sada sud od njih potražuje po nekoliko tisuća eura sudskih troškova.
Kako je to jedan od desetak uvjeta koje Europska unija traži za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i ljudska prava - u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, čini se da će se rješenje brzo naći.
“Konkretno, ovdje je riječ o hitnom donošenju odluke kojom se država odriče naplate sudskih troškova od svih tužitelja koji nisu uspjeli sa svojim tužbenim zahtjevima za naknadom štete zbog smrti bliske osobe”, rekao je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac.
Intenzivirana suradnja sa susjedima
Još o suđenjima u prošloj godini. Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava kazao je kako su pokrenuti i postupci za neke zločine koje se godinama nije procesuiralo.
“Tako je pokrenuta istraga protiv Tomislava Merčepa, u ratno vrijeme savjetnika ministra unutarnjih poslova, zbog mučenja i likvidacije civila s područja Pakraca, Kutine i Zagreba. No - sa druge strane - iako su u pojedinim postupcima iznijeti podaci koji mogu ukazivati na eventualnu zapovjednu odgovornost pojedinaca iz najviših političkih i vojnih krugova, istrage još uvijek nisu pokrenute. Primjerice – protiv Davora Domazeta Loše i Željka Sačića za zločine počinjene u Medačkom džepu”, kaže Stojanović.
Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić odbacila je sumnje iznesene u izvješću nevladinih udruga zbog toga što su – kako stoji u izvješću - revizije slučajeva ratnih zločina radila ista državna odvjetništva koja su poduzimala taj kazneni progon. Kriteriji su bili vrlo jasni, i proces revizija se nastavlja, rekla je.
Podjednako tako, gospođa Dolmagić odbacila je ocjene iz izvješća o navodnoj slaboj suradnji sa Srbijom, zbog toga što – tvrdi se u izvješću - istrage vode sva županijska državna odvjetništva, a ne samo specijalizirani odjeli na četiri županijska državna odvjetništva.
“U zadnje vrijeme ta suradnja je i intenzivirana, pogotovo u nekim važnim predmetima ratnih zločina, gdje je u tijeku pretkazneni postupak. Osim sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije, surađujemo i sa tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini, posebice sa Republičkim tužilaštvom Republike Srpske i Okružnim tužilaštvom u Banja Luci”, navela je Dolmagić.
