Napadi na vjerske zajednice, groblja i spomenike uglavnom su motivirani nacionalno i nemaju veze sa religijom, smatraju predstavnici svih religijskih skupina u BiH.
Istraživanje koje je uradilo Međureligijsko vijeće BiH pokazuje da se broj napada u prošloj godini povećao. Zabrinjava činjenica da se uglavnom radi o napadima na vjerske objekte manjinskih zajednica.
Od novembra mjeseca prošle godine, Međureligijsko vijeće BiH zabijležilo je 30 napada na vjerske objekte. Samo dan nakon što su predstavnici Međureligijskog vijeća osudili provalnu krađu u Župni ured i Katedralu Srca Isusova u Sarajevu, desio se novi napad. Ovaj put pokraden je Franjevački samostan u Sarajevu. Iako se materijalna šteta tek treba utvrditi, ona psihološka je već učinjena - još jedan napad na vjerski objekat manjinske zajednice u glavnom gradu.
"To pokazuje da nema nikakvoga poštovanja prema ničem što je sveto mnogima. I s druge strane, isto tako da se ne poštuju vrijednosti. Naravno, taj i takvi i dalje nas promatraju slobodno šetajući ovdje po gradu, a i po drugim mjestima, jer nikakvih posljedica za ove njihove čine što su učinili nema", kazao je Ante Meštrović, rektor sarajevske katedrale.
Napad na sarajevsku katedralu osudili su predstavnici svih religijskih zajednica. Složni su u ocjeni kako slični događaji motivirani nacionalno i nemaju veze sa religijom.
“U centru grada napasti jedan vjerski objekat, jednu bogomolju koja u suštini predstavlja i simbol grada Sarajeva, čini mi se da je znak za uzbunu za one koji treba da obezbijede praktično sve vjerske objekte”, rekao je predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Boris Kožemjakin.
“Suživot i toleranciju međusobno gradimo stotinama godina i mislimo da ona s te strane nije narušena. Ali u takvom ambijentu uvijek će se dešavati ovakve incidentne situacije, a zna se ko to mora da istražuje i ko to mora da sankcioniše”, kazao je imam džamije Ferhadija u Sarajavu Muris Hadžibaščaušević.
"Treba sve ovo sačuvati"
Ono što zabrinjava jeste podatak da su proteklih mjeseci u cijeloj BiH učestali napadi posebno na vjerske objekte, uslovno rečeno, manjinskih zajednica. Paroh sarajevski Vanja Jovanović kaže kako je malo toga do sada uspješno riješeno.
“Nažalost, u BiH samo deklarativne poruke stižu. I, naravno, niko u BiH neće reći da je to dobro, svi će reći da je to loše. Međutim, hajde da vidimo nešto konkretno po tom pitanju”, poručio je on.
Za uništavanje nadgrobnih spomenika, ispisivanje uvredljivih grafita i provale, u policiji redovno prozivaju maloljetne osobe. U MUP-u sarajevskog kantona kažu kako nije riječ o organiziranim napadima, ali i da policija ne može biti isključivo odgovorna.
"Međutim, opće stanje u društvu ponekad utiče na određene postupke nezrelih osoba. Najčešće su to malodobne osobe, ili osobe koje su sklone konzumaciji alkohola ili drugih opojnih sredstava, pa u takvom stanju nakon što konzumiraju to čine", navodi Irfan Nefić, portparol MUP-a.
Da lokalna zajednica može mnogo toga učiniti najbolje pokazuje primjer starog Jevrejskog groblja u Sarajevu. Nadgrobni spoemnici ne tako davno nestajali su preko noći, navodno zbog kamene građe potrebne za građevinske radove. Nakon što se pristupilo sanaciji, svojevrsni nadzor preuzelo je i lokalno stanovništvo. Jedan od mještana za RSE kaže:
"Treba sve ovo sačuvati. Ja kad ovo pogledam, vraća me unazad 30 godina. Evo ovdje sad stojim, gledam ovdje igrali lopte. Sad ne daju ni ući. Postavili nadzor. To nikad nije trebalo prije. E pa nema, dođu sa strane i možda nekome i smeta. Nama ovdje nikad nije. Pa mi naučeni na ovo. Da ovoga nema, ja ne znam - ne bi bilo Sarajeva onda."
Uvezivanje lokalne zajednice, policije, vjerskih službenika jedan je od ciljeva monitorng tima Međurelgijskog vijeća koji je započeo početkom novembra. Članovi Vijeća u protekla četiri mjeseca posjetili su nekoliko općina u BiH gdje je zabilježeno preko 50 napada na vjerske objekte svih zajednica.
"Rezultati ovog projekta će ići u Ujedinjene nacije, Norvežanima, Evropskoj uniji. Želim svim instancama u BiH da poručim da će, nažalost, podaci iz ovoga projekta nakon godinu dana kad se završi biti dostupni i EU i svima ostalima koji su zainteresovani i tu će vrlo konkretno moći vidjeti kakvo je stanje kod nas," kaže paroh sarajevski Vanja Jovanović.
Dok u Međureligijskom vijeću upozoravaju da je napad na vjerski objekat napad na civilizacijske vrijednosti, priznaju i kako veliki dio odgovornosti snose upravo vjerske zajednice, koje zajedno sa prosvjetnim i ostalim institucijama moraju raditi na duhovnom obrazovanju, bez obzira koliko se to teško činilo u aktuelnom političkom ambijentu.
Istraživanje koje je uradilo Međureligijsko vijeće BiH pokazuje da se broj napada u prošloj godini povećao. Zabrinjava činjenica da se uglavnom radi o napadima na vjerske objekte manjinskih zajednica.
Od novembra mjeseca prošle godine, Međureligijsko vijeće BiH zabijležilo je 30 napada na vjerske objekte. Samo dan nakon što su predstavnici Međureligijskog vijeća osudili provalnu krađu u Župni ured i Katedralu Srca Isusova u Sarajevu, desio se novi napad. Ovaj put pokraden je Franjevački samostan u Sarajevu. Iako se materijalna šteta tek treba utvrditi, ona psihološka je već učinjena - još jedan napad na vjerski objekat manjinske zajednice u glavnom gradu.
Meštrović: To pokazuje da nema nikakvoga poštovanja prema ničem što je sveto mnogima. I s druge strane, isto tako da se ne poštuju vrijednosti.
"To pokazuje da nema nikakvoga poštovanja prema ničem što je sveto mnogima. I s druge strane, isto tako da se ne poštuju vrijednosti. Naravno, taj i takvi i dalje nas promatraju slobodno šetajući ovdje po gradu, a i po drugim mjestima, jer nikakvih posljedica za ove njihove čine što su učinili nema", kazao je Ante Meštrović, rektor sarajevske katedrale.
Napad na sarajevsku katedralu osudili su predstavnici svih religijskih zajednica. Složni su u ocjeni kako slični događaji motivirani nacionalno i nemaju veze sa religijom.
“U centru grada napasti jedan vjerski objekat, jednu bogomolju koja u suštini predstavlja i simbol grada Sarajeva, čini mi se da je znak za uzbunu za one koji treba da obezbijede praktično sve vjerske objekte”, rekao je predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Boris Kožemjakin.
“Suživot i toleranciju međusobno gradimo stotinama godina i mislimo da ona s te strane nije narušena. Ali u takvom ambijentu uvijek će se dešavati ovakve incidentne situacije, a zna se ko to mora da istražuje i ko to mora da sankcioniše”, kazao je imam džamije Ferhadija u Sarajavu Muris Hadžibaščaušević.
"Treba sve ovo sačuvati"
Ono što zabrinjava jeste podatak da su proteklih mjeseci u cijeloj BiH učestali napadi posebno na vjerske objekte, uslovno rečeno, manjinskih zajednica. Paroh sarajevski Vanja Jovanović kaže kako je malo toga do sada uspješno riješeno.
“Nažalost, u BiH samo deklarativne poruke stižu. I, naravno, niko u BiH neće reći da je to dobro, svi će reći da je to loše. Međutim, hajde da vidimo nešto konkretno po tom pitanju”, poručio je on.
Nefić: opće stanje u društvu ponekad utiče na određene postupke nezrelih osoba.
Za uništavanje nadgrobnih spomenika, ispisivanje uvredljivih grafita i provale, u policiji redovno prozivaju maloljetne osobe. U MUP-u sarajevskog kantona kažu kako nije riječ o organiziranim napadima, ali i da policija ne može biti isključivo odgovorna.
"Međutim, opće stanje u društvu ponekad utiče na određene postupke nezrelih osoba. Najčešće su to malodobne osobe, ili osobe koje su sklone konzumaciji alkohola ili drugih opojnih sredstava, pa u takvom stanju nakon što konzumiraju to čine", navodi Irfan Nefić, portparol MUP-a.
Da lokalna zajednica može mnogo toga učiniti najbolje pokazuje primjer starog Jevrejskog groblja u Sarajevu. Nadgrobni spoemnici ne tako davno nestajali su preko noći, navodno zbog kamene građe potrebne za građevinske radove. Nakon što se pristupilo sanaciji, svojevrsni nadzor preuzelo je i lokalno stanovništvo. Jedan od mještana za RSE kaže:
"Treba sve ovo sačuvati. Ja kad ovo pogledam, vraća me unazad 30 godina. Evo ovdje sad stojim, gledam ovdje igrali lopte. Sad ne daju ni ući. Postavili nadzor. To nikad nije trebalo prije. E pa nema, dođu sa strane i možda nekome i smeta. Nama ovdje nikad nije. Pa mi naučeni na ovo. Da ovoga nema, ja ne znam - ne bi bilo Sarajeva onda."
Uvezivanje lokalne zajednice, policije, vjerskih službenika jedan je od ciljeva monitorng tima Međurelgijskog vijeća koji je započeo početkom novembra. Članovi Vijeća u protekla četiri mjeseca posjetili su nekoliko općina u BiH gdje je zabilježeno preko 50 napada na vjerske objekte svih zajednica.
"Rezultati ovog projekta će ići u Ujedinjene nacije, Norvežanima, Evropskoj uniji. Želim svim instancama u BiH da poručim da će, nažalost, podaci iz ovoga projekta nakon godinu dana kad se završi biti dostupni i EU i svima ostalima koji su zainteresovani i tu će vrlo konkretno moći vidjeti kakvo je stanje kod nas," kaže paroh sarajevski Vanja Jovanović.
Dok u Međureligijskom vijeću upozoravaju da je napad na vjerski objekat napad na civilizacijske vrijednosti, priznaju i kako veliki dio odgovornosti snose upravo vjerske zajednice, koje zajedno sa prosvjetnim i ostalim institucijama moraju raditi na duhovnom obrazovanju, bez obzira koliko se to teško činilo u aktuelnom političkom ambijentu.
