Ima mjesta zabrinutosti za slobodu medija u Hrvatskoj, kažu analitičari povodom neformalnog sastanka više veleposlanika zapadnih zemalja na tu temu i reakcije hrvatske predsjednice kako se oni ne bi smjeli miješati u unutarnje stvari zemlje primateljice. Sa pritiscima na medije će se nastaviti, ali umiveno, kažu naši sugovornici.
Prvo su veleposlanici Austrije, Sjedinjenih država, Norveške, Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske u Hrvatskoj preko twittera potvrdili kako su imali vrlo zanimljiv sastanak o – kako su napisali - slobodi medija kao ključnom prioritetu njihove vanjske politike. Onda je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović komentirala kako se oni načelno ne bi smjeli miješati u unutarnje poslove zemlje u kojoj su akreditirani, a potom je austrijski veleposlanik odtvitao kao želi samo reći da hrvatska predsjednica „dijeli njihovu predanost promoviranju medijskih sloboda u svijetu.“ O čemu se radi?
„Ova reakcija veleposlanika zemalja koje smatramo demokratskim da budno bdiju i nad medijima nije ništa neobično, a stanje sa medijima u Hrvatskoj nije dobro“, kaže za naš radio bivša novinarka i bivša premijerka Jadranka Kosor.
„Predsjednica nije reagirala ni na koji način kada je Tomislav Karamarko jasno naznačio da će biti čistki na HRT-u, kada je rekao 'tko ne voli HDZ, ne voli Hrvatsku', kada je rekao da svatko može u svoja četiri zida misliti što hoće, ali javno- ne. Nikada nije ni na koji način reagirala zbog pritisaka na Vijeće za elektroničke medije, nije reagirala na uvrede Mirjani Rakić, nije reagirala ni kada je gospođa Rakić na kraju podnijela ostavku…“
Ima toga još. „Predsjednica nije reagirala na ukidanje satiričke emisije News-bar na HTV-u, na brojne smjene u javnom servisu, na činjenicu da njen stranački šef – predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tuži tjednik 'Nacional' što je prvi puta da netko iz vrha izvršne vlasti tuži medije,“ podsjeća Jadranka Kosor.
„I potezi ministra kulture Zlatka Hasanbegovića o – za pravo – dokidanju neprofitnih medija jasno pokazuju da je to trend. Na sve to predsjednica Grabar Kitarović nije reagirala, a – evo – na jedan bezazleni tweet veleposlanika oštro reagira, što znači da samu sebe dovodi u jedan zatvoreni krug.“
Ona ne očekuje da će zabrinutost veleposlanika nad slobodom medija u Hrvatskoj uroditi plodom, osim što će HDZ omekšati retoriku.
„Takvih izjava poput ovih Karamarkovih sada više neće biti, ali će se na tome – raditi. Dakle, ja mislim da će se to nastaviti, ali umiveno.“
Iz vladajuće stranke poručuju da su smjene na HRT-u „rezultat volje naroda i demokratskih izbora“. Kontroverzni ministar kulture Hasanbegović kaže kako zabrinutosti za medijske slobode – nema mjesta.
„Zabrinutost je potpuno neutemeljena,jer je ova Vlada jamac očuvanja medijskih sloboda u Hrvatskoj. Niti iz jednog Vladinog poteza ne može se zaključiti da su ugrožene medijske slobode.“
Bivši predsjednik Ivo Josipović se u izjavi medijima s njim ne slaže.
„Mi dijelimo vrijednosti Europske unije i zapadne civilizacije i, naravno da, ako od njih odstupamo, možemo očekivati reakcije naših prijatelja.“
Politički analitičar sa diplomatskim iskustvom Božo Kovačević za naš program kaže kako predsjednica i nema što drugo za reći nego da se čudi činjenici da se veleposlanici bave unutarnjim stvarima neke zemlje, ali da – s jedne strane - zbivanja u Hrvatskoj daju razloga za zabrinutost, a – sa druge – sama Hrvatska se dovela se u situaciju da druge države smatraju normalnim petljati se u njene unutarnjopolitičke stvari.
„Činjenica da su ambasadori obznanili da se bave nečim što u diplomaciji nije uobičajeno, to jest da se izravno pokušavaju miješati u unutarnje stvari neke zemlje govori o njihovoj zabrinutosti za stanje medijskih sloboda, a pretpostavljam i da je riječ i o zabrinutosti za opće stanje ljudskih prava, s obzirom na nerijetko potpuno neodmjerene reakcije i istupe predstavnika vlasti u Hrvatskoj.“
Naime, mnogi upozoravaju da je - nakon niza incidenata sa izvikivanjem ustaškog pozdrava na prosvjedima ili nogometnim utakmicama koji su prošli tek sa mladom i vrlo apstraktnom osudom od strane vlasti - do oštre i jasne osude ustaških zločina u Jasenovcu i NDH kao takve došlo tek nakon posjete posebnog izaslanika američkog State Departmenta za pitanja Holokausta Nicholasa Deana Hrvatskoj.
