Dostupni linkovi

U novim borbama između Armenije i Azerbejdžana ubijeno 49 armenskih vojnika


Kuće navodno uništene azerbejdžanskim granatiranjem u selu Sotk u regionu Gegharkunik 13. septembra, Armenija.
Kuće navodno uništene azerbejdžanskim granatiranjem u selu Sotk u regionu Gegharkunik 13. septembra, Armenija.

Najmanje 49 vojnika Armenije je ubijeno u najnovijim graničnim sukobima sa Azerbejdžanom rano 13. septembra, rekao je premijer te zemlje Nikol Pašinijan.

I Armenija i Azerbejdžan okrivljuju jedni druge za posljednju eskalaciju u višedecenijskom sporu oko separatističke regije Nagorno-Karabaha.

U govoru pred parlamentom Armenije, Pašinjan je rekao da je Baku preko noći napao položaje Armenije i da su borbe u toku.

"U ovom trenutku imamo 49 ubijenih [vojnika] i nažalost to nije konačna brojka," rekao je Pašinijan parlamentu.

"U 00:05 (sati po lokalnom vremenu) u utorak, Azerbejdžan je pokrenuo intenzivno granatiranje, artiljerijom i vatrenim oružjem velikog kalibra, na armenske vojne položaje u pravcu gradova Goris, Sotk i Jermuk", saopćilo je Ministarstvo odbrane Armenije.

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je zauzvrat optužilo Armeniju za "subverzivna djela velikih razmjera" u blizini graničnih okruga Daškesan, Kelbajar i Lačin, dodajući da je na njihove vojne položaje "otvorena vatra, uključujući rovovske minobacače".

Ranije je Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo da njihove snage odgovaraju na armenske provokacije i negiralo tvrdnje da gađaju civilnu infrastrukturu.

"Oružane snage Azerbejdžana preduzimaju ograničene i ciljane korake, neutrališući armenske vatrene položaje", navodi se u saopštenju.

"Ima gubitaka među (azerbejdžanskim) vojnicima," saopštilo je Ministarstvo, ne navodeći brojke.

Pašinijan je 13. septembra telefonirao svetskim liderima i zahtijeva "adekvatnu reakciju", saopštila je njegova kancelarija.

Pozvao je američkog državnog sekretara Antonija Blinkena, francuskog predsjednika Emanuela Makrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kremlj je 13. septembra saopštio da ruski predsjednik Vladimir Putin čini sve što može da pomogne u deeskalaciji neprijateljstava.

"Predsjednik čini sve napore da doprinese deeskalaciji tenzija na granici. Ovi napori se nastavljaju", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu za novinare.

Ranije je Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopštilo da je prekid vatre dogovoren od 9 sati ujutro po moskovskom vremenu.

"Očekujemo da će sporazum postignut kao rezultat ruskog posredovanja o prekidu vatre... biti ispunjen u potpunosti", navodi se u saopćenju Ministarstva, dodajući da je "izuzetno zabrinuto" porastom borbi.

Međutim, azerbejdžanski mediji izvještavaju da je prekid vatre propao nekoliko minuta nakon što je stupio na snagu.

Ranije je Blinken u saopćenju pozvao na prekid sukoba i izrazio "duboku zabrinutost" Washingtona zbog situacije, uključujući "prijavljene napade na naselja i civilnu infrastrukturu" u Armeniji.

"Kao što smo odavno jasno rekli, ne može biti vojnog rješenja za sukob", rekao je Blinken u saopćenju. "Pozivamo da se odmah prekinu bilo kakva vojna neprijateljstva."

Turska, tradicionalni saveznik Azerbejdžana, okrivila je Armeniju.

"Armenija treba da prestane sa svojim provokacijama i fokusira se na mirovne pregovore i saradnju sa Azerbejdžanom", napisao je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu na Twitteru nakon telefonskog razgovora sa azerbejdžanskim kolegom Jeyhunom Bayramovom.

Sukob oko Nagorno-Karabaha

Azerbejdžan i Armenija su godinama u sukobu oko Nagorno-Karabaha.

Region uglavnom naseljen Armenima, koji je imao status autonomne oblasti u okviru Sovjetskog Azerbejdžana, proglasio je nezavisnost od Bakua tokom raspada Sovjetskog Saveza.

To je dovelo do rata od 1992. do 1994. godine, koji je prema procjenama odnio oko 30.000 života, i raseljene su stotine hiljada ljudi.

Rat je završio prekidom vatre uz posredovanje Rusije, ostavljajući etničkim Armenima iz Nagorno-Karabaha kontrolu nad većinom regiona, kao i nekoliko susjednih okruga Azerbejdžana.

Pregovori uz međunarodno posredovanje uz učešće OSCE-ove Minsk grupe, kojom kopredsjedavaju SAD, Rusija i Francuska, nisu doveli do rješenja, a u septembru 2020. izbio je novi rat.

44-dnevni sukob, u kojem je poginulo više od 6.500 osoba, završio je primirjem uz posredovanje Moskve, a Azerbejdžan je ponovo preuzeo kontrolu nad svim okruzima oko Nagorno-Karabaha, kao i velikim dijelovima teritorije unutar same bivše autonomne oblasti.

XS
SM
MD
LG