Egzodus Jermena je skoro u potpunosti ispraznio Nagorno-Karabah od stanovništva, nakon napada i naredbe Azerbejdžana da se militanti u pobunjenoj regiji razoružaju, saopštile su jermenske vlasti u subotu 30. septembra.
Nazeli Bagdasarjan (Baghdasaryan), pres sekretar jermenskog premijera Nikola Pašinjana (Pashinyan), rekla je da je 100.417 osoba došlo u Jermeniju iz Nagorno-Karabaha, koji je imao oko 120 hiljada stanovnika prije nego što je Azerbejdžan povratio vlast u provinciji, u munjevitoj ofanzivi prošle sedmice.
Ukupno 21.043 vozila su prešla most Hakari, koji povezuje Jermeniju i Nagorno-Karabah, od prošle sedmice, rekla je Bagdasarjan. Neki su čekali danima, zbog velikih gužvi na zavojitoj planinskoj cesti koja je jedini put ka Jermeniji.
Masovni egzodus Jermena iz Nagorno-Karabaha
Jermenija i Azerbejdžan vodili su dva rata u posljednje tri decenije zbog regiona koji je nakon raspada Sovjetskog Saveza postao većinska etnička jermenska enklava unutar međunarodno priznatih granica Azerbejdžana.
Region je u početku bio pod kontrolom snaga tamošnjih jermena, uz podršku jermenske vojske, u separatističkim borbama koje su završene 1994. Međutim, tokom rata 2020. Azerbejdžan je povratio velike dijelove Nagorno-Karabaha, kao i susjednu teritoriju koju su držale jermenske snage.
Rat je 2020. završio prekidom vatre uz posredovanje Rusije i raspoređivanjem ruskih mirovnih snaga. Te mirovne snage su, međutim, učinile malo da spreče napredovanje azerbejdžanskih snaga dok su pokrenule ono što su nazvali "antiterorističkom operacijom" u Nagorno-Karabahu.
Prije svoje ofanzive, Azerbejdžan je održavao višemjesečnu blokadu Nagorno-Karabaha, tvrdeći da je zabrinut zbog ilegalnih pošiljki oružja, što je 120.000 stanovnika odsjeklo od osnovnih zaliha.
Azerbejdžan je otvorio put 24. septembra, četiri dana nakon sporazuma o prekidu vatre kojim je okončana munjevita vojna operacija.
Baku je obećao jednak tretman za etničke Jermene, ali je Jerevan upozorio na moguće "etničko čišćenje".
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu 26. septembra da mora zaštititi civile u Nagorno-Karabahu.
Blinken je također rekao Alijevu da mora postojati nesmetan humanitarni pristup Nagorno-Karabahu.
Ombudsman otcijepljenog regiona Gegham Stepanian rekao je za RSE da je potvrđeno da je 68 ljudi poginulo u eksploziji, koja se dogodila kada su ljudi koji su htjeli pobjeći u Jermeniju stajali u redu da natoče gorivo u automobile. Uzrok eksplozije nije utvrđen.
Ukupno 192 azerbejdžanska vojnika su ubijena, a 511 je ranjeno tokom azerbejdžanske ofanzive prošle sedmice saopšteno je 27. septembra iz Ministarstva zdravlja te zemlje.
Zvaničnici etničkih Jermena iz Nagorno-Karabaha rekli su da je najmanje 200 ljudi na njihovoj strani, uključujući 10 civila, ubijeno, a preko 400 ranjeno u borbama.
Odlazak više od 80% populacije Nagorno-Karabaha postavlja pitanja o azerbejdžanskim planovima za enklavu koja je međunarodno priznata kao dio njihove teritorije. Separatističke vlasti jermenske nacionalnosti u regiji, reklo je u četvrtak da će se raspustiti do kraja godine, nakon što su tri decenije pokušavali da dođu do nezavisnosti.
Pašinjan je tvrdio da je egzodus etničkih Jermena u suštini "direktan čin etničkog čišćenja i uskraćivanje ljudima njihove otadžbine".
Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana je odbacilo ovakve tvrdnje, rekavši da je masovna migracija stanovnika regije "njihova lična i individualna odluka koja nema veze sa prislinim premještanjem".
Tokom tri decenije konflikta u regionu, Azerbejdžan i separatisti koji imaju podršku Jermenije su optuživali jedni druge za ciljane napade, masakre i druga zlodjela, ostavivši tako ljude na obje strane sumnjičave i prestrašene.
Iako je Azerbejdžan obećao da će poštovati prava etničkih Jermena u Nagorno-Karabahu, većina bježi jer ne vjeruju da će ih azerbejdžanske vlasti tretirati humano ili da će im garantovati za njihov jezik, religiju i kulturu.
Nakon šest godina separatističkih sukoba koji su okončani 1994. definitivnim padom Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih jermenskih snaga, sa podrškom Jerevana.
Tokom šestonedjeljnog rata 2020, Azerbejdžan je vratio dijelove regije na južnom Kavkazu, zajedno sa okolnom teritorijom koju su jermenske snage ranije preuzele.
U decembru je Azerbejdžan blokirao koridor Lahin, jedinu cestu koja spaja Nagorno-Karabah sa Jermenijom, optužujući jermenske vlasti da ga koriste za ilegalno slanje oružja separatističkim snagama.
Oslabljeni blokadom, i sa jermenskim vlastima koje su se distancirale od konflikta, etničke jermenske snage su se složile da polože oružje manje od 24 sata nakon što je Azerbejdžan počeo svoju ofanzivu.
Pregovori su počeli između zvaničnika u azerbejdžanskom glavnom gradu Bakuu, i separatističkih vlasti iz Nagorno-Karabaha o "reintegraciji" regije u Azerbejdžan.