Dostupni linkovi

Rusija: Jermenske snage u Nagorno-Karabahu predaju oružje

Deo stanovnika Nagorno-Karabaha potražio je privremeno utočište na aerodromu u Stepanakertu
Deo stanovnika Nagorno-Karabaha potražio je privremeno utočište na aerodromu u Stepanakertu

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u petak, 22. septembra, da su jermenske snage u Nagorno-Karabahu počele da predaju oružje i vojnu opremu pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.

Prema navodima ministarstva, ruske mirovne snage nastavljaju svoje zadatke u Nagorno-Karabahu i u stalnom su kontaktu sa Azerbejdžanom i etničkim Jermenima u toj regiji.

Ministarstvo je takođe saopštilo da su zabeležena dva kršenja primirja otkako je najavljen prekid vatre, dodajući da nema povređenih.

Prethodno je lokalno jermensko rukovodstvo saopštilo da još nema sporazuma sa Azerbejdžanom o bezbednosnim garancijama ili amnestiji nakon što ih je munjevita ofanziva Azerbejdžana naterala na ponižavajući sporazum o prekidu vatre, navodi Rojters.

Budućnost Karabaha i njegovih 120 hiljada stanovnika, etničkih Jermena visi o koncu: Azerbejdžan želi da integriše dugo sporni region, ali Jermeni kažu da se plaše da će biti progonjeni i optužuju svet da ih je napustio.

Baku predviđa amnestiju za karabaške jermenske borce koji predaju oružje iako su neki obećali da će nastaviti otpor, rekao je za Rojters Hikmet Hadžijev, spoljnopolitički savetnik predsednika Azerbejdžana.

"Čak i za bivše... borce... mi predviđamo amnestiju ili težimo ka njoj", dodao je.

Ali Karabaški Jermeni, koji svoju teritoriju nazivaju Republikom Artsak, rekli su da sporazum još nije postignut.

"Ova pitanja još uvek moraju da budu rešena", rekao je za Rojters David Babajan, savetnik Samvela Šahramanjana, predsednika samozvane republike Nagorno-Karabah.

"Još nema konkretnih rezultata," dodao je.

Međutim, Babajan je istakao da je postignut dogovor da humanitarni konvoj putuje iz Jermenije u Karabah u petak preko koridora Lačin, koji prelazi teritoriju Azerbejdžana.

"Situacija je veoma teška: ljudi su gladni, nema struje, nema goriva – imamo mnogo izbeglica", naveo je Babajan.

Sedam ruskih mirovnih vozila, uključujući velike kamione, prošlo je u petak jermenski kontrolni punkt koji se kretao ka Nagorno-Karabahu, javio je izveštač Rojtersa sa lica mesta.

Zabrinutost za humanitarnu krizu u Nagorno-Karabahu

Na <strong><a href="https://twitter.com/ArtsakhOmbuds" target="_blank">fotografiji</a></strong> ombudsmana za ljudska prava Nagorno-Karabaha od 21. septembra objavljenim na društvenim mrežama, navodno su prikazani evakuisani Armenci koji žive u teškim uslovima.<br />
<br />
&quot;Više od 10.000 evakuisanih trenutno boravi u podrumima bez hrane, vode, struje i svih drugih osnovnih uslova za život. Azerbejdžan vrši genocid u Artsakhu (armenski naziv za Nagorno-Karabah)&nbsp;u realnom vremenu uz prešutnu saglasnost međunarodne zajednice&quot;, napisao je ombudsman na mreži X, ranijem Twitteru.
1/10 Na fotografiji ombudsmana za ljudska prava Nagorno-Karabaha od 21. septembra objavljenim na društvenim mrežama, navodno su prikazani evakuisani Armenci koji žive u teškim uslovima.

"Više od 10.000 evakuisanih trenutno boravi u podrumima bez hrane, vode, struje i svih drugih osnovnih uslova za život. Azerbejdžan vrši genocid u Artsakhu (armenski naziv za Nagorno-Karabah) u realnom vremenu uz prešutnu saglasnost međunarodne zajednice", napisao je ombudsman na mreži X, ranijem Twitteru.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Vjeruje se da još jedna fotografija sa društvenih mreža prikazuje raseljene Armence koji čekaju da napuste područje 21. septembra u blizini aerodroma u, de facto, glavnom gradu Nagorno-Karabaha, Stepanakertu.<br />
<br />
Ombudsman Gegham Stepanian <strong><a href="https://twitter.com/Gegham_Artsakh" target="_blank">naveo je</a></strong> na društvenim mrežama da su ulice Stepanakerta &quot;ispunjene raseljenim ljudima [koji su] gladni i uplašeni&quot;.
2/10 Vjeruje se da još jedna fotografija sa društvenih mreža prikazuje raseljene Armence koji čekaju da napuste područje 21. septembra u blizini aerodroma u, de facto, glavnom gradu Nagorno-Karabaha, Stepanakertu.

Ombudsman Gegham Stepanian naveo je na društvenim mrežama da su ulice Stepanakerta "ispunjene raseljenim ljudima [koji su] gladni i uplašeni".
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Radnik lokalne uprave (desno) pokušava da smiri stanovnike nakon što se čula pucnjava u Stepanakertu.
3/10 Radnik lokalne uprave (desno) pokušava da smiri stanovnike nakon što se čula pucnjava u Stepanakertu.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Fotografija koju je 21. septembra objavilo rusko Ministarstvo odbrane, navodno prikazuje civile koje su ruske mirovne snage evakuisale na nepoznatoj lokaciji.<br />
<br />
Azerbejdžan je 20. septembra zaustavio vojnu akciju u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabah nakon što je njegov brzi uspjeh na bojnom polju primorao armenske separatiste da pristanu na prekid vatre kojim bi se područje u potpunosti vratilo pod kontrolu Bakua.
4/10 Fotografija koju je 21. septembra objavilo rusko Ministarstvo odbrane, navodno prikazuje civile koje su ruske mirovne snage evakuisale na nepoznatoj lokaciji.

Azerbejdžan je 20. septembra zaustavio vojnu akciju u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabah nakon što je njegov brzi uspjeh na bojnom polju primorao armenske separatiste da pristanu na prekid vatre kojim bi se područje u potpunosti vratilo pod kontrolu Bakua.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Žena kuha na improvizovanoj peći na otvorenom u Stepanakertu.<br />
<br />
Stepanian je rekao da je najmanje 200 ljudi ubijeno, a oko duplo više ranjeno u posljednim borbama, uključujući i djecu.
5/10 Žena kuha na improvizovanoj peći na otvorenom u Stepanakertu.

Stepanian je rekao da je najmanje 200 ljudi ubijeno, a oko duplo više ranjeno u posljednim borbama, uključujući i djecu.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Lokalno stanovništvo se okuplja u blizini zgrade lokalne vlade nakon izvještaja o pucnjavi u Stepanakertu.<br />
<br />
Separatisti koji vode samozvanu Republiku Artsak, kako Armenci nazivaju Nagorno-Karabah, rekli su da su bili primorani da pristanu na uslove Azerbejdžana, koje su im prenijele ruske mirovne snage, nakon što je vojska Bakua probila njihove linije i zauzela strateške lokacije.<br />
<br />
Azerbejdžan je rekao da više ne može tolerisati situaciju koju smatra prijetnjom svojoj sigurnosti i teritorijalnom suverenitetu.
6/10 Lokalno stanovništvo se okuplja u blizini zgrade lokalne vlade nakon izvještaja o pucnjavi u Stepanakertu.

Separatisti koji vode samozvanu Republiku Artsak, kako Armenci nazivaju Nagorno-Karabah, rekli su da su bili primorani da pristanu na uslove Azerbejdžana, koje su im prenijele ruske mirovne snage, nakon što je vojska Bakua probila njihove linije i zauzela strateške lokacije.

Azerbejdžan je rekao da više ne može tolerisati situaciju koju smatra prijetnjom svojoj sigurnosti i teritorijalnom suverenitetu.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Armenski demonstranti drže plakate sa zahtjevima za ostavku premijera Nikola Pashiniana u Erevanu 21. septembra.<br />
<br />
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana i trenutno u njemu živi oko 120.000 etničkih Armenaca. Odvojio se od Bakua u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza. Decenijama ima direktnu podršku Armenije zahvaljujući kontroli kopnene veze poznate kao Lačinski koridor.
7/10 Armenski demonstranti drže plakate sa zahtjevima za ostavku premijera Nikola Pashiniana u Erevanu 21. septembra.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana i trenutno u njemu živi oko 120.000 etničkih Armenaca. Odvojio se od Bakua u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza. Decenijama ima direktnu podršku Armenije zahvaljujući kontroli kopnene veze poznate kao Lačinski koridor.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Demonstranti su 22. septembra nastavili da blokiraju ulice u Erevanu, zahtijevajući svrgavanje premijera Pashiniana zbog predaje Nagorno-Karabaha. Više od 80 osoba je privedeno.<br />
<br />
Armenija je optužila Azerbejdžan da od decembra 2022. blokira Lačinski koridor, jedini put koji povezuje Armeniju sa Nagorno-Karabahom. Azerbejdžan smatra da kamioni sa pomoći trebaju proći kroz teritoriju Azerbejdžana kako bi se osiguralo da&nbsp;krijumčarena roba ne bude isporučena.
8/10 Demonstranti su 22. septembra nastavili da blokiraju ulice u Erevanu, zahtijevajući svrgavanje premijera Pashiniana zbog predaje Nagorno-Karabaha. Više od 80 osoba je privedeno.

Armenija je optužila Azerbejdžan da od decembra 2022. blokira Lačinski koridor, jedini put koji povezuje Armeniju sa Nagorno-Karabahom. Azerbejdžan smatra da kamioni sa pomoći trebaju proći kroz teritoriju Azerbejdžana kako bi se osiguralo da krijumčarena roba ne bude isporučena.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Sukob demonstranta sa armenskim policajcima u Erevanu 21. septembra.<br />
<br />
Azerbejdžan je u&nbsp;drugom ratu 2020. godine ponovo osvojio teritoriju u i oko planinskog regiona, a Armenija izgubila kontrolu nad koridorom, ostavljajući put pod nadzorom ruskih mirovnih snaga sve dok nije blokiran prošlog decembra.
9/10 Sukob demonstranta sa armenskim policajcima u Erevanu 21. septembra.

Azerbejdžan je u drugom ratu 2020. godine ponovo osvojio teritoriju u i oko planinskog regiona, a Armenija izgubila kontrolu nad koridorom, ostavljajući put pod nadzorom ruskih mirovnih snaga sve dok nije blokiran prošlog decembra.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Policija privodi demonstranta u blizini zgrade vlade u Erevanu 21. septembra.<br />
<br />
Baku kaže da ima planove za reintegraciju Nagorno-Karabaha i njegovog etničkog armenskog stanovništva u Azerbejdžan. Međutim, azerbejdžanske vlasti ne govore o detaljima tog plana. Prva sesija pregovora o &quot;reintegraciji&quot; završena je 21. septembra bez znakova pomaka.
10/10 Policija privodi demonstranta u blizini zgrade vlade u Erevanu 21. septembra.

Baku kaže da ima planove za reintegraciju Nagorno-Karabaha i njegovog etničkog armenskog stanovništva u Azerbejdžan. Međutim, azerbejdžanske vlasti ne govore o detaljima tog plana. Prva sesija pregovora o "reintegraciji" završena je 21. septembra bez znakova pomaka.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Prethodni slajd
Naredni slajd

'Strah od genocida'

Posle ovonedeljne brze vojne operacije, azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev obećao je da će garantovati prava etničkih Jermena, ali je rekao da je njegova "gvozdena pesnica" prosledila u istoriju njihovu ideju nezavisnog jermenskog Karabaha. On je rekao da će region biti pretvoren u "raj" kao deo Azerbejdžana.

Njegova zemlja, koju podržava Turska, ima vojnu nadmoć nad borcima iz Karabaha. Međutim, nejasno je koliko je tih boraca spremno da položi oružje te kako će izgledati sveobuhvatniji sporazum o kome se sada razgovara.

Jermenija i Azerbejdžan, koji su bili deo Sovjetskog Saveza, vodili su dva rata oko Karabaha od njegovog raspada 1991. godine. Region je međunarodno priznat kao deo Azerbejdžana, ali je, uz podršku Jermenije, uživao de fakto nezavisnost poslednje tri decenije.

S obzirom na krvavu istoriju između dve zemlje, mnogi Jermeni strahuju od toga šta sledi.

"Naša jedina nada je pomoć od ruskih mirovnjaka. Svet je zažmurio, ne želi ništa da čuje. Mislimo da ako nema mirovnih snaga čak i jedan sat, imaćemo genocid", rekao je Grigor Zaharjan , Jermen koji živi blizu granice sa Azerbejdžanom.

Savetnik za spoljnu politiku predsednika Azerbejdžana Hadžijev kazao je da će se poštovati prava Jermena iz Karabaha kao deo njihove integracije u Azerbejdžan. U petak će u region biti isporučena tri tovara humanitarne pomoći, rekao je on.

On je rekao da su neke vojne grupe i oficiri Karabaha najavili da će nastaviti otpor. "Naravno da će to stvoriti određene izazove i poteškoće, ali ne u tako velikim razmerama", dodao je.

Egzodus Jermena?

Jermenski premijer Nikol Pašinjan, koji se suočava sa protestima u Jerevanu sa zahtevom da podnese ostavku, rekao je da je vlada pripremila prostor za mogući priliv raseljenih ljudi u Jermeniju, ali da ne želi da depopulaciju Karabaha.

Napetosti u glavnom gradu Armenije, zatražena ostavka premijera
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

"Moramo učiniti sve... da naši sunarodnici, stanovnici Nagorno-Karabaha, imaju priliku da žive u svojim domovima bez straha, bezbedno i dostojanstveno", rekao je on.

Rusija, koja ima nešto manje od dve hiljade mirovnjaka u Karabahu, pozvala je na smirenost, ali su je neki Jermeni, uključujući Pašinjana, optužili da ne čini dovoljno da podrži Jermeniju.

Na snimku objavljenom na društvenim mrežama prikazana su dva muškarca kako bacaju crvenu boju na rusku ambasadu u Jerevanu.

Hiljade Karabaških Jermena i dalje je okupirano na lokalnom aerodromu gde se nalaze neke ruske mirovne snage, vidi se slikama objavljenim na društvenim mrežama.

"Moramo da vidimo posvećenost međunarodne zajednice, a ne njenu ravnodušnost," rekao je Ruben Vardanjan, bivši ministar u Vladi Nagorno-Karabaha.

Babajan je rekao da još nije bilo masovnog kretanja ljudi jer je oblast bila pod opsadom.

Izvor: Reuters
XS
SM
MD
LG