Dostupni linkovi

Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana sastali se oko Nagorno Karabaha


Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoian (desno) sa azerbajdžanskim ministrom vanjskih poslova Ceyhunom Bayramovim u Tbilisiju 16. jula
Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoian (desno) sa azerbajdžanskim ministrom vanjskih poslova Ceyhunom Bayramovim u Tbilisiju 16. jula

Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbajdžana održali su prve bilateralne razgovore od rata 2020. o statusu sporne regije Nagorno Karabah.

Trosatni razgovori održani su u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju, rekli su dužnosnici.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan i njegov azerbajdžanski kolega Ceyhun Bayramov "razgovarali o širokom rasponu pitanja vezanih za normalizaciju odnosa između dvije zemlje.”

"U tom smislu, strane su razgovarale o napretku ispunjavanja prethodnih obveza i razmijenile mišljenja o mogućim budućim koracima."

U saopštenju se navodi da je Mirzoyan ponovio stav armenske strane da je političko rješenje sukoba u Nagorno Karabahu važno za postizanje stabilnog i održivog mira u regiji.

Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Bayramov zahtijevao "povlačenje armenskih oružanih snaga s teritorija Azerbajdžana", misleći na dijelove Nagorno Karabaha koji su još uvijek pod armenskom kontrolom.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev 15. jula je izrazio nadu da će "prvi bilateralni sastanak između ministara... donijeti rezultat".

U maju su ministri vanjskih poslova održali trostrani sastanak u glavnom gradu Tadžikistana Dušanbeu uz sudjelovanje ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Gruzijski ministar vanjskih poslova Elijah Darchiashvili pozdravio je susret izaslanika dviju nacija u Tbilisiju i rekao kako je "uvjeren da će naši zajednički napori u promicanju mira i stabilnosti u regiji polučiti rezultate".

Armenija i Azerbajdžan su zbog Nagorno Karabaha vodili dva rata, 2020. godine i 1990-ih.

Regija, koja je bila pod kontrolom etničkih Armenaca gotovo tri decenije, međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana.

Borbe 2020. godine odnijele su više od 6.500 života i završile su paktom o prekidu vatre uz posredovanje Rusije.

Život na liniji razgraničenja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:21 0:00

Prema sporazumu, Armenija je prepustila dijelove teritorija koje je decenijama kontrolisala, a Rusija je rasporedila 2.000 mirovnjaka da nadgledaju napeto primirje.

Armenski premijer Nikol Pašinjan i Aliyev održali su bilateralne razgovore uz posredovanje Evropske unije u maju u Briselu kako bi razgovarali o Nagorno Karabahu.

Izvor: Uz izvještaje AFP-a
XS
SM
MD
LG