Najveći problem pri ostvarivanju prava nacionalnih manjina u BiH predstavljaju postojeći Ustav, te Izborni zakon, koji predstavnicima manjina omogućavaju učešće samo na lokalnim izborima. Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, Nedžad Jusić, ističe kako se mora pronaći rješenje prema kojem bi nacionalne manjine u BiH postale ustavna kategorija sa potpunim izbornim pravom:
„U 2008. godini uvidjeli smo da nije najefikasniju mehanizam za implementaciju Izbornog zakona koji reguliše učešće nacionalnih manjina u općinskim vijećima, jer smo dobili, od 36 vijećnika iz reda nacionalnih manjina koji su u općinskim vijećima, svega šest predstavnika nacionalnih manjina kao nezavisne kandidate, a svih drugih 30 su predstavnici političkih partija. Oni, normalno, štite interese političke partije, a ustvari, njihova je zadaća da štite interese i prava nacionalnih manjina.“
Predsjedavajući Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske, Stevo Havriluk, kaže da nacionalne manjine u oba entiteta dijele sudbinu konstitutivnih naroda, te da uz to, nacionalne manjine nemaju riješeno pravo nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta:
„Potrebno je, u prvom redu, nacionalne manjine staviti u ustavnu kategoriju. Dakle, termin „ostali“ treba zamijeniti nabrajanjem svih nacionalnih manjina u BiH, a ako to nije moguće, onda staviti samo „nacionalne manjine“. Naravno, ne smeta nam ni taj termin „ostali“ ukoliko ima takvih koji se izjašnjavaju pod tim terminom.“
Havriluk ističe da će se morati pronaći sistem po kojem će predstavnici nacionalnih manjina moći obnašati vlast na svim nivoima:
„Neophodno je u BiH iznaći bolji način učešća manjina u vlasti. Trenutno imamo Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, imamo Savjet nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini RS i imamo Klub ostalih u Vijeću naroda RS, ali oni su isto tako samo savjetodavna tijela i nemaju mogućnost davanja bilo kakvog veta, niti imaju neku veliku težinu i moć izmjene gotovo bilo čega.“
Suad ArnautovićPostojeći Ustav BiH, kao i Izborni zakon, nisu usklađeni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, pa tim prije mora doći do promjene ovih akata, kaže član Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović:
„Prema međunarodnim standardima mi bismo morali i taj dio da zadovoljimo, dakle, da omogućimo svakom građaninu, bez obzira na rasu, jezik, pol, nacionalno, socijalno porijeko, itd., jednaka biračka prava, da svaki građanin BiH može da se natječe za sve pozicije u BiH.“
Prema podacima Vijeća nacionalnih manjina, u BiH ima oko 250 hiljada pripadnika nacionalnih manjina, među kojima su najbrojniji Romi. Predsjedavajući ovog Vijeća, Nedžad Jusić, kaže da postoji veliki broj ljudi koji se ne žele izjasniti kao pripadnici manjinskog naroda:
„Ukoliko se izjasne kao nacionalne manjine, gube određena prava. Trenutni Ustav onemogućava nacionalne manjine da se kandiduju za visoke pozicije, i zbog toga se pojedine nacionalne manjine izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, da bi tamo uživali određena prava.“
Podsjećamo da su pitanje jednakosti prava naroda u BiH pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu pokrenuli predstavnici romskog i jevrejskog naroda u BiH, Dervo Sejdić i Jakob Finci. Njihov prijedlog još uvijek nije okončan, a podršku je dala Venecijanska komisija.
„U 2008. godini uvidjeli smo da nije najefikasniju mehanizam za implementaciju Izbornog zakona koji reguliše učešće nacionalnih manjina u općinskim vijećima, jer smo dobili, od 36 vijećnika iz reda nacionalnih manjina koji su u općinskim vijećima, svega šest predstavnika nacionalnih manjina kao nezavisne kandidate, a svih drugih 30 su predstavnici političkih partija. Oni, normalno, štite interese političke partije, a ustvari, njihova je zadaća da štite interese i prava nacionalnih manjina.“
„Potrebno je, u prvom redu, nacionalne manjine staviti u ustavnu kategoriju. Dakle, termin „ostali“ treba zamijeniti nabrajanjem svih nacionalnih manjina u BiH, a ako to nije moguće, onda staviti samo „nacionalne manjine“. Naravno, ne smeta nam ni taj termin „ostali“ ukoliko ima takvih koji se izjašnjavaju pod tim terminom.“
Havriluk ističe da će se morati pronaći sistem po kojem će predstavnici nacionalnih manjina moći obnašati vlast na svim nivoima:
„Neophodno je u BiH iznaći bolji način učešća manjina u vlasti. Trenutno imamo Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, imamo Savjet nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini RS i imamo Klub ostalih u Vijeću naroda RS, ali oni su isto tako samo savjetodavna tijela i nemaju mogućnost davanja bilo kakvog veta, niti imaju neku veliku težinu i moć izmjene gotovo bilo čega.“
„Prema međunarodnim standardima mi bismo morali i taj dio da zadovoljimo, dakle, da omogućimo svakom građaninu, bez obzira na rasu, jezik, pol, nacionalno, socijalno porijeko, itd., jednaka biračka prava, da svaki građanin BiH može da se natječe za sve pozicije u BiH.“
Prema podacima Vijeća nacionalnih manjina, u BiH ima oko 250 hiljada pripadnika nacionalnih manjina, među kojima su najbrojniji Romi. Predsjedavajući ovog Vijeća, Nedžad Jusić, kaže da postoji veliki broj ljudi koji se ne žele izjasniti kao pripadnici manjinskog naroda:
„Ukoliko se izjasne kao nacionalne manjine, gube određena prava. Trenutni Ustav onemogućava nacionalne manjine da se kandiduju za visoke pozicije, i zbog toga se pojedine nacionalne manjine izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, da bi tamo uživali određena prava.“
Podsjećamo da su pitanje jednakosti prava naroda u BiH pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu pokrenuli predstavnici romskog i jevrejskog naroda u BiH, Dervo Sejdić i Jakob Finci. Njihov prijedlog još uvijek nije okončan, a podršku je dala Venecijanska komisija.
