Dostupni linkovi

Nacionalne manjine sa malo prava


Sa rasprave o ljudskim pravima nacionalnih manjina

Pripadnici nacionalnih manjina u BiH uskraćeni su u ostvarivanju brojnih ljudskih prava - naprimjer, u pravu na kandidovanje na najznačajnije političke funkcije. Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, pravo da se kandiduju na te visoke državne pozicije imaju samo pripadnici tri konstitutivna naroda, što znači da su nacionalne manjine diskriminisane. Upravo iz tog razloga, pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu u toku je proces po tužbi dva pripadnika nacionalnih manjina - Jevrejske i Romske - zbog toga što im je onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH. Takođe se ne slažu sa ustavnom katergorijom "ostali" nego žele da se nabroje sve manjine koje žive u BiH.

Najveći problem pri ostvarivanju prava nacionalnih manjina u BiH predstavljaju postojeći Ustav, te Izborni zakon, koji predstavnicima manjina omogućavaju učešće samo na lokalnim izborima. Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, Nedžad Jusić, ističe kako se mora pronaći rješenje prema kojem bi nacionalne manjine u BiH postale ustavna kategorija sa potpunim izbornim pravom:

„U 2008. godini uvidjeli smo da nije najefikasniju mehanizam za implementaciju Izbornog zakona koji reguliše učešće nacionalnih manjina u općinskim vijećima, jer smo dobili, od 36 vijećnika iz reda nacionalnih manjina koji su u općinskim vijećima, svega šest predstavnika nacionalnih manjina kao nezavisne kandidate, a svih drugih 30 su predstavnici političkih partija. Oni, normalno, štite interese političke partije, a ustvari, njihova je zadaća da štite interese i prava nacionalnih manjina.“


Predsjedavajući Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske, Stevo Havriluk, kaže da nacionalne manjine u oba entiteta dijele sudbinu konstitutivnih naroda, te da uz to, nacionalne manjine nemaju riješeno pravo nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta:

„Potrebno je, u prvom redu, nacionalne manjine staviti u ustavnu kategoriju. Dakle, termin „ostali“ treba zamijeniti nabrajanjem svih nacionalnih manjina u BiH, a ako to nije moguće, onda staviti samo „nacionalne manjine“. Naravno, ne smeta nam ni taj termin „ostali“ ukoliko ima takvih koji se izjašnjavaju pod tim terminom.“


Havriluk ističe da će se morati pronaći sistem po kojem će predstavnici nacionalnih manjina moći obnašati vlast na svim nivoima:

„Neophodno je u BiH iznaći bolji način učešća manjina u vlasti. Trenutno imamo Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, imamo Savjet nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini RS i imamo Klub ostalih u Vijeću naroda RS, ali oni su isto tako samo savjetodavna tijela i nemaju mogućnost davanja bilo kakvog veta, niti imaju neku veliku težinu i moć izmjene gotovo bilo čega.“

Suad Arnautović
Postojeći Ustav BiH, kao i Izborni zakon, nisu usklađeni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, pa tim prije mora doći do promjene ovih akata, kaže član Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović:

„Prema međunarodnim standardima mi bismo morali i taj dio da zadovoljimo, dakle, da omogućimo svakom građaninu, bez obzira na rasu, jezik, pol, nacionalno, socijalno porijeko, itd., jednaka biračka prava, da svaki građanin BiH može da se natječe za sve pozicije u BiH.“

Prema podacima Vijeća nacionalnih manjina, u BiH ima oko 250 hiljada pripadnika nacionalnih manjina, među kojima su najbrojniji Romi. Predsjedavajući ovog Vijeća, Nedžad Jusić, kaže da postoji veliki broj ljudi koji se ne žele izjasniti kao pripadnici manjinskog naroda:

„Ukoliko se izjasne kao nacionalne manjine, gube određena prava. Trenutni Ustav onemogućava nacionalne manjine da se kandiduju za visoke pozicije, i zbog toga se pojedine nacionalne manjine izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, da bi tamo uživali određena prava.“


Podsjećamo da su pitanje jednakosti prava naroda u BiH pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu pokrenuli predstavnici romskog i jevrejskog naroda u BiH, Dervo Sejdić i Jakob Finci. Njihov prijedlog još uvijek nije okončan, a podršku je dala Venecijanska komisija.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG