Dostupni linkovi

Nacionalne manjine: Ravnopravnost samo na papiru


Romi u Oseniku kod Sarajeva, fotografija Midhata Poturovića nagrađena kao najbolja fotografija u BiH 2012

Ravnopravnost konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina, kojih ima sedamnaest u Bosni i Hercegovini, trebala bi biti zastupljena u svakom pogledu. No, to nije slučaj. Prava manjina se krše, prije svega Ustavom, pa i i Izbornim zakonom.

To je dokazala i presuda u slučaju „Sejdić i Finci“, koja ni nakon šest godina nije implementirana. Ta činjenica nije utjecala na Izvještaj o polažaju nacionalih manjina u BiH, prema kojem je njihov položaj zadovoljavajući, osim za romsku nacionalnu manjinu.

Socijalni faktor osnovni je razlog što Romi i dalje, kao pripadnici nacionalne manjine u BiH, nisu zadovoljni i ne osjećaju se ravnopravnim sa ostalim narodima. Sitni koraci su napravljeni, ali Romi i dalje teško dobijaju posao, nemaju prava na zdravstvenu zaštitu i susreću se sa predrasudama u bh. društvu.

„Ima pomaka i u procesu obrazovanja, ali je sve to na početnom nivou. Naravno i zapošljavanje i zdravstvena zaštita su problemi, koji su enigma za romsku populaciju“, objašnjava Dervo Sejdić, aktivista za prava Roma.

U Izvještaju o pravima nacionalnih manjina navedeno je da ostali imaju jednaka prava kao i konstitutivni narodi u BiH. Tako je barem rekao Tihomir Knežiček, predsjednik Vijeća nacionalnih manjina BiH tokom predstavljanja izvještaja.

„Položaj ostalih nacionalnih manjina je sasvim zadovoljavajući, apsolutno nema razlike u odnosu na druge narode. Imaju sva prava – na obrazovanje, zapošljavanje, stanogradnju....“, naveo je Knežiček.

Borba udruženja za opstanak

Ipak, tako ne misli Slavenka Bobornik, predstavnica češke manjine u BiH i Udruženja „Češka Beseda“.

„Ni konstitutivni narodi često nisu zadovoljni sa svojim zastupanjem, a onda možete tek misliti kako je nacionalnim manjinama. Nacionalne manjine zaista nemaju priliku da budu u pravom smislu ravnopravne, da se poštuju njihova prava. Prava svakog čovjeka kakva bi trebala biti“, ocjenjuje Bobornik.

Udruženja nacionalnih manjina trenutno se bore za finansijki opstanak, sa nedostatkom prostora, kao i sa činjenicom da sve manje mladih želi da nastavinjegovati svoju kulturu i tradiciju.

„Nijedno udruženje nema ni svoj prostor u kojem bi obavljali djelatnosti. Nema ni finansijsku podršku. To se sve održava na dobrovoljnoj osnovi ili volonterizmu“, objašnjava Slavenka Bobornik.

Nacionalne manjine ostavile su neizbrisiv trag u razvoju bh. društva, kako u kulturološkom smislu, tako i u arhitektonskom. Teško je nabrojati samo građevine koje su projektovali i izgradili Česi, Austrijanci, Mađari, Turci.... Pa mnogima nije jasno zašto su neki priznati kao nacionalna manjina, a drugi nisu.

„Austrijanci nisu priznati kao nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, mada su imali veliki utjecaj na BiH. Na kraju krajeva bili smo dio jednog carstva. Austrijanci nisu priznati kao nacionalna manjina, a recimo Turci jesu“, kaže Davor Ebner, predstavnik Udruženja građana austrijsko-njemačkog porijekla i predsjednik Vijeća nacionalnih manjina Kantona Sarajevo.

Iako se rijetko pominje u posljednih godinu dana, posebno u javnim nastupima bh. politčara, presuda Suda u Strazburu u slučaju „Sejdić i Finci“ i dalje čeka na implementaciju. Tom presudom potvrđeno je da su Ustav BiH, zatim i Izborni zakon dikriminatorani.

Evropska unija je, nakon dugogodišnjeg insistiranja na provedbi te presude, prošle godine progledala bh. vlastima kroz prste i priznala izborne rezultate.

Poslije šest godina od donošenja presude, Dervo Sejdić, koji je tužio BiH zbog nemogućnosti da se kao Rom kandiduje za člana Predsjedništva BiH, kaže:

„Nisam zadovoljan sa tim potezom Evrope, to su mogli učiniti i 2010. godine, a ne da čekaju 2015. da bi rekli: 'Evo mi ćemo sada vas malo popustiti sa implementacijom, ali tražimo od vas socijalnu reformu.' Vjerujem da će priča u vezi sa provedbom presude biti ponovo aktuelna drugom polovinom 2016, odnosno 2017. godine, kada će krenuti predizborna kampanja i sve ono što bi se trebalo uraditiu pogledu mijenjanja Izbornog zakona. Dakle, vjerujem da će se tada posvetiti više pažnje presudi“.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG