Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šuklje:Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu


Borut Šuklje
Dr. Borut Šuklje, analitičar, novinarski kolumnist, bivši diplomat – prvi ambasador kog je Slovenija poslala u Srbiju i Crnu Goru poslije odvajanja Slovenije kao posebne države - govori o novoj klimi u regiji, o saradnji država zapadnog Balkana, o njihovom “evropskom putu”, te o situaciji u BiH.

RSE: Vi smatrate da vremenski razmak ulaska zemalja regije u EU ne smije biti predug, odnosno da bi trebao biti približno isti. Kako je to moguće ostvariti, ako znamo da nije isti stepen pređenog puta svake pojedinačne zemlje na putu evropskih integracija?

Šuklje: Zemlje u regiji koje još nisu u EU i koje zapravo tvore nekakav mekani trbuh između zemalja članica Evropske unije, na neki način su međusobno povezane. Ne samo protokom kapitala, protokom robe i protokom ljudi, nego i svojom historijom, jezikom koji je veoma sličan, itd. A sada, prije svega, i onim što je dosta puta u historiji na neki način bio manjkom tog suživota, dakle poštivanjem jezika, običaja, historije, religije svakog naroda ili svake zemlje ponaosob u tom području.

Zbog toga ja danas mislim, kada ocjenjujemo kako bi bilo najsvrsishodnije zaključiti taj evropski proces, da bi, uprkos razlikama koje postoje, taj proces na neki način bio vezan. Kako sada izgleda, Hrvatska će pregovore sa EU završiti krajem iduće godine. Poslije toga slijedi godina - dvije za ratifikaciju. Dakle, tamo krajem 2013. godine Hrvatska će, vjerovatno, biti spremna za potpisivanje ugovora sa EU. Negdje u tom vremenskom periodu trebalo bi da i ostale zemlje, tu mislim prije svega na Srbiju, BiH i Crnu Goru, što brže naprave te korake naprijed i da vremenski period, između ulaska ovih zemalja, ne bude prevelik.

BiH nema lidera

RSE: U posljednje vrijeme održano je nekoliko skupova koji potvrđuju da su zemlje zapadnog Balkana upućene jedna na drugu, kako moraju sarađivati, ako žele da im evropska vrata budu dovoljno otvorena? Kako vi vidite značaj, u posljednje vrijeme održanih, više međudržavničkih susreta i konferencija?

Ono što mi se sada čini ohrabrujućim, to je neka nova klima koja se nazire u cijeloj regiji, a ta nova klima je neki način dogovora, tolerancija, neki način sklapanja kompromisa između tih zemalja regije.
Šuklje:
Ono što mi se sada čini ohrabrujućim, to je neka nova klima koja se nazire u cijeloj regiji, a ta nova klima je neki način dogovora, tolerancija, neki način sklapanja kompromisa između tih zemalja regije. Meni se čini veoma značajnim usmjerenje novog hrvatskog predsjednika u vanjskoj politici, prije svega prema BiH. Čini mi se da je to veoma značajan pomak. Također, ovi susreti lidera država regije postaju na neki način praksa - kako se dogovaraju i čime, zapravo, vrše pritisak na Evropsku uniju. To je sada problem BiH, kako ga ja vidim. Bosna i Hercegovina nema lidera. Ona nema svog Tadića, nema svog Josipovića, nema svog Pahora, ako hoćete. To je prvi preduslov za mogućnost unutrašnjeg dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH – za one ustavne reforme koje su potrebne i da se dogovore o putu ka EU. Ali, prije svega, moramo vidjeti šta će se desiti na parlamentarnim izborima na jesen u BiH.

RSE: Smatrate li da zemlje regije moraju više činiti – samostalno ili zajedno, ako žele u EU, ili će to doći „samo po sebi“ , mehanizmom proširenja Unije, za šta postoje jasno utvrđeni dokumenti?

Šuklje:
Ne budimo previše naivni. Ja mislim da danas EU, sa svim svojim problemima – problem načina funkcionisanja, problem koji se vezuje na finansijsku krizu, unutrašnji problemi odnosa između tzv. stare i nove Evrope, problemi sa eurom itd., ta EU danas nema nikakvog velikog interesa da ponovo otvara pitanja proširenja itd. S druge strane, EU zna da taj dio, koji se obično zove zapadni Balkan, postaje ponovo osjetljivo područje jer su se sve reforme u tom dijelu Evrope radile s jednim ciljem - a taj cilj je bio ulazak u Evropsku uniju. Ako se to sada produžava, odugovlači, onda taj reformski potencijal vlada tih zemalja na neki način pada jer nema više onog čime bi se pravdalo sve potrebne reformske zahvate i kazalo: „Eto, to je zbog toga, ali čini se da nam se to odmiče“.

To sve na neki način znaju i to je jedina tačka koja je sada osjetljiva i na koju može da ima uticaja samo jedna činjenica, odnosno da zemlje regije međusobno surađuju, da pripremaju planove, da pripremaju svoje projekte i sa tim svojim projektima konkurišu, s jedne strane za političku aplikaciju, za punopravno članstvo, a s druge strane da apliciraju za fondove novca koji je potreban za približavanje, odnosno za integraciju u Evropu. Prije svega, tu mislim na cestovnu infrastrukturu. Taj dio Evrope je zapravo potpuno nepovezan. Danas je lakše doći iz Ljubljane u London, nego iz Ljubljane u Sarajevo ili u Podgoricu. Zatim, mislim na energetske projekte i, naravno, na ostale koji su potrebni. Dakle, veoma je važno i za Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u svim tim razgovorima. Ja mislim da je, uprkos svemu, i konferencija koja je bila u Sarajevu bila značajna. Dogovor je veoma važan, isto tako i saradnja među državama regiona, jer one moraju znati da su na putu u EU, vezane jedna uz drugu.

*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Bilt: Puno slobode za BiH u viznoj liberalizaciji
Izazovi Belgije, predsjedavajuće EU
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG