Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Oslobođen za napad na ambasadu SAD-a u Sarajevu, uhapšen za IDIL


Munib Ahmetspahić

Službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhapsili su u četvrtak 22. novembra 2018. na Aerodromu Sarajevo Muniba Ahmetspahića iz Zenice osumnjičenog za terorizam.

Ahmetspahić, rođen 1990. godine koji se još nazvao i Ebu Davud, Osman te Mugir, osumnjičen je da je od 2013. godine, u dva navrata, duži vremenski period proveo na području Sirije, gdje se borio na strani tzv. Islamske države Iraka i Levanta (IDIL), koja je od Vijeća sigurnosti UN-a proglašena terorističkom organizacijom, te se borio u jedinicama radikalne skupine “Džebhatu Nusra” i “IDIL”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Osumnjičeni se tereti za krivično djelo organiziranje terorističke grupe i krivično djelo terorizam.

U saopćenju se dodaje da su “tokom istrage prikupljeni dokazi da je osumnjičeni komunicirao i koordinirao aktivnosti s drugim državljanima BiH koji se nalaze na području Sirije i Iraka, kao i da je po dolasku u BiH organizirao i pomagao odlazak drugog državljanina BiH na to područje”.

“U ovom predmetu i provedenim istražnim operacijama ostvarena je značajna međunarodna saradnja s partnerskim institucijama SAD-a”, saopćili su iz Tužilaštva BiH koje je predložilo određivanje pritvora “zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo, kao i opasnosti da bi njegov boravak na slobodi mogao izazvati uznemirenost javnosti i narušavanje sigurnosti”, a osim ove odluke očekuje se i službeno potvrđivanje optužnice.

Drugooptuženi za napad na Ambasadu u Sarajevu

Ahmetspahić je godinama poznat policijskim, ali i pravosudnim institucijama u BiH. On je zajedno s Emrahom Fojnicom i Dinom Pečenkovićem uhapšen i 2011. godine. Bio je optužen za pomaganje Mevlidu Jašareviću, inače državljaninu Srbije koji je živio u selu Gornja Maoča u sjeveroistočnoj Bosni, koji je 28. oktobra 2011. iz automatske puške AK-47 (kalašnjikov) ispalio 105 metaka na zgradu Ambasade SAD-a u središtu Sarajeva.

Teško je ranio policajca Mirsada Velića, koji je osiguravao zgradu ambasade, prije nego što ga je snajperist specijalne policije onesposobili i uhapsili. Ahmetspahića se tad teretilo da je s još jednom osobom nabavio sredstva kojima je Jašarević izvršio napad, odnosno kazneno djelo terorizma.

Pečenković, koji je dovezao Jašarevića iz sela Gornja Maoča gdje živi najbrojnija selefijska zajednica u Sarajevo je sarađivao sa istražiteljima i protiv njega nije podignuta optužnica. Njegov otac Edin Pečenković otišao je u Siriju 2013. gdje je poginuo 2015., a brat Harun je poginuo 2017. sa samo 18 godina dok je sudbina majke i još jednog brata nepoznata.

Pečenković je kasnije u ispovijesti do u detalje ispričao njihov put ka radikalizaciji.

Emrah Fojnica je u sudskom procesu za napad na zgradu Ambasade SAD-a oslobođen, ali je on nakon toga otišao u Irak boriti se u redovima tzv. Islamske države gdje je u avgustu 2015., prema pisanju ugašenog ekstremističkog portala Vijesti Ummeta otišao “da izvede šehidsku operaciju i preselio u borbama s prslukom na sebi”, odnosno poginuo u samoubilačkom napadu. Imao je 23 godine.

Apelacijsko vijeće Suda BiH pravomoćno je osudilo Mevlida Jašarevića 22. novembra 2013. na 15 godina zatvora. Jašarević je, kako je navedeno u presudi, prije napada koji je izveo 28. oktobra 2011. na dva DVD-a snimio oproštajnu poruku u kojoj je naveo da “namjerava prisiliti strane vlade da promijene svoj odnos prema muslimanima u svijetu”, ali i da je tražio oprost od svoje majke “ako u njegovoj akciji strada neko od muslimana koji rade za Amerikance, jer i njih smatra neprijateljima muslimana”.

Mevlid Jašarević, tokom napada na ambasadu SAD, 28. oktobar, 2011.
Mevlid Jašarević, tokom napada na ambasadu SAD, 28. oktobar, 2011.

Na iznošenju završnih riječi krajem 2013. godine tokom prvostepenog sudskog postupka Jašarević je rekao da “i ako ga Sud Bosne i Hercegovine osudi to neće spriječiti nekog drugog da učini isto što i on” nakon čega je bio osuđen na 18 godina zatvora.

Tokom drugostepenog postupka Jašarević se “pokajao” što je sud uzeo kao olakšavajuću okolnost, a kazna mu je smanjena na 15 godina zatvora.

Vrbovanje po BiH i Evropi

Ahmetspahić je navodno boravio u gradiću Haritan u sjeverozapadnoj Siriji koji se nalazi na pola puta od grada Alepa i sirijsko-turske granice te se navodno borio u jedinici kojom je zapovijedao Safet Brkić. Brkić je uhapšen 2014. godine u policijskoj akciji “Damask”, prije nego što su vlasti u BiH izmijenile Kazneni zakon BiH i odlazak na strano ratište klasificirale kao krivično djelo, zajedno s još nekoliko osoba među kojima je i Husein Bilal Bosnić.

Brkić je osuđen na tri godine zatvora u januaru 2017. za kazneno djelo organiziranje terorističke skupine. Bosnić je tokom rata u BiH bio pripadnik jedinice El Mudžahid koju su činili uglavnom borci iz afroazijskih zemalja. Poslije pogibije Jusufa Barčića 2011. godine Bosnić je praktično postao lider selefijske zajednice.

U junu 2016. Bosnić je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog poticanja na terorističke aktivnosti, novačenje terorista i organiziranje terorističke grupe. Bosnić je ranije bio poznat kao pjevač zabavne i narodne/folk muzike, a kasnije je u svojim pjesmama navodio da će se “sa eksplozivom na grudima otvoriti vrata džihada”, u svojim “hutbama” (propovijedima) je veličao nekadašnjeg lidera Al-Kaide Osamu bin Ladena, Srbe pravoslavce i Hrvate katolike pozivao je da plaćaju džiziju i druge vjerske poreze za nemuslimane ili da će “i Vatikan biti muslimanski”.

Navodno je vrbovao na desetke osoba širom Evrope, a tužilaštvo u Italiji je saopćilo da je sudjelovao u vrbovanju više od 50 državljana te zemlje. Živio je s četiri žene, od kojih je samo s jednom vjenčan s kojima ima najmanje 16 djece.

Identificirano je oko 240 osoba koje su proteklih godina boravile ili borave na ratištima u Siriji i Iraku, najviše iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Vratilo ih se blizu 50.

Dosad su 23 državljana BiH koji su se vratili u zemlju prvostepeno ili drugostepeno osuđena zbog odlaska ili za vrbovanje bh. državljana za odlazak na strana ratišta, a sudski postupak se vodi protiv još 12.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, trenutno je 115 osoba na stranim ratištima za čiju sudbinu se ne zna, a poginula je 51 osoba. Prema dostupnim podacima, na područjima koja je kontrolirao ili kontrolira IDIL, boravilo je ili boravi i više od 60 žena i 80 djece.

  • 16x9 Image

    Predrag Zvijerac

    Diplomirao anglistiku i kroatistiku. U novinarstvu od 2005. U mostarskom Dnevnom listu bio izvršni urednik, u sarajevskom Faktoru urednik vanjskopolitičke rubrike. Od oktobra 2017. radi kao novinar i producent za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG