Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mujezinović doveo u pitanje pravnu državu


Mustafa Mujezinović, Foto: Midhat Poturović
Federalni premijer Mustafa Mujezinović u ponedjeljak uveče je u dnevniku državne televizije otvoreno izjavio da Vladi FBiH ''ne pada na pamet da uzima stanove od onih koji su branili BiH i daje ih onima koji su je napadali, po cijenu bilo čega''.

To je bio njegov odgovor na presudu Suda za ljudska prava u Strazburu kojom se utvrđuje da bivši oficir JNA Branko Đurić nije mogao vratiti svoj stan u Sarajevu, da je došlo do povrede prava i da federalna vlada treba da mu isplati odštetu u iznosu od 65.000 eura.

Mujezinović smatra da bi se odluka morala primijeniti na barem hiljadu stanova koji su prije rata bili u vlasništvu vojnih lica JNA iz reda srpskog naroda:

„Ne pada nam na pamet da uzimamo od onih koji su branili BiH i dajemo onima koji su je napadali. To nam ne pada na pamet.“


Na pitanje novinara da li to kaže bez obzira što će biti prekršena odluka Evropskog suda za ljudska prava, Mujezinović je odgovorio "bez obzira - pa po cijenu bilo čega".

Premijer Mujezinović, kao inače i drugi političari u BiH, vrlo dobro zna da za takvu izjavu neće nikome odgovarati. Jer mi smo svjedoci da su naši političari zaista iznad zakona, kaže Branko Todorović.

Iz Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH ocjenjuju kako je ovom izjavom premijer Mujezinović otvoreno poručio da BiH nije pravna država, te da neizvršenje presuda Suda za ljudska prava BiH vraća 150 godina unazad.

„Premijer Mujezinović, kao inače i drugi političari u BiH, vrlo dobro zna da za takvu izjavu neće nikome odgovarati. Jer mi smo svjedoci da su naši političari zaista iznad zakona. Prema tome, BiH ubrzano ide u neki srednji vijek, potpuno u suprotnosti sa ostalim civilizovanim dijelom svijeta, a našu nesreću kreiraju mnogobrojni političari. Ne bi bio problem da je Mujezinović sam, ali on ima svoje partnere u RS, u kantonima, on ima svoje istomišljenike i na nivou BiH. Mi smo svakodnevno svjedoci takvih izjava koje se daju bez minimuma ljudske, političke, pa čak i bilo koje druge odgovornosti,“
ocjenjuje Branko Todorović, iz Helsinškog odbora za ljudska prava RS.

Ne postoji svijest da je pravosuđe neprikosnoveno


Muhamed Braco Džemidžić
, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kaže da je riječ o dodvoravanju jednoj populaciji i kupljenju predizbornih poena, što će svakako uticati na kredibilitet BiH u međunarodnim okvirima.

„Licemjerstvo da je opredjeljenje BiH put ka EU je ovaj put potpuno razgolićeno - jer ako ne poštujemo Sud za ljudska prava kao jedan od osnovnih garanta prava ljudi u Evropi, onda je sasvim apsurdno govoriti o dobrim namjerama,“
smatra on.
Sud za ljudska prava u Strazburu

Prije desetak dana federalna Vlada raspravljala je o presudi Suda za ljudska prava u Strazburu, te odgovornom ocijenila pravnu agenticu BiH pred Sudom za ljudska prava Moniku Mijić da svoj posao nije uradila profesionalno, te da je zbog toga presuda išla na štetu BiH, odnosno Federacije.

No, Mijić je iznijela podatak da je dvije godine pokušavala dobiti potrebnu dokumentaciju od federalnih službi, kako bi valjano zastupala BiH pred Sudom, ali je dokumentacija koju je dobila bila štura i neupotrebljiva. Rok za žalbeni postupak je 20. avgusta, a Mijić za RSE kaže da ovih dana intenzivno radi na pripremi zahtjeva za preispitivanje presude.

Profesor Međunarodnog prava na Kraljevskom koledžu u Londonu Zoran Pajić za RSE kaže kako je odbijanje BiH da izvrši presudu Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić i Finci, kao i ovom posljednjem slučaju, jasan znak da političari u BiH imaju nedostatak pravne kulture.

„Ne postoji jedan stepen poštovanja pravosuđa, ne postoji svijest o tome da je pravosuđe neprikosnoveno i da se presuda suda, naravno ako je konačna, mora izvršiti. Te stvari su stanovišta pravne kulture, posebno u Evropi, neupitne,“
kaže Pajić.

Gubitak kredibiliteta


Ukoliko presuda bude potvrđena, Sud za ljudska prava ima mehanizme da izvrši pritisak na BiH da provede odluke, kaže profesor Pajić. Jedan od načina je suspenzija BiH iz Vijeća Evrope.

„Odnos BiH prema međunarodnim organizacijama, u ovom slučaju prema Vijeću Evrope, zatim odnos prema međunarodnom pravosuđu, u ovom slučaju prema Evropskom sudu za ljudska prava, odnosno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima kao međunarodnom ugovoru kojeg je BiH prihvatila i koji je direktno obavezuje, mislim da se sve to, ustvari, svodi na očuvanje ili gubitak kredibiliteta BiH u međunarodnim odnosima. Ja mislim da je to osnovna stvar o kojoj treba da se zamisle prije svega svi političari u Bosni, svi oni koji imaju kuraži da izjave da je, recimo, neka presuda neizvršiva, da je Bosna neće izvršiti, da je ne može izvršiti itd. - jer od tog kredibiliteta zavisi i mjera u kojoj će Bosna biti uzimana u međunarodnim odnosima, i to ne samo u političkoj sferi nego i u ekonomskoj, kulturnoj sferi, u pogledu stranih investicija u zemlji. Ja mislim, bez obzira što nemaju direktnu nadležnost, ali najodgovorniji za očuvanje kredibiliteta BiH su upravo Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova u ovom slučaju. I neshvatljivo je, ustvari, da niko od njih ne nalazi za shodno da javno, odgovorno reaguje u javnosti o ovim slučajevima,“
zaključuje on.

No, državni zvaničnici su na kolektivnom godišnjem odmoru do kraja avgusta, a potom ulaze u izbornu kampanju za koju mnogi analitičari predviđaju da će biti prljavija nego ikad dosad.

*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:

Mujezinović strahuje od lavine tužbi za vojne stanove
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG