Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bivši radnici Aluminijskog kombinata još na ledu


Aluminij d.d. Mostar
Početekom sedmice istekao je sporazum između Vlade Fedaracije BiH i Uprave Aluminijskog kombinata iako sudbina mostarske kompanije, državnog kapitala i obespravljenih radnika u njoj nisu ni izbliza riješeni. Tim sporazumom, uz ostalo, utvrđeno je rješenje statusa prijeratnih radnika Bošnjaka i Srba, kojima nakon rata nije dopušten povratak u ovu kompaniju.

Poslije rata oko 2.800 radnika Bošnjaka i Srba i za tadašanju mostarsku vlast nepodobnih Hrvata ostalo je bez posla u Aluminijskom kombinatu. Nakon višegodišnjih pregovora, ali i upozorenja iz Međunarodne organizacije rada, 2006. godine sklopljen je sporazum između Vlade Federacije i Uprave Aluminijskog kombinata kojim je dogovorena vlasnička struktura Kombinata, ali i način rješavanja statusa obespravljenih radnika.

Prema sporazumu, država je dobila 44 posto kapitala, Telemi iz Šibenika, čijim inicijalnim sredstvima je ponovno pokrenuta proizvodnja, 12 posto, dok je preostalih 44 posto tzv. nenominirani kapital. Budući kupac se, prema sporazumu, obvezao na uvezivanje staža i otpremnine, ali i zaposlenje za nekadašnje radnike mlađe od 50 godina.

Istekom sporazuma, koji je nekoliko puta bio produživan, nekadašnji radnici ponovno su ostavljeni bez nade da će njihov status jednom biti riješen.

„Činjenica je da je istekao rok sporazuma. Dakle, i Vlada i Vijeće i gospodin Mujezinović i gospodin Ganić - direktor agencije itd., oni se jednostavno ne javljaju jer nemaju šta da kažu. Nisu uradili ništa“
, kaže Milan Jovičić, predsjednik sindikata nekadašnjih radnika Aluminijskog kombinata.

U Vladi bez odgovora


Zbog čega sporazum nije produžen? U Vladi Federacije nemaju komentar jer od resornog ministra Vahida Heće nisu dobili nikakav prijedlog odluke. S druge strane Hećo je poručio da je slučaj u nadležnosti Agencije za privatizaciju Federacije, čiji je direktor Enes Ganić to demantirao.

Vahid Hećo, foto: Midhat Poturović
U međuvremenu iz Uprave Aluminijskog kombinata stigla je obavijest kako istekom sporazuma prestaju sve obaveze i Aliminijskog kombinata.

Za kraj mjeseca zakazana je skupština Društva o povratku vlasničke strukture komapnije iz 1997. godine, kada je Aluminij upisan i registar Višeg suda u Mostaru kao dioničarsko društvo u većinskom vlasništvu radnika. Milan Jovičić dodaje:

„Sama najava o sazivanju skupštine i neki priloženi spisak dioničara ustvari nije ništa drugo nego jedan produžetak ratne retorike. To je stvar prvobitne ratne transformacije državnog kapitala, znači povrat na 1997. godinu. Dakle, sve je nezakonito. I to je sada ustvari obmanjivanje radnika oko sazivanja skupštine i oko podjele dionica. Prije svega kad se pogleda spisak tih dioničara, odmah se vidi i uočava da većina Srba nedostaje u tom spisku.“

Andrija Kulović, bivši član Komisije za prodaju Aluminijskog kombinata, za naš radio kaže kako je sporazum između upave Aluminija i federalne Vlade bio svojevrsni politički kompromis. Povratak nekadašnje vlasničke strukture je nerealan, komentira Kulović najave iz Aluminijskog kombinata, te dodaje:

„Po tadašnjim propisima potraživanje radnika nije se moglo pretvarati u kapital, odnosno u dionice, tako da je ta registracija u sudu u Mostaru po meni neregularna. A drugo, registar za vrijednosne papire u Federaciji BiH da prihvati taj spisak - na osnovu čega će on prihvatiti?“


Da je zaista riječ o političkom kompromisu slažu se i u Transparancy Internationalu. Ova organizacija još prije dvije godine
Transparancy International je prije dvije godine objavio analizu sporazuma o privatizaciji koji uključuje rješenje statusa radnika, a kojom je utvrđen veliki broj nepravilnosti.
objavila je analizu sporazuma o privatizaciji koji uključuje rješenje statusa radnika. Analizom je, između ostalog, utvrđen veliki broj nepravilnosti, ali i opasnih presedana. Da li je moguće vlasničku strukturu vratiti? Ivana Korajlić iz TI upozorava da bi se ipak trebala sačekati najavljena skupština:

„Mi smo prije dvije godine objavili analizu privatizacije Aluminija gdje smo upozorili na mnoge nepravilnosti tokom samog procesa privatizacije, od činjenice da privatizaciju nije sprovodila Agencija za privatizaciju nego neka oformljena komisija, do samog načina na koji su na kraju preferirani određeni ponuđači, odnosno kompanije, pa i do samog načina na koji je kapital raspoređivan. Što se tiče ovog sada razvoja situacije, zaista je teško unaprijed o tome govoriti.“


Dok upozorava kako su nekadašnji radnici spremni i na radikalnije mjere ako se njihov status ne bude riješio, Milan Jovičić dodaje kako bi nova federalna vlast trebala konačno staviti tačku na slučaj Aluminijskog kombinata:

„Država, čiji je to kapital stopostotni, nikada nije ušla u tu firmu. Mora da se izvrši revizija početnog bilansa, jer sama činjenica da je vrijednost kapitala od milijardu i 450 miliona po prvobitnom njihovom bilansu spala na 73 miliona, to je smiješno.“


Kako postojeću situaciju riješiti? Hamdija Kulović, nekadašnji član Komisije za privatizaciju Kombinata, kaže:

„Da se proces obnovi, ali zaista da se ubrzano uradi, da se to vodi sa ciljem da se okonča.“


Inače, podsjetimo da prema sadašnjem kapacitetu proizvodnje Aluminijski kombinat ostvaruje godišnji izvoz veći od 150 miliona eura i puni oko 20 posto federalnog budžeta.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG