Skupština građana Mostara, sastavljena od 47 nasumično izabranih građanki i građana tog još uvijek etnički podijeljenog grada na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), nakon više sesija tokom cijelog mjeseca jula izdvojila je probleme u komunalnoj oblasti kao najvažnija pitanja.
Taj neformalni skup, osnovan i održan u okviru projekta tzv. deliberativne demokratije, uz podršku Vijeća Evrope, zvaničnim vlastima je - nakon sesija upriličenih četiri uzastopna vikenda u julu - uputio i preporuke, koje su dobile podršku veću od 85 posto prisutnih.
To je u potpunoj suprotnosti sa političkim pitanjima, koja se već godinama nameću građanima uoči, tokom i nakon izbornih procesa, kada zvanične političke stranke i vladajuće elite forsiraju etnička, identitetska i slična pitanja.
Stanje je “kritično”
Profesor emeritus u penziji i inače doktor hemijskih nauka Fuad Ćatović, jedan od učesnika Skupštine građana Mostara, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je ta Skupština projekat u kojem su učestvovali građani koji “nisu ni pod kakvim političkim uticajem”.
On je istakao kako su, u pripremi skupa, rađene ankete, koje su pokazale da se najviše treba raditi na čistoći Mostara, te je stanje komunale u tom gradu ocijenio kao “kritično”, aludirajući i na problem podjele gradskih komunalnih preduzeća po etničkom osnovu, kao i na njihovu podkapacitiranost.
“Koliko ja ocjenjujem, ovo što ima ljudi, što je zaposlenih, koliko mi imamo informacija, to je toliko nedovoljno da oni ne uspijevaju (držati grad čistim, op. RSE), jer ne postoji prije svega koordinacija”, smatra prof. emeritus Ćatović, dodajući i kako se “baca sve vrste smeća na svim mjestima”.
Istraživanje iz 2016. godine o 'zapuštenom gradu'
Da su problemi iz oblasti komunalne djelatnosti već godinama građanima najbitniji ističe predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago.
U izjavi za RSE, Bago podsjeća da je mreža nevladinih organizacija iz Mostara “Naše društvo”, čiji dio je i “Futura”, još 2016. godine uradila istraživanje o tome čime su građani najnezadovoljniji, kada je u pitanju nadležnost Gradske uprave Mostara.
“Istraživanje je bilo opsežno i ljudi su na prvo mjesto stavili komunalne djelatnosti. Dakle, to je dugi niz godina građanima problem”, rekao je Bago.
On tvrdi kako je Mostar, jednostavno, zapušten grad.
“Sa smećem se ne upravlja dobro, odnosno upravljanje otpadom je na jako niskoj razini, ulice se ne održavaju i tako dalje”, kazao je Bago, ustvrdivši da je u Mostaru prisutna nečistoća, loša infrastruktura, počevši od komunalnih posuda, a tu su i neuređene zelene površine.
Preporuke vlastima
Upravo je Skupština građana Mostara vlastima uputila preporuke koje se odnose na komunalnu djelatnost. Prva od tih preporuka je uređenje zelenih površina i upotreba javnih prostora i stvaranje novih.
Profesor emeritus Fuad Ćatović objašnjava da se u okviru prve preporuke - uređenje zelenih površina - među ostalim, traži dezinfekcija prostora oko kontejnera za smeće i pranje tih kontejnera, kao i saniranje ruševina – kojih još uvijek ima širom grada - a u kojima ima puno smeća. Među preporukama je i reorganizacija javnih komunalnih preduzeća.
“Mi smo tu tražili formiranje jednog komunalnog preduzeća”, rekao je prof. Ćatović za RSE.
Borba za očuvanje Bunskih kanala
Jedan grad – pet komunalnih firmi
Mostar trenutno ima čak pet komunalnih preduzeća.
Prvo je “Komunalno”, koje je bilo zamišljeno kao jedinstveno gradsko preduzeće; zatim tu je preduzeće “Parkovi”, koje je nadležno za tzv. zapadni, inače većinski hrvatski dio Mostara, zatim “Komos”, nadležno za tzv. istočni, većinski bošnjački dio grada- Tu je i preduzeće “Deponija Uborak-Buđevci”, koje je rukovodilo sada već zatvorenom starom deponijom na istoimenom lokalitetu sjeverno od Mostara; te preduzeće “Deponija d.o.o.”, koje još uvijek upravlja deponijom Uborak, čiju sanaciju, zatvaranje i izmještanje već više od dvije godine traže mještani okolnih, prigradskih naselja Vrapčići i Bijelo Polje.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ BiH), u obraćanju učesnicima Skupštine građana, rekao je uz ostalo kako je ideja vlasti da se uradi reorganizacija tih firmi, tako što će se pokušati spojiti neke od njih, odnosno da se izbjegne mogućnost da više firmi radi jedan te isti posao.
“A to je da probamo ta poduzeća, moguće, integrirati u jedno, veće poduzeće ili moguće ostaviti više poduzeća, s tim da ćemo nadležnosti tih firmi rasporediti onako kako to spada”, kazao je Kordić.
Jedna od mogućnosti o kojima se razgovara, istakao je, jeste i da se “Parkovi” bave jednim dijelom komunalnih poslova, “Komunalno” drugim dijelom poslova, tako da nema preklapanja.
Kada je riječ o preduzeću “Komos”, Kordić je podsjetio da je ono već neko vrijeme u stečaju. Ideja je da se spoje preduzeća “Komos” i “Komunalno”, ali to neće biti "ad hoc" spajanje, nego će se napraviti tačna analiza šta će se desiti kada se imovina i radnici iz jednog preduzeća prebace u drugo i kakve su posljedice.
“Ono što je realno za očekivati da u tri do šest mjeseci sprovedemo cijelu tu proceduru”, rekao je mostarski gradonačelnik.
Očekuje se jedno funkcionalno preduzeće, koje će se baviti čistoćom i komunalnim problemima u Gradu Mostaru.
“A mi kao Gradska uprava (ćemo) imati apsolutnu kontrolu nad poslom koji oni rade, a vi kao građani ovoga grada isporučenu uslugu za koju ste platili”, poručio je Kordić.
Predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago u izjavi za RSE, međutim, kaže kako, ipak, nije suština problema u postojanju pet komunalnih preduzeća.
“Mislim da to apsolutno nije problem nikome. Naravno da bi bolje bilo imati jednu razvijenu, efikasnu firmu sa rezultatima, ali formalno-pravno više komunalnih poduzeća ne pravi problem ako se zna što tko radi i kako i tko ga plaća i tko ga kontrolira i na koji način”, tvrdi Bago.
Krivične prijave – na čekanju
“Futura” je u više navrata iznosila u javnost da nisu transparentni ugovori, kao i da ih nema, između grada i komunalnih preduzeća u oblasti zajedničke komunalne potrošnje, kao i da u oblasti individualne komunalne potrošnje ne postoje ugovori između tih preduzeća i građana.
Bago podsjeća da je mreža NVO “Naše društvo” još 2019. godine podnijela krivične prijave protiv bivšeg gradonačelnika Mostara, Ljube Bešlića (HDZ BiH) i šefova nekoliko gradskih odjela i direktora javnih preduzeća iz oblasti komunale “zbog izlaska iz zakonskih okvira”.
“Moram naglasiti da je naš županijski zakon o komunalnim djelatnostima odličan. On je tržišno orijentiran, on je usmjeren ka potrošaču, usmjeren je ka kvalitetu usluge i tako dalje, vrlo dobar zakon, međutim, ljudi koji su upravljali gradom napravili su jednostavno jedan paralelni sustav organizacije komunalnih djelatnosti, rada, plaćanja, nepostojanje kontrole, i tako dalje”, navodi Bago, dodajući kako taj paralelni sistem nije dao nikakvu uslugu na terenu, a “novac je nestao”.
Krivična prijava je u to vrijeme bila “teška” oko 100 miliona konvertibilnih maraka (blizu 51 milion eura, op. RSE), a sada je to već preko 130 miliona KM (oko 66 miliona eura), naveo je Bago.
Optužnica još nije podignuta. Bago tvrdi kako su nevladine aktiviste u Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru “zavlačili” 30 mjeseci, ali su obećali “intenzivniji rad” na tom predmetu.
Gube se milioni eura godišnje
Četvrta preporuka vlastima Skupštine građana Mostara odnosi se na upravljanje otpadom.
Profesor Fuad Ćatović navodi da se u toj oblasti godišnje gubi preko 100 miliona konvertibilnih maraka (oko 51 milion eura) u sekundarnim sirovinama.
“Ja, jednostavno, ne mogu da kažem ono što se baca da je ono otpad. Ne može biti papir otpad, ne može biti plastika otpad, ne može biti boce otpad, ne može stiropol biti otpad”, tvrdi taj doktor hemijskih nauka, naglašavajući kako su sve to ustvari sekundarne sirovine.
Kazao je i da četvrta preporuka obuhvata i rješavanje problema divljih deponija, kojih, inače, ima više na širem području Mostara.
Problem svih problema je deponija Uborak
Pitanje iz oblasti komunale koje se već godinama povlači u Mostaru je problem deponije Uborak. Još od juna 2019. godine, mještani sjevernih prigradskih naselja, okupljeni u Udruženje građana “Jer nas se tiče”, traže zatvaranje, sanaciju i izmještanje te deponije.
Tvrde da je već odavno ispunila svoje kapacitete, zatim da radi bez ikakve dozvole za rad, uključujući i okolinsku, kao i da se tu godinama odlagao ne samo komunalni, nego i medicinski i animalni otpad.
Deponiju su u više navrata nazvali ekološkom bombom, koja uništava poljoprivredu, zagađuje rijeku Neretvu, a time i Jadransko more, dok je sve više, tvrde, oboljelih od kancerogenih bolesti u tom dijelu Mostara.
U 2019. godini su mještani u više navrata organizirali blokadu deponije, usljed čega je Mostar bio doslovno zatrpan smećem. Blokade su okončane izbijanjem pandemije virusa korona.
Pregovori s vlastima oko iznalaska nove lokacije za deponiju nisu dali rezultata. Na sjednici Gradskog vijeća Mostara je početkom juna osam firmi iz BiH i inostranstva ponudilo svoje planove na koji bi riješili problem otpada u Gradu Mostaru. Prijedlozi uključuju spaljivanje otpada, proizvodnju struje iz smeća i slično, te sortiranje i reciklažu smeća, kao i druge načine rješavanja problema otpada u Mostaru. Projekti su teški desetine miliona maraka.
Krajem jula je Gradsko vijeće Mostara formiralo Radnu grupi za deponiju Uborak, sastavljenu od predstavnika Gradske uprave, te stručnjaka iz oblasti ekologije, hidrologije, hemijske tehnologije, te jednog biologa. Zadatak Radne grupe je analiza svih prezentacija rješenja firmi u vezi s deponijom Uborak, te izvještavanje o najprihvatljivijem rješenju vezanom za način zbrinjavanja otpada na toj deponiji.
Predsjednik Udruženja “Jer nas se tiče”, koje okuplja mještane oko deponije, Omer Hujdur za RSE kaže da osnivanje Radne grupe uopće nije bilo potrebno.
“Ovdje je pravilo, kad hoćeš da ne riješi problem, formiraj komisiju, grupu i odugovlači, oteži maksimalno. Mislim da je to, ustvari, to, u suštini, da će samo ovom grupom odugovlačiti”, rekao je Hujdur.
“Cilj je da prikažu stanovništvu da nešto rade, u stvari neće raditi ništa”, smatra Hujdur.
On tvrdi da su već pola godine aktuelne informacije o tome da prostora za punjenje otpadom na deponiji ima samo za jedan mjesec. I dalje se otpad odlaže kako ne bi trebalo i sve više i više se zagađuje prirodna okolina, navodi Hujdur.
Tri ili pet godina?
U obraćanju učesnicima Skupštine građana Mostara, gradonačelnik Mario Kordić je uz ostalo kazao još i kako je deponija “Uborak-Buđevci” isto tako u stečaju, pri čemu je stečajni postupak “u dobra doba” priveden kraju. Ostalo je da se uradi sanacija te, sada već zatvorene, stare, deponije, kako bi se dobio siguran lokalitet iz kojeg će se moguće čak crpiti i energija.
Preduzeće “Deponija d.o.o.”, rekao je Kordić, nije trenutno u zavidnoj situaciji, podsjećajući da je bilo problema i s okolinskom i drugim dozvolama, s funkcioniranjem preduzeća, upravljanjem otpadom, te naplatom otpada.
On je podsjetio i da su gradske vlasti dobile potpisan tzv. Plan prilagođavanja, što je dokument kojeg je sačinilo Ministarstvo okoliša i turizma entiteta Federacija BiH. Kordić je objasnio da je ustvari to plan šta u sljedećih pet godina treba uraditi na tom lokalitetu.
“Između ostalog je tu modernizacija tog lokaliteta, otvaranje jedne, mogu slobodno reći, manje kazete koja bi služila kao prelazno rješenje i u tih pet godina je predviđena sanacija i tog lokaliteta, kako bi u tom periodu, od Prilagodbe, od pet godina, uspjeli završiti s lokalitetom Uborak-Buđevci i imali vrlo jasan plan šta dalje s komunalnim otpadom”, rekao je Kordić.
On je kazao i kako se u tih pet godina mora naći ili novi model zbrinjavanja otpada ili novu lokaciju za deponiju ili neko treće rješenje.
Podsjetimo, Udruženje građana “Jer nas se tiče” se u više navrata usprotivilo otvaranju bilo kakvih novih kaseta, odnosno rupa za odlaganje smeća, na lokalitetu Uborka. Takođe su kazali kako je, po njihovom tumačenju, Planom prilagođavanja Federalnog ministarstva okoliša, predviđeno da deponija Uborak bude zatvorena u roku od tri godine.
“Političke strukture sarađuju bez problema”
Predsjednik Udruge “Futura”, Marin Bago, tvrdi da slučaj komunale u Mostaru pokazuje i da vodeće političke strukture sarađuju međusobno, “distribuiraju novac bez ikakvih problema”, te stvaraju paralelni sistem.
“On, jednostavno, demaskira sve, nazovimo, ‘političke’ probleme, koji se ističu u Mostaru. Ti problemi su najčešće nepostojeći, jer, ako nemate problema oko distribucije novca, oko nepružanja usluga građanima, pa kakve vi imate političke probleme? Jednostavno, vi niste do toga ni dobacili”, govori Bago, aludirajući na česta sukobljavanja vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Mostaru.
On tvrdi da će tako i ove godine kroz “paralelni sistem” biti potrošeno 13 miliona KM (oko 6,6 miliona eura) u oblasti komunale u Mostaru.