Ekonomska saradnja zemalja jugoistočne Evrope put je spasa za taj region, koji se nada da će jednog dana postati dio širih, euroatlantskih integracija. U trci sa velikim "igračima", jedina šansa zemalja Zapadnog Balkana je u saradnji. Čulo se to, uz ostalo, na svečanosti otvaranja 16. po redu Međunarodnog sajma gospodarstva - "Mostar 2013.", gdje su o potrebi privredne saradnje zemalja regiona govorili premijeri BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, te zvaničnici Evropske unije.
Ekonomska kriza, koja već godinama potresa cijeli svijet ostavila je već tragove i na ekonomskoj, ali i sveukupnoj društvenoj situaciji zemalja u regionu Zapadnog Balkana, koje imaju sve više problema sa nezaposlenosti. Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda zato smatra da u vremenu teške, globalne, ekonomske krize, ekonomija je ono što svima treba biti u fokusu zanimanja.
„Svi mi koji se bavimo politikom imamo jednu dužnost i onaj ko to ne shvata i ne doživljava tako, onda se ne treba ni baviti politikom. Treba stvarati uvjete da se gospodarstvenici povezuju, uvezuju, rade poslove i donose nove vrijednosti“, rekao je Bevanda.
Tako, naprimjer, Crna Gora u potpunosti podržava ideju bolje privredne saradnje u regionu jugoistočne Evrope. Tvrdi to premijer te zemlje Milo Đukanović, koji smatra kako je dobro da se region integrira unutar sebe kako bi se bolje iskoristili vlastiti potencijali i kako bi se bolje definirala vlastita pozicija u budućim procesima euroatlantskih integracija.
„Čini mi se da je to dodatno važno u ovim godinama već dugo trajuće globalne ekonomske krize, koja pogađa i naše ekonomije, koja se sa fiskalnog i finansijskog preselila na ekonomski i socijalni teren i već generiše ozbiljne probleme u sferi nezaposlenosti“, rekao je Đukanović.
Pravi kurs
A da je zatvaranje tzv. malih nacija u sebe pogubno ukazuje premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović riječima kako male nacije, zbog nedostatka ljudskih i materijalnih resursa, u slučaju samozatvaranja ne mogu biti konkurentne velikima u tržišnoj utakmici.
„Želim da budemo svi u EU, ali još važnije je da budemo dio jednog zajedničkog tržišta u kojem će ljudi, ideje, zamisli, inovacije putovati slobodno i u kojem neće biti barijera i u kojem će svi od toga moći dobro živjeti, zaraditi i obogatiti se“, istakao je Milanović.
Politika mora zauzeti jedan sasvim novi kurs, i ona korake u tom smjeru već pravi. Da je to zaista tako tvrdi premijer Republike Srbije Ivica Dačić:
Peter Sorensen na sajmu u Mostaru
„Podsetio bih da ne u tako davnoj prošlosti politika nije bila najbolji saveznik zajedničke saradnje i privrednog prosperiteta na ovim prostorima, ali da su zahvaljujući naporima svih zemalja u regionu u proteklom periodu učinjeni značajni pomaci u stvaranju pozitivne poslovne klime, koja doprinosi učvršćivanju međusobne privredne saradnje, a time i većoj ekonomskoj povezanosti i političkoj stabilnosti u regionu.“
Lekciju kako je privredna saradnja dobra za sve i svima donosi dobre rezultate već je naučila Evropska unija, koja će početkom sedmog mjeseca, ulaskom Hrvatske u taj savez, imati 28 zemalja članica. Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Peter Sorensen tako kaže kako sav napredak kojeg je napravilo 27 članica Evropske unije u protekloj deceniji treba zahvaliti odluci da se trgovina načini temeljem međusobne saradnje:
„Na toj osnovi uspostavili smo jedinstveno tržište i slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i ljudi. Vjerujemo da će ovaj pristup biti dobar za vas sa Zapadnog Balkana, kao što se pokazao dobar i za nas.“
Zvaničnici zemalja Zapadnog Balkana, koje teže ka članstvu u EU, najavljuju odlučnost i opredjeljenje ka ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj uniji, te to - kroz međusobnu ekonomsku saradnju - vide kao način poboljšanja standarda života i donošenje prosperiteta u državama koje predstavljaju.
