U Zagrebu je predstavljena monografija “Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi”, u izdanju sarajevskog Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
“Ovakvih stranica u ovoj knjizi ima pet stotina dvadeset i sedam”, kazala je sveučilišna profesorica i političarka Vesna Pusić na promociji monografije o zločinima nad djecom u četiri godine opsade Sarajeva, pokazujući jednu od stranica sa slikom poginulog djeteta i kratkom informacijom o njegovoj pogibiji i mjestu gdje je sahranjen.
Ona je kazala da je polazna teza knjige – kako je pogrešno pretpostaviti da su svi sve znali i svi sve vidjeli, jer to implicira da se više ništa ne treba ni govoriti o tome, što otvara i prostor falsificiranju povijesti.
Vesna Pusić na promociji monografije“Falsificiranje povijesti, pogotovo one nedavne, po mom je dubokom uvjerenju problem zato što onemogućava izgradnju onog što bismo htjeli da bude naša današnjica, a naročito onog što bismo htjeli da bude neposredna i malo dalja budućnost – na zdravim temeljima!”, navela je Pusić.
Donedavni hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je kako se u knjizi može naći egzaktne podatke o žrtvama, mjestima pogibije i ljudima koji su za ubijanja odgovorni, kao i dokumente koji nedvosmisleno pokazuju da su oni koji su sijali zlo Bosnom i Hercegovinom vrlo dobro znali što rade.
“Preporučio bih današnjim političarima da pročitaju svakoga dana prije spavanja makar dio ove knjige, pa će se možda s visina kvazi-povijesnih mitova spustiti na zemlju. Možda će se prestati diviti svojoj slici u ogledalu i početi misliti na one druge, koji često upravo o njima ovise”, poručio je Mesić.
Uvjeti nezaborava su dokazi o kajanju
Hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini nije se promijenila od njegovih vremena, kazao je Mesić, niti se smije promijeniti, osim u stilu.
Sa predstavljanja monografije u Zagrebu, veljača 2011
“Ako bi bilo tko došao u iskušenje da to učini, preporučam mu da uzme u ruke knjigu što je danas promoviramo. Ona je najbolji, jedini i vječni odgovor na pitanje – smije li se dozvoliti da se ikada u Bosni i Hercegovini ponovi išta slično onome iz vremena opsade Sarajeva i stradavanja malih Sarajlija? A taj odgovor za sva vremena glasi – ne smije, nikada!”, kazao je Mesić.
Jedan od recenzenata knjige, sarajevski sveučilišni profesor Ismet Dizdarević istakao je slučaj koji se spominje u knjizi – srpskog snajperiste koji se ubio u nekom beogradskom parku, jer nije mogao podnijeti grižnju savjesti zbog toga što je u opsadi Sarajeva ubio djevojčicu, i koji je u oproštajnom pismu molio za oproštenje.
“Ovo govorim zato što su jedan od uvjeta nezaborava - ne samo ovih zločina nad djecom o kojima mi govorimo, već općenito - dokazi o kajanju. Mislim da se mora razmišljati i o katarzi, i to ne samo onih koji su izvršili taj zločin, jer genocid nikada nije individualna stvar. Netko je morao to i podržati”, ustvrdio je Dizdarević.
O knjizi su govorili i jedan od autora Smail Čekić, Ajša Pekez čija je desetogodišnja jedinica također ubijena tijekom četverogodišnje opsade Sarajeva i aktivistica za prava djece Blanka Šegović al Khalifa.
“Ovakvih stranica u ovoj knjizi ima pet stotina dvadeset i sedam”, kazala je sveučilišna profesorica i političarka Vesna Pusić na promociji monografije o zločinima nad djecom u četiri godine opsade Sarajeva, pokazujući jednu od stranica sa slikom poginulog djeteta i kratkom informacijom o njegovoj pogibiji i mjestu gdje je sahranjen.
Ona je kazala da je polazna teza knjige – kako je pogrešno pretpostaviti da su svi sve znali i svi sve vidjeli, jer to implicira da se više ništa ne treba ni govoriti o tome, što otvara i prostor falsificiranju povijesti.
Donedavni hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je kako se u knjizi može naći egzaktne podatke o žrtvama, mjestima pogibije i ljudima koji su za ubijanja odgovorni, kao i dokumente koji nedvosmisleno pokazuju da su oni koji su sijali zlo Bosnom i Hercegovinom vrlo dobro znali što rade.
“Preporučio bih današnjim političarima da pročitaju svakoga dana prije spavanja makar dio ove knjige, pa će se možda s visina kvazi-povijesnih mitova spustiti na zemlju. Možda će se prestati diviti svojoj slici u ogledalu i početi misliti na one druge, koji često upravo o njima ovise”, poručio je Mesić.
Uvjeti nezaborava su dokazi o kajanju
Hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini nije se promijenila od njegovih vremena, kazao je Mesić, niti se smije promijeniti, osim u stilu.
Jedan od recenzenata knjige, sarajevski sveučilišni profesor Ismet Dizdarević istakao je slučaj koji se spominje u knjizi – srpskog snajperiste koji se ubio u nekom beogradskom parku, jer nije mogao podnijeti grižnju savjesti zbog toga što je u opsadi Sarajeva ubio djevojčicu, i koji je u oproštajnom pismu molio za oproštenje.
“Ovo govorim zato što su jedan od uvjeta nezaborava - ne samo ovih zločina nad djecom o kojima mi govorimo, već općenito - dokazi o kajanju. Mislim da se mora razmišljati i o katarzi, i to ne samo onih koji su izvršili taj zločin, jer genocid nikada nije individualna stvar. Netko je morao to i podržati”, ustvrdio je Dizdarević.
O knjizi su govorili i jedan od autora Smail Čekić, Ajša Pekez čija je desetogodišnja jedinica također ubijena tijekom četverogodišnje opsade Sarajeva i aktivistica za prava djece Blanka Šegović al Khalifa.
