Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U Mostaru je održan molitveni skup pred izricanje drugostepene presude haškim optuženicima, Jadranku Prliću i ostalim visokim zvaničnicima tzv. Herceg-Bosne. To je izazvalo oštre reakcije, prije svega, bosanskih franjevaca, koji ocjenjuju da se radi o zloupotrebi vjere u političke svrhe, te da molitvu zaslužuju žrtve onih koji su činili ratni zločin.

Molitvu je organizovalo Udruženje Hrvatsko srce nade - Mostar, Odjel za branitelje Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Domovinskog rata HNS-a i Zaklada za pružanje pravne pomoći HVO-a.

Nekoliko desetina građana prvo je u 17:30 sati na Trgu Blažene Djevice Marije ispred katedrale zapalilo svijeću, potom je u 18 sati u katedrali Marije Majke Crkve održana misa.

Treba jasno naznačiti da organizator ovog skupa nije Katolička crkva, kaže profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Ivo Marković.

"Crkva se sada napada za skup posvećen haškim uznicima. Molitvu organizira hrvatska nacionalna udruga branitelja HVO-a koja jasno manipulira vjerom, crkvom i molitvom. Treba jasno znati šta ko rad i s kojim ciljem. To je čista manipulacija i vjerom i crkvom, te upotreba vjere i crkve u političke svrhe", poručio je fra Marković.

Strašan nedostatak empatije: Fra Drago Bojić
Strašan nedostatak empatije: Fra Drago Bojić

Teolog fra Drago Bojić takođe podvlači da se radi o zloupotrebi vjere, zloupotrebi svetinja jedne religijske zajednice, zloupotrebi svetoga prostora.

"Međutim, ono što je u svemu tome za mene još strašnije kod ljudi koji to organiziraju i, naravno, kod svećenika koji to dopuštaju ili pri tome asistiraju, jeste posvemašnja odsutnost odgovornosti s obzirom na zločine koji su se događali na teritoriju 'Herceg-Bosne' i odsutnost empatije za druge ljude", izjavio je za Radio Slobodna Evropa, fra Drago Bojić.

"Kada se govori o molitvi, uopće u religijama, posebno je to slučaj za monoteističke religije, židovsku, kršćansku, islam – naravno da se može moliti na različite načine i da to uvijek nekako ostaje nešto što je kod čovjeka osobno, ali pri tome se mora imati na umu i ovo: ne možete stajati pred božijim licem, ako prethodno nemate čiste i izmirene odnose sa drugima. U ovome slučaju ne možete stajati pred božijim licem, dozivati njegovo ime da usliši vaše molitve, kako bi se eventualno izašlo ususret onim ljudima koji snose odgovornost za počinjeno zlo i pri tome očekivati da će bog uslišati vašu molitvu", ističe fra Bojić.

Iz teološke perspektive, navodi fra Drago Bojić, "moralo bi se tim i općenito drugim ljudima objasniti da se pred bogom ne može stajati bez drugih ljudi".

"Subjekt, osoba, postaje se onog trenutka kada čovjek i pred bogom i pred ljudima prihvaća svoju krivnju, svoju odgovornost, i onda, u poniznome stavu je spreman da moli za oproštenje, a i spreman također, kako bi se to kazalo teološki, na obraćenje ili na drugačiji način, na promjenu svojih stavova i svojih uvjerenja. Takvih zloupotreba je bilo, nažalost, kroz svu ovu suvremenu noviju povijest na našim prostorima i vidimo da su one, nažalost, prisutne tu i danas", dodaje Bojić.

Amel Bahtijar iz mostarskog Centra za kritičko mišljenje smatra da je molitva za haške optuženike uvreda za vjernike jer se radi o brutalnoj zloupotrebi religije i udar na nešto što je za njih sveto.

"Davati podršku onima koji su optuženi za ratne zločine, instrumentalizirati svetu misu, mora vrijeđati vjernike. Molitveni skup u Mostaru nije nikakvo iznenađenje jer je očito da je religija na Balkanu kontinuirano u službi kolektiviteta i vladajućih ideologija. Konkretno, Katolička crkva u Hercegovini je podržavala ideje 'Herceg Bosne'. Naglašavam da treba napraviti jasnu distinkciju između Katoličke crkve u Hercegovini i u BiH, koje se često ne slažu. Mislim da je Crkva u Hercegovini puno bliža onoj u Zagrebu", kaže Bahtijar.

Arhivski snimci: Stvaranje ¨Herceg-Bosne¨
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:51 0:00

Rat u Bosni i Hercegovini odnio je 100.000 života, od čega su polovica bili civili. Umjesto da se poklonimo njima, njihovim sjenima, mi se poklanjamo onima koji su izvršili ratne zločine, kaže Goran Bubalo iz Mrže za izgradnju mira.

"Ne postoji kolektivna krivica i kolektivna odgovornost na nivou nacije. Ali postoji jasna individualna odgovornost do najvišeg nivoa i zločinci moraju biti osuđeni, i od svog naroda i od sudskih instanci. Bez jasne osude svih zločina mi ne možemo graditi bolju BiH. Danas u BiH ne postoji zajednički spomenik žrtvama. Postoje stotine spomenika, manjih i većih, individulanim žrtvama po načelu 'moja nacija je stradala, mi imamo žrtve, ne prepoznajemo druge'. Parlament BiH, kao ni drugi parlamenti nikada nisu odali počast svim žrtvama, a to je ključ – da se pogledamo u oči, da odamo počast svim stradalim, bez obzira ko su i šta su", kaže Bubalo.

Na društvenim mrežama se oglasio i doktorand sveučilišta u Grazu, građanski aktivist i bivši svećenik, franjevac, Dalibor Dado Milas.

"Ovo je još jedan klasičan primjer manipulacije i politizacije religije i vjerskih osjećaja. Živo me zanima zašto još nikome od religijskih poglavara nije palo na um organizirati molitvu ili liturgiju za sve one nedužno ubijene (i silovane i zlostavljane i protjerane) u ime 'naših' političkih tvorevina i projekata koji uopće nisu bili dostojni ljudskih života i suza? Kad ćemo doći pameti, pa se iskrena srca ispričati svima onima koji su propatili zbog naših sebičnih političkih ideja i javno se pomoliti ne samo za 'naše' nego i za 'njihove'? Ovakve manifestacije nikad nisu donijele ništa dobro", napisao je Milas na društvenim mrežama.

Obilježena 20 obljetnica od zatvaranja logora Dretelj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Fra Ivo Marković ističe kako bi želio da Katolička crkva prihvati pravdu Haškoga suda, da kontinuirano uči ljude da se pokaju za zločine, za zlodjela, koja su učinili, da se pobrinu za žrtve.

"Ja bih očekivao da s haškom presudom pravda što više funkcionira, jer bez pravde nema mira. Mir je je djelo pravde, kaže se u Bibliji", napominje fra Ivo Marković.

Haški tribunal 29. novembra donijet će drugostepenu presudu u predmetu protiv bivšeg premijera takozvane Herceg-Bosne Jadranka Prlića i još petorice nekadašnjih zvaničnika i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Na presudu, koja je u ovom predmetu donesena 29. maja 2013. godine, sve strane su uložile žalbu.

Tom presudom Haški tribunal osudio je šestoricu zvaničnika nekadašnje takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora za ratne zločine.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG