Dostupni linkovi

Može li vodik oporaviti ekonomije EU-a i Zapadnog Balkana?


Najveća termoelektrana u Evropi, Belčatov, Poljska

Borba protiv klimatske krize popela se početkom 2020. godine na prvo mjesto dnevnog reda za kreatore politika i velike ulagače.

U Sjedinjenim Američkim Državama zastupnici Demokratske stranke guraju uoči predsjedničkih izbora vlastiti program nazvan Green Deal (Zeleni dogovor) kako bi se transformirala ekonomija te zemlje.

U međuvremenu je Evropska unija pokrenula vlastiti Green Deal, dok su neke druge evropske države, primjerice Njemačka, najavile i vlastite poticajne pakete za “zelenu” ekonomiju u vrijednosti od nekoliko desetaka milijardi eura.

Evropa polaže svoje “zelene” nade u vodik, u planu koji predviđa ulaganje stotina milijardi eura u čistu tehnologiju i poticanje ekonomskog oporavka koji brine i o zaštiti klime.

Cilj Evropske unije je šesterostruko povećati kapacitet za proizvodnju obnovljivog vodika do 2024., smanjujući njegovu i općenito cijene goriva. Evropska komisija procjenjuje i da tržište vodika može stvoriti hiljade radnih mjesta i da bi se mogle eliminirati sve emisije osim one iz industrije i prometa.

Strategija vodika EU predstavljena je sa Strategijom EU za integraciju energetskog sistema, a s obzirom na trenutnu globalnu krizu, komesari Evropske unije tvrde da planirane investicije mogu potaknuti oporavak od koronavirusne ekonomske krize. Naglašava se da je vrijeme ključno za Evropu da izbjegne gubitak utrke od zemalja poput Kine, Japana, Južne Koreje ili Sjedinjenih Država, koje već troše više javnog novca na čistu tehnologiju. Jedan od ciljeva je i da se Evropska investicijska banka na koncu transformira u evropsku “klimatsku” banku.

Uključeni i Zapadni Balkan te Ukrajina

U strategiji Evropske unije se navodi da sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju EU-a sa Zapadnim Balkanom, kao i sporazumi o pridruživanju sa susjednim zemljama pružaju politički okvir za sudjelovanje tih zemalja u zajedničkim istraživačkim i razvojnim programima vodika s EU-om.

Navodi se i da će Energetska zajednica i Prometna zajednica igrat će ključnu ulogu za promicanje propisa EU-a, standarda i čistog vodika, uključujući upotrebu nove infrastrukture, kao što su mreže za punjenje goriva i upotreba postojećih mreža za distribuciju prirodnog plina, kao i regionalni sektorski forumi za međunarodnu suradnju.

“Poticat će se sudjelovanje zapadnog Balkana i Ukrajine u Savezu čistog vodika (Clean Hydrogen Alliance). Komisija bi također bila spremna podržati nove prijedloge projekata koji se odnose na vodik od međunarodnih financijskih institucija, za potencijalno sufinanciranje putem ovog instrumenta, na primjer u kontekstu Investicijskog okvira za Zapadni Balkan”, navodi se, između ostalog, u Strategiji.

Evropska komisija predstavila je u svoj Green Deal 11. decembra 2019. obećavši da neće “nikoga ostaviti iza sebe” kako bi postigla karbonsku neutralnost do 2050. godine.

“Ovo je evropski 'čovjek na mjesecu' trenutak”, rekla je predsjednica komisije Ursula von der Leyen dodajući da ovaj prvi paket prijedloga želi pomiriti “naše ekonomije s našim planetom”, kako je prenijela novinska agencija Reuters.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Evropske komisije zadužen za klimu i Evropski zeleni dogovor, kazao je pola godine kasnije da će EU uložiti milijardu eura u obećavajuće, tržišno spremne projekte poput čistog vodika ili drugih rješenja s niskim udjelom ugljika za energetski intenzivne industrije poput čelika, cementa i kemikalija.

“Također ćemo podržati skladištenje i energiju, transportna rješenja kao i hvatanje i skladištenje ugljika. Ove velike investicije pomoći će ponovnom pokretanju gospodarstva EU i stvoriti zeleni oporavak koji nas dovodi do klimatske neutralnosti 2050. godine”, kazao je Timmermans.

Evropska komisija navodi da obnovljivi vodik i vodik s niskim udjelom ugljika mogu pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, oporavku gospodarstava EU-a i “ključni su građevni blok” prema klimatsko neutralnom i nultom zagađenju ekonomije do 2050., za zamjenu fosilnih goriva i sirovina u sektorima u kojima je teže provesti dekarbonizaciju, poput proizvodnje čelika ili cementa.

Obnovljivi vodik, navodi se, također nudi jedinstvenu priliku za istraživanje i inovacije, održavanje i širenje evropskog tehnološkog vodstva te stvaranje ekonomskog rasta i radnih mjesta u cijelom lancu vrijednosti i diljem Unije.

Strategija Evropske komisije ima fazni pristup, pa se za razdoblje od 2020. do 2024. godine planira razvoj najmanje šest GW kapaciteta za proizvodnju obnovljivog vodika, a od 2025. do 2030. godine najmanje 40 GW. Komisija je procijenila da će za postizanje ciljeva za klimu i energiju do 2030. godine biti potrebno dodatnih 260 milijardi eura ulaganja i iz javnog i iz privatnog sektora.

Cilj za razdoblje od 2030. do 2050. godine je da tehnologije za proizvodnju obnovljivog vodika budu masovno korištene u sektorima u kojima je teško postići smanjenje štetnih emisija, poput kemijske industrije i industrije čelika. Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Evropske komisije zadužen za klimu i Evropski zeleni dogovor, rekao je da bi nova ekonomija zasnovana na korištenju vodika mogla pomoći i pri otklanjanju ekonomske štete izazvane pandemijom COVID-a 19.

“Iako su projekti za fosilna goriva u teoriji isključeni iz financiranja iz sredstava EU-a, prirodni plin će i dalje igrati ključnu ulogu u zamjeni ugljena, istovremeno pomažući u izgradnji vodikove infrastrukture uz najmanje troškove. U nekim bi tranzicijskim zemljama upotreba prirodnog plina trebala biti preusmjerena s ugljena na održivu energiju”, izjavio je Timmermans. Evropska komisija je navela da je prioritet razviti čisti, obnovljivi vodik, proizveden uglavnom korištenjem energije vjetra i sunca koja je dugoročno najkompatibilnija opcija s ciljem EU-a u vezi s klimatskom neutralnošću.

“Međutim, u kratkom i srednjem roku potrebni su oblici vodika s niskim udjelom ugljika kako bi se brzo smanjile emisije iz postojeće proizvodnje vodika i značajno podržao razvoj održivog tržišta”, pojasnila je Evropska komisija.

Plavi, sivi i zeleni vodik

Nijedan štetni nusprodukt se ne ispušta u atmosferu kada se koristi vodik i zbog toga je on čist izvor energije. Jednom korišten može se pretvoriti i u pitku vodu.

Nijedan drugi izvor energije nije ni tako “beskonačan” kao vodik i praktično ne postoji mogućnost da ga ikad nestane. Vodik čini više od 75 posto Zemlje, ali ga je teško izdvojiti. To je bezbojni plin, ali industrija koristi “boju” kao način da razlikuje vrste tehnologija koje se koriste za proizvodnju vodika. Ta je razlika važna jer će utjecati i na politike poticaja i regulative usvojene u Evropi.

Naime, na samitu u Zagrebu sredinom oktobra 2019., Evropska pučka stranka desnog centra (EPP), najjača grupacija u Evropskom parlamentu koji potvrđuje prijedloge Evropske komisije, usvojila je klimatsku rezoluciju s jasnom potporom takozvani plavom vodiku koji se pravi iz prirodnog plina u kombinaciji s hvatanjem i skladištenjem ugljika koji nastaje kao nusproizvod. Za velike emitere štetnih plinova to je najbrže i najjeftinije rješenje, ali ono povećava i trošak proizvodnje i povećava korištenje fosilnih goriva.

Velika pažnja Evropske komisije, ali i ekoloških urduga, usredotočena je na takozvani zeleni vodik koji nastaje elektrolizom korištenjem električne energije dobivene iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Međutim, količine “zelenog vodika” tako proizvedene u ovom trenutku su male. Proizvodnja zelenog vodika je i dalje skupa: oko 7,50 dolara po kilogramu, u usporedbi s 2,40 dolara za plavi vodik.

Da bi vodik iz vodene elektrolize zadovoljio četvrtinu svjetskih energetskih potreba, za proizvodnju bi trenutno trebalo više od ukupne globalne proizvodnje električne energije u 2019. godini, prema proračunima Global CCS Instituta.

Danas vodik sudjeluje u vrlo malom dijelu proizvodnje energije u EU, oko dva posto. Najviše se koristi takozvani sivi vodik i on uglavnom dolazi iz fosilnih goriva - poput nafte, prirodnog plina ili ugljena - a odgovoran je za između 70 i 100 miliona tona CO2 koje se godišnje proizvodu u EU.

Evropska komisija planira potpuno dekarbonizirati industriju i okrenuti se čistom, obnovljivom vodiku zahvaljujući istraživanju i inovacijama.

Od sada do 2050. godine, provođenje Vodikove strategije zahtijevalo bi ulaganja u iznosu od oko 180 milijardi do 470 milijardi eura. U Bruxellesu se nadaju da će trošak proizvodnje vodika postati konkurentan u razdoblju od 2025. do 2030. godine, generirajući do deset miliona tona plina koji će se zatim koristiti za proizvodnju čelika, nekim načinima prijevoza i tako slično.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG