Hrvatski model: Jednogodišnji posao za nezaposlene

Hrvatska će uskoro donijeti novi Zakon o poticanju zapošljavanja kojim otvara mogućnost svim nezaposlenim mladim ljudima od 15 do 29 godina, stjecanje jednogodišnjeg radnog iskustva, uz 1600 kuna mjesečne državne naknade (oko 210 eura) ali - bez radnog odnosa. Mjera bi trebala stupiti na snagu već početkom svibnja, a u javnosti je različito dočekana, jedni kažu 'bolje išta, nego ništa', a drugi je ironično nazivaju 'novim radnim akcijama' od kojih će najveću korist imati poslodavci.

„Iskreno, ne znam što bih učinila, zbog toga što se teško mogu pomiriti s tim, da bih sad, nakon fakulteta i školovanja trebala živjeti s 1.600 kuna mjesečno, tek nešto više od 200 eura, ali s obzirom kakva je situacija bolje i tih 1.600 kuna, nego ništa“, kazala nam je 27-godišnja Zagrepčanka Petra.

Petra je diplomirana pravnica, sreli smo je pred Zavodom za zapošljavanje u Zagrebu, upravo traži posao u Odvjetničkom uredu, kako bi odradila staž za polaganje stručnog ispita. Iako se čini da joj Vladina mjera baš to nudi, Petra je suzdržana.

„Po meni, najgora crta te mjere je što me sad nitko neće zaposliti kao odvjetničkog pripravnika i davati mi plaću koju zaslužujem, nego će me, jednostavno, uzeti na taj rok od godine dana, država će mi davat mizernu naknadu, a poslodavci će na moje ime platiti samo samo doprinos za mirovinsko i za taj sitan doprinos moći će me 'gaziti' koliko mogu“, kaže ona.

I dok kritičari podsjećaju da se samo u robovlasničkom sistemu i na radnim akcijama radilo besplatno, ministar rada i mirovinskog susatava Mirando Mrsić, uporno ponavlja da je to šansa mladima da steknu potrebno radno iskustvo bez kojega ih nitko ne želi zaposliti. Ovih je dana u izjavi Hrvatskoj televiziji još jedamput branio prednosti ponuđenog volontiranja.

„Mladi će za taj rad dobiti naknadu, imat će mentora, imaju program stručnog osposobljavanja, poslodavac im plaća mirovinsko i nakon godinu dana taj staž im se upisuje u radnu knjižicu i tako stječu potrebnu godinu radnog iskustva“, navodi on.

Programom se planira obuhvatiti oko 10 tisuća nezaposlenih mladih ljudi godišnje. Po broju nezaposlenih mladih Hrvatska spada u sam vrh europskih država, odmah iza Grčke i Španjolske. Od ukupnog broja mladih čak više od 30 posto ih je nezaposleno. Svi ističu da im je glavni problem radno iskustvo bez kojeg ih nitko ne želi, a nemaju ga priliku steći, ali unatoč tome Vladin prijedlog mnogi doživljavaju ponižavajućim:

"Ne želim raditi posao za koji je Komora propisala plaću 3.500 ili 3.600 kuna, a oni će meni davati naknadu od 1.600 kuna. Na dobitku su samo poslodavci i to će oni masno iskorištavati", "E, da to, kasnije, omogućuje i zaposlenje, onda bi bilo u redu, i za manju naknadu, ali ovako...", "Jednostavno nam 'mažu oči' i, uz 'zeleno svjetlo' države, poslodavci će imati besplatnu radnu snagu", ocjenjuju oni.

Dio u Vladinoj mjeri ipak vidi kakvu-takvu šansu.

"Neka se da prilika ljudima, nek rade, a sad, da li će to imati svrhe poslije, kad čovjek položi stručni ispit, hoće li i nakon toga naći posao, to je druga stvar. Ovo je samo 'krpanje' i prividno micanje ljudi s burze. Ali,opet imaš više šansi nego da sjediš doma", "Nas bi sva trojica trebala raditi za tih 1.600 da ih zajedno skupimo i da možemo platiti račune za stan i režije. Ma, katastrofa!", "A, gledajte, bar neko iskustvo steći i – to je to", kažu pojedini.

Moguće zlouporabe

'Dobra mjera u okviru loših rješenja', tako u najkraćem, Vladinu mjeru, naziva Vilim Ribič iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

„Mi smo u Matici zaključili da ima argumenata i 'za' i 'protiv', u ovako teškim gospodarskim okolnostima to je ipak mjera koja poboljšava stanje u odnosu na postojeću legislativu, omogućava velikom broju mladih da uđu u svijet rada i,kao takva, privremeno je prihvatljiva, samo se ja bojim da je to trajno rušenje cijene rada u Republici Hrvatskoj. Isto tako, njome se ruši i institut pripravništva, pa nitko više neće uzimati pripravnika! Ja sam isto neki poslodavac i baš u sindikatu trebamo mladog pravnika, ali ja ga sad neću uzimati, nego čekam nova zakonska rješenja, pa zašto bih uzeo pripravnika, uzet ću nekoga za nula kuna kojeg ja zapravo ne plaćam, nego ga plaćaju porezni obveznici“, navodi Ribič.

Jedan od žestokih kritičara Vladinog poticanja stažiranja je i predsjednik Hrvatske udruge menadžera i poduzetnika Vladimir Ferdelji. Ferdelji misli da bi novce koje će država izdvajati za stažiranje bilo puno bolje usmjeriti u otvaranje realnih radnih mjesta, a upozorava i na moguće legalne zlouporabe.

"Ja vas pitam kako će se spriječiti da se ljudi, koji odlaze u penziju, ili fluktuiraju normalno u firmama, kako će se spriječiti da se oni ne zamijene besplatnom radnom snagom!? Ili," pita dalje Ferdelji, "kako će se spriječiti da 'one men' firme u stvari zaposle svoju djecu ili rodbinu, samo zato da bi od države dobili jedan solidan džeparac, itd, itd. Taj program bi, po meni, trebalo pod hitno, zaboraviti. Sve mi se čini," zaključuje Ferdelji, "da je to jedan perfidni pokušaj da se, statistički, smanji broj nezaposlenih".

Ravnataljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun – Jarallah pojašnjava da će se savaki ugovor s poslodavcem budno nadzirati i svaka zlouporaba kažnjavati, kazne su do 10 i više tisuća eura, a volontiranje neće više biti ograničeno samo na neka zanimanja. Stručno jednogodišnje usavršavanje nudi se svima do 29 godina starosti i to još uz naknadu, ma kako bila mala.

„Ja razumijem taj dio kad mladi kažu 'ja sam, ipak,završio fakultet, pa da sad radim za 1.600 kuna'!? Točno, to jest malo, ali ukoliko, u bližoj perspektivi, nemaš mogućnosti zapošljavanja, a ovakva stvar ti se nudi, znači nudi ti se da uđeš u svijet rada, da stekneš određeno radno iskustvo, da stekneš kontakte... To je nešto što puno, puno više vrijedi“, smatra Paun - Jarallah.