Dostupni linkovi

Mladi u Srbiji ne veruju ni državi ni crkvi


Državne institucije u Srbiji na dnu su liste poverenja mladih ali su i Srpska pravoslavna crkva i Vojska, koje su uvek bile visoko plasirane, sve manje popularne, pokazalo je nekoliko istraživanja od kojih je jedno sprovedeno na Univerzitetu u Beogradu.

Svaki drugi čovek mlađi od trideset godina u Srbiji nema poverenja u bilo koju društvenu instituciju, pa su vlada, parlament i političke stranke daleko lošije plasirane od Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, iako je poverenje u ove institucije u poslednje vreme u padu.

Psiholog Žarko Trebješanin kaže za RSE da nije iznenađujuće to što mladi gotovo uopšte ne veruju u državne institucije jer su one godinama urušavane.

“Po definiciji mladi ljudi su daleko bolje informisani i imaju razvijeniju kritičku svest nego preostali deo stanovništva. Ko bi verovao u institucije poput Skupštine koja može da menja i donosi zakone skrojene prema jednom čoveku, upravo kako bi smenili jednog čoveka. Ili na primer Vlada koja očigledno nema rešenja za ozbiljnu krizu, za neslaganja i tako dalje”, kaže Trebješanin.

Prema gotovo svim istraživanjima javnog mnjenja poslednjih godina, Crkva i Vojska uživale su najveće poverenje. Ali da autoritet crkve među mladima slabi može se zaključiti po rezultatima poslednjeg anketiranja na Univerzitetu u Beogradu jer Srpskoj pravoslavnoj crkvi veruje tek nešto više od 15 odsto studenata.

Verski analitičar Živica Tucić smatra da je taj podatak očekivan jer mladi imaju drugačiji sistem vrednosti od nekih ranijih generacija i u crkvi ne nalaze dovoljno odgovora za svoje svakodnevne probleme, kao što su nezaposlenost ili siromaštvo.

“Oni imaju neke sasvim druge prioritete. Nisu spremni da apriori prihvataju neki autoritet ili vlast duhovnu. Nekog ko hoće da im stalno deli savete. Onda, da li je kod njih pitanje rezerve prema Crkvi ili prema religiji? To je jako teško razlikovati. Oni poslednjih godina imaju priliku da o Crkvi čuju dosta negativnih informacija. Sigurno im to stvara sliku da Crkva govori o ljubavi, solidarnosti, a da to nije dovoljno prisutno ni u samoj Crkvi”, pojašnjava Tucić.

Srpska pravoslavna crkva je, prema istraživanju Centra za slobodne izbore i demokratiju, ubedljivo najpopularnija u Srbiji jer joj poverenje poklanja 59 odsto građana, dok u Vojsku veruje 44 odsto. Oružane snage godinu dana ranije bile su na prvom mestu popularnosti sa čak 73 odsto, ali su drugo mesto na listi ustupile policiji u koju poverenje poslednjih godina raste.

Gradjani Čačka, sa kojima je razgovorao naš dopisnik Vladimir Nikitović, kažu da imaju sve manje poverenja u institucije.

molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:35 0:00
Direktan link


Prva pozicija na tabeli popularnosti za Srpsku pravoslavnu crkvu još nije došla u pitanje, ali bi ona posle godina neprikosnovene vladavine mogla da bude ugrožena, dok je poverenje u Vojsku poljuljano posle nekoliko incidenata, posebno nakon tragedije u kojoj su poginuli kadeti Vojne Akademije. Sa druge strane, ugled Crkve u poslednje vreme drastično je okrnjio slučaj sveštenika koji je uhapšen pod sumnjom da je brutalno ubio zavisnika od droge lečeći ga batinama.

Živica Tucić kaže da je SPC sama kriva za pad popularnosti i zbog toga što se nedovoljno bavi verskim temama, koje su njen glavni zadatak.

“Crkva nije nacionalna ustanova kao što često imamo utisak. Ne treba da bude. Zadatak Crkve nije da čuva niti državu, niti narod, niti neke institucije, niti istoriju, nego da verniku svakodnevno pomaže da se snalazi u onome što ga loše snalazi”, smatra Tucić.

Kada se radi o odnosu prema institucijama jasno je da su mladi najkritičniji jer su nezadovoljni onim što im društvo nudi.

Psiholog Žarko Trebješanin zaključuje da je ovdašnja situacija toliko drastična da mnogi od njih uopšte ne vide budućnost u Srbiji.

“Jedan deo njih na žalost mašta samo da što pre pobegne odavde. Dakle, ne vidi to kao svoju državu, kao zemlju gde bi vredelo da se oni potrude da prave karijeru, da popravljaju institucije, nego više doživljavaju kao neku vrstu privremenog zatvora iz kog treba što pre pobeći”, zaključuje Trebješanin.
XS
SM
MD
LG