Dostupni linkovi

Od djetinjstva u BiH do profesure u Australiji: Moje srce je uvijek ovdje


Stvorili ambijent za mlade ljude da mogu pokrenuti neke projekte: Edhem Eddie Čustović

Edhem Eddie Čustović kao sedmogodišnji dječak, uoči rata, sa roditeljima je napustio Bosnu i Hercegovinu. Njegova obitelj našla je utočište u Australiji. Danas je Eddie uspješan inženjer i inovator, profesor na uglednom australskom La Trobe univerzitetu koji je i sam pohađao. Autor je nekoliko revolucionarnih izuma. Budući da je jako vezan za svoju rodnu zemlju, ove godine je odlučio u Sarajevu organzirati veliki kongres na koji je doveo brojne svjetske stručnjake iz oblasti inžinjeringa.

RSE: Prvi kongres „Tehnologija i inovacija za svjetliju budućnost“ je završen. Jeste li postigli ciljeve koje ste imali kada ste razmišljali o organizaciji jednog ovakvog događaja?

Čustović: Mislim da je sam projekat pokrenuo jednu pozitivnu priču u Bosni u Hercegovini i dokazali smo da se može kad se želi i da smo stvorili ambijent za mlade ljude da sada mogu pokrenuti neke sljedeće projekte, da se priča zakotrlja i da sljedeće godine možemo napraviti drugi kongres jer smo ovaj put sa sto učesnika stvorili pozitivnih 13 ideja od kojih smo odabrali možda pet – šest u koje ćemo uložiti tehnička i finansijska sredstva. U planu je da pokrenemo drugu priču i da sljedeće godine imamo hiljadu studenata koji bi napravili nekih 150 ideja da bismo mogli na tržište da plasiramo eventualno 10 – 15 ideja za biznis.

Kongres „Tehnologija i inovacija za svjetliju budućnost“
Kongres „Tehnologija i inovacija za svjetliju budućnost“


RSE: Kakve su te ideje koje ste odabrali da ćete realizirati? Radi li se o projektima vezanim za Bosnu i Hercegovina?

Čustović: Da, ideje su uglavnom bazirane na problemima sa kojima se suočavaju studenti u BiH i njihovi mentori. Recimo, jedna ideja iz Zenice gdje su studenti napravili jedan uređaj koji omogućava da se tablet koristi kao projektor za prvenstveno učionice u BiH. Naprimjer imate dosta škola u zemlji koje nemaju sredstva da sebi kupe projektor za sale, nego još uvijek koriste krede. Studenti koje sam doveo iz Australije na ovaj kongres bili su iznenađeni činjenicom da se kreda još uvijek koristi. Oni su generacija u kojoj se više ne koristi kreda za predavanja. Tako da ovu inovaciju koja je izmišljena u Zenici, na Mašinskom fakultetu i koja je osvojila prvu nagradu za inovaciju na Kongresu, možemo da plasiramo na tržište BiH vrlo brzo. To je uređaj koji je vrlo potreban. Mislim da i državna i entitetske vlasti mogu iskoristiti tu inovaciju kako bi pružila mladima što bolje uslove za rad u školama.

RSE: Na Kongres ste doveli brojne svjetske stručnjake, profesore sa različitih fakulteta, vrhunske inženjere. Kakve su bile njihove reakcije nakon što su upoznali studente i domaće stručnjake? Jesu li prepoznali potencijal u Bosni i Hercegovini?

Čustović: Oduševljeni su talentom. Mi stvarno imamo djece koja su vrlo pametna, ali nemaju iste prilike kao što imaju djeca u drugim državama. Potrebna im je podrška, motivacija. Iskoristili smo ove internacionalne goste ne samo strance, nego i ljude sa ovih područja, neki su rođeni u drugim državama, a neki izbjegli tokom rata, da se vrate tu i da ispričaju svoju životnu priču. Nije bio fokus da mi tim mladim ljudima pričamo kako smo stvorili kompanije, nego da pokažemo da smo mi osobe poput njih. Jedan student mi je rekao da oni nas zamišljaju kao neke holivudske zvijezde koje se bave tehnologijom i inovacijama na svjetskom tržištu. I bilo im je veliko zadovoljstvo da mi budemo tu uz njih, da budemo dio organizacije i studenata i da ih pokrenemo. Internacionalni gosti su stvarno oduševljeni.

U prvoj godini šansa za pet projekata
U prvoj godini šansa za pet projekata


RSE: Brojne obitelji napustile su Bosnu i Hercegovinu tijekom rata. Vi ste zemlju napustili kao sedmogodišnjak i nakon nekoliko godina se vraćate kao svjetski priznat stručnjak. Odakle Vam želja da se vratite i napravite, kako ste rekli „pozitivnu priču“?

Čustović: Uvijek sam bio vezan za BiH i uvijek sam smatrao da sam ja još uvijek građanin ove države. Znači jedan dio mene jeste napustio BiH, ali moje srce uvijek pripada ovoj državi. I uvijek će tako biti. Mislim da je većina naših ljudi koji žive vani vrlo vezana za BiH. Pitanje je samo kako uključiti te ljude da naprave nešto pozitivno ovdje. Mene vuče prvobitno nostalgija, imam tu dosta porodice, smatram se osobom koja nije sebična i volim da podijelim svoje znanje i svoje bogatstvo koje imam, da predam to znanje ljudima kojima je potrebno. Šta je život ako se fokusiramo samo na prikupljanje sredstava, para i da sjedimo na tome? Meni je bitno da ja to podijelim sa drugim ljudima, da pomognem mladima da ostvare neke svoje želje i ciljeve.

  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG