Dostupni linkovi

Složili se da se ne slažu o Stepincu


Kanonizacija Stepinca u isključivoj nadležnosti pape Franje, stoji u zajedničkom priopćenju komisije

Nakon godinu dana rada, Mješovita zajednička komisija Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne Crkve o povijesnoj ulozi nadbiskupa Alojzija Stepinca zaključila je kako dvije crkve i dalje imaju o njemu različita tumačenja. Analitičari očekuju da će papa Franjo Stepinca proglasiti svetim sljedeće godine.

Složili smo se da različito vidimo ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca u vremenima Drugog svjetskog rata, glavna je poruka hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika nadbiskupa i kasnijeg kardinala Alojzija Stepinca sa posljednjeg šestog sastanka danas u Rimu.

Zajedničko priopćenje naglašava da je postupak kanonizacije Stepinca u isključivoj nadležnosti pape Franje, a da svaka crkva za kanonizaciju ima vlastite kriterije. U priopćenju se naglašava srdačna atmosfera u kojoj se radilo, i otvara se prostor za suradnju u sjećanju na mučenike obiju crkava.

A što se Stepinca tiče, zaključeno je kako su „različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita,“ stoji u zajedničkom priopćenju.

„Uobičajenim frazama i nemuštim rječnikom dvije su Crkve izrazile svoje stavove, i pritom su pazile da ne povrijede vjernike ni jedne ni druge crkve“, prvi je komentar sociologa religije i posljednjeg jugoslavenskog veleposlanika u Vatikanu Ivice Maštruka.

„Kada se to iščita, poruka je Srpske pravoslavne crkve papi Franji – oni su se pozvali na pravoslavne vjernike – da oni ne mijenjaju svoje stavove, a da je svaka crkva što se tiče kanonizacije samostalna u svom odlučivanju. Prema tome, poruka je papi Franji – vaše je pravo i mogućnost da radite što znate, a mi svoje stavove ne mijenjamo“, dodaje.

Uobičajene fraze i nemušti rječnik: Ivica Maštruko
Uobičajene fraze i nemušti rječnik: Ivica Maštruko

Vjerojatno najbolji poznavatelj religijske problematike u hrvatskim medijima Darko Pavičić za Radio Slobodna Europa kaže kako su se dvije crkve u ovih godinu dana dobro čule i dobro razumjele, i kako je važna poruka zajednički zaključak da svaka crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije. Koja je dalja sudbina postupka Stepinčeve kanonizacije?

„Od samog se početka govorilo da rad komisije neće utjecati na dovršetak procesa kanonizacije. Proces je došao do samog kraja, i čekalo se samo da se ovo završi. Ja pretpostavljam da bi se kanonizacija Stepinca mogla dogoditi u drugoj polovici sljedeće godine, jer je tada dvadeseta obljetnica beatifikacije, a Katolička crkva voli zaokruživati te datume“, kaže Pavičić.

Iako su neki spektakularni zaključci izostali, Pavičić kaže kako je rad komisije veliki korak naprijed:

„Dvije crkve, ako baštine taj sadržaj, tu vrijednost koju su sada nekako uspjele dobiti između sebe u ovako teškim razgovorima o jednoj ovako teškoj temi, ako to iskoriste u novoj evangelizaciji i novim duhovnim projektima na ovim prostorima, ako se okrenu budućnosti, a ne prošlosti, onda možemo očekivati jako mnogo od onoga što se događalo ovih godinu dana.“

Komisija je formirana odlukom pape Franje nakon pisma Srpske pravoslavne crkve u kontekstu procesa Stepinčeve kanonizacije, odnosno - utvrđivanja povijesnih činjenica je li Stepinac surađivao sa ustaškim vlastima u progonu Srba, Židova i drugih, ili ih je uzimao u zaštitu i prosvjedovao protiv progona. Dvije kršćanske crkve tu imaju suprotstavljena viđenja. Stepinac je proglašen blaženim 1998. godine.

Papa Jovan Pavle II, nadbiskup Josip Bozanić i kardinal Franjo Kuharić, kraj kovčega Alojzija Stepinca, Zagreb, oktobar 1998.
Papa Jovan Pavle II, nadbiskup Josip Bozanić i kardinal Franjo Kuharić, kraj kovčega Alojzija Stepinca, Zagreb, oktobar 1998.

Naravno, širi kontekst ovog slučaja je s jedne strane nastojanje Vatikana za približavanjem pravoslavnim crkvama, u prvom redu Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a sa druge strane različite ocjene postupanja Katoličke crkve, Vatikana i pape Pija XII tijekom Drugog svjetskog rata.

Stepinac je 1946. godine osuđen na 16 godina zatvora s prisilnim radom zbog političke suradnje s okupatorom i ustašama, prisilnog prevođenja pravoslavaca na katolicizam, i pomaganja ustaškoj emigraciji da se vrate u Jugoslaviju i oružanoj bori protiv novih vlasti. Zatvor je kasnije zamijenjen kućnim pritvorom, a Stepinac je umro 1960. godine. Pred godinu dana ova je presuda poništena kao rezultat montiranog političkog procesa.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG