U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 26. lipnja se zatvara izložba predmeta iz donacije beogradskog arhitekta, humanista i angažiranog intelektualca Bogdana Bogdanovića gradu Zagrebu. Izložba nazvana „Misli i snovi“ prikazuje njegove bilješke iz devedesetih i predmete iz njegove ostavštine, među ostalim i koncepti njegovog poznatog pisma Slobodanu Miloševiću iz 1987. godine.
Arhitekt, gradonačelnik Beograda, autor niza spomenika žrtvama fašizma od kojih je svakako najpoznatiji jasenovački Cvijet, sveučilišni profesor i angažirani intelektualac koji je među prvim javno prozvao Slobodana Miloševića i njegove opasne planove i zbog toga doživio javnu anatemu zbog koje je otišao u progonstvo, Bogdan Bogdanović odredio je da nakon njegove smrti ostavština koja se sa njim završila u egzilu u Beču pripadne gradu Zagrebu.
Taj njegov arhiv prošle je godine stigao u zagrebački Muzej suvremene umjetnosti i na devetu obljetnicu njegove smrti, 18. lipnja ove godine otvorena je u muzeju izložba.
Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić za Radio Slobodna Evropa se pohvalila kako je u donaciji nešto od njegovih osobnih stvari i namještaja kojeg su mu prijatelji donirali kada je 1993. stigao u Beč iz Beograda, a da je izložen i njegov radni stol, onakav kakav je bio u trenutku njegove smrti.
„Drugi dio donacije su njegove zabilješke, njegove 'misli i snovi', dakle nešto između crteža, pisama i zabilježaka… To su stotine malih papirića. Svaki papirić je jedan mali rad. Tu je i nacrt za pismo Miloševiću, oproštaj sa studentima“, nabraja Snježana Pintarić.
Od čega se sastoji izložba „Misli i snovi“? Na zidovima su Bogdanovićeve „misli“, dva koncepta ili predpisma za njegovo poznato pismo Slobodanu Miloševiću iz 1987. godine, nakon famozne Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije (CK SKS), u kojem je kroz analizu jezika sjednice upozorio na „samouništenje Srbije nepovratnom zavadom sa drugim i drugima“, i na to da je „Srbija umorna od nepotrebne snage podivljalih reči koje je zavađaju samu sa sobom i svetom u kojem živi."
Uslijedila je hajka na njega, a on je stavio ormare na prozore i sanjao ružne i košmarne snove koje je kasnije zapisivao. To su „snovi“ na papirićima izloženim u šest vitrina. Također, među „mislima“ na zidu je i koncept njegovog posljednjeg obraćanja studentima, nakon što su vlasti zatvorile njegovu školu arhitekture u Malim Popovićima pored Beograda, i jedan od projekata koji je radio za školu Mali Popovići. On je 1993. iz Beograda otišao u Beč.
Arhiv Bogdana Bogdanovića darovali su po njegovoj želji gradu Zagrebu njegovi nasljednici Anica i Manfred Matzke i Boris Podrecca iz Beča.
Autorica izložbe je savjetnica za posebne projekte zagrebačkog gradonačelnika Nataša Jovičić, koja je godinama bila bliska prijateljica sa Bogdanovićem i njegovom suprugom, i koja je svjedočila dobrodošlici kojom su Bogdanovića prigodom njegove posjete Zagrebu 2002. godine dočekali ne samo tadašnji predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan, nego i građani koji su mu pristupali na ulici i pozdravljali ga.
„Zagreb ga je obožavao, i zbog toga je bitno da je ta njegova zbirka memorabilija sačuvanih nakon smrti, prvo njegove, pa supruge, došla ne u Beč, niti u Beograd, nego baš u Zagreb. To su stvari koje nitko ranije nije vidio, i to je jedna velika i bitna stvar za zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, i naravno da je velika stvar i veliko povjerenje koje su donatori ukazali gradu Zagrebu i gradonačelniku Milanu Bandiću“, kaže Nataša Jovičić.
Organizatori kažu da je izložba bila dobro posjećena. Sljedeći su koraci konzerviranje doniranog materijala, njegovo skeniranje kako bi zainteresirani kritičari i znanstvenici mogli krenuti u proučavanje Bogdanovićeve ostavštine i knjiga.
„Vrlo je važno napraviti katalog – knjigu sa svim ovim mislima. Svaka od njegovih misli i svaki od njegovih snova su zapravo jedan mali umjetnički rad za sebe. Stoga smo već krenuli s fotografiranjem postava, i kada skinemo izložbu nastavit ćemo sa fotografiranjem svih ovih artefakata za jednu krasnu monografiju,“ najavljuje Snježana Pintarić.
Facebook Forum