U BiH boravi Međunarodna monitoring misija koja provjerava tok priprema za predstojeći popis stanovništva u BiH, koji će se održati u oktobru. O procjenama stanja, problemima i političkom uplitanju u popis stanovništva u BiH govori direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
Milinović: Zahtjevi koje imamo od međunarodnog monitoringa su manje-više su ispoštovani. Na nekim se radi, neki su završeni, kao što su popisnica, metodologija. Trenutno se radi na tehničkom dizajnu kako bi moglo ići u štampu. Pored svih problema koje imamo u pripremama popisa, u odnosu na druge zemlje mi smo imali jako kratak period priprema. U svijetu i u Evropi su već počele pripreme za sljedeći popis, sedam godina prije.
Milinović: Defitivno jeste, što otežava rad. Mi smo pod stalnim pritiskom - međutim, mi se držimo struke. Statističke institucije u svijetu svoj rad temelje na fundamentalnim principima statistike. Jedan od glavnih postulata je potpuna profesionalna neovisnost i mi pokušavamo da se u ovom cijelom procesu priprema držimo toga. Mi smo imali sastanke i sa nevladinim organizacijama. Iako definitivno oni i dalje podržavaju prijedlog međunarodnog monitoringa da osjetljiva pitanja moraju biti potpuno otvorena pitanja, za njih je prihvatljivo i ovo rješenje koje je Agencija napravila, znači rješenje koje smo imali u probnom popisu. Mi ćemo ići da pripremimo popis što kvalitetnije, a statistika treba u potpunosti da je odvojena od politike i mi stvarno nemamo niti dodira, niti želimo da se upuštamo u to.
Milinović: U popisnici gdje se traže ti ekonomski indikatori i ekonomski pokazatelji, karaketeristike stanovništva, imate jedan dio pitanja koja su obavezna, sukladno preporukama UN-a i regulative EU. Popisnica bi bila ogromna da mi sada pokušavamo da dobijemo sve podatke o stanovništvu, ono što smo propustili da uradimo u prošlih 22 godine. Mi sada treba da prikupimo osnovne indikatore, a kroz druga statistička istraživanja da dođemo do tih još dodatnih.
Milinović: Na nama nije da odlučimo o tim pitanjma, a ako Vijeće ministara ili neko drugi donese takvu odluku, mi ćemo je prihvatiti, s tim da u bazi podataka moramo imati evidentirane sve odgovore, potpuno moramo ispoštovati slobodu izjašnjavanja svakog građanina i u prvim rezultatima mi moramo imati sve odgovore. Bez obzira koliko ih je, je li 500, 1.000, 1.500 odgovora, jesu li to odgovori tipa Marsovac ili ne znam kakvi drugi, mi te odgovore moramo imati i u bazi podataka i na toj najnižoj agregaciji. Što se tiče agregacija na višim razinama, o tome će se očitovati Vijeće ministara. BiH ima specifičnosti – prva je da mi nismo 22 godine imali popis. Druga specifičnost je da većina evropskih zemalja uopšte nema tih osjetljivih pitanja koja mi imamo i koja se stavljaju na prvo mjesto. Vi ste maloprije pomenuli ekonomske karakteristike stanovništva, koja su za BiH puno značajnija s aspekta planiranja nego nacionalno ili etničko izjašnjavanje. A mi moramo nastaviti da radimo po standardima struke i ja se nadam da ćemo ovaj posao privesti kraju na opće zadovoljstvo.
Milinović: Ti su dokumenti završeni. Mi smo rekli da ćemo idući mjesec te dokumente staviti na veb stranicu. Svaki građanin u dijaspori koji je odsutan duže od godinu dana i ima namjeru i dalje da ostane van granica BiH može se popisati na taj način. Što se tiče kartografije, u završnoj fazi su izrada i printanje kartografskih dokumenata i mi očekujemo do kraja ovoga mjeseca da će taj posao u potpunosti biti gotov.
RSE: Gopodine Milinoviću, u BiH borave članovi Međunarodne monitoring komisije. Kakve nalaze očekujete? Jesu li ispoštovane sve njihove preporuke?
Milinović: Zahtjevi koje imamo od međunarodnog monitoringa su manje-više su ispoštovani. Na nekim se radi, neki su završeni, kao što su popisnica, metodologija. Trenutno se radi na tehničkom dizajnu kako bi moglo ići u štampu. Pored svih problema koje imamo u pripremama popisa, u odnosu na druge zemlje mi smo imali jako kratak period priprema. U svijetu i u Evropi su već počele pripreme za sljedeći popis, sedam godina prije.
RSE: Svjedoci smo da već mjesecima popis balansira između političkih pritisaka i poziva na bojkot. Da li je Agencija za statistiku BiH bila izložena nekom pritisku, naročito kada su u pitanju popisnice?
Milinović: Defitivno jeste, što otežava rad. Mi smo pod stalnim pritiskom - međutim, mi se držimo struke. Statističke institucije u svijetu svoj rad temelje na fundamentalnim principima statistike. Jedan od glavnih postulata je potpuna profesionalna neovisnost i mi pokušavamo da se u ovom cijelom procesu priprema držimo toga. Mi smo imali sastanke i sa nevladinim organizacijama. Iako definitivno oni i dalje podržavaju prijedlog međunarodnog monitoringa da osjetljiva pitanja moraju biti potpuno otvorena pitanja, za njih je prihvatljivo i ovo rješenje koje je Agencija napravila, znači rješenje koje smo imali u probnom popisu. Mi ćemo ići da pripremimo popis što kvalitetnije, a statistika treba u potpunosti da je odvojena od politike i mi stvarno nemamo niti dodira, niti želimo da se upuštamo u to.
RSE: Postoje zamjerke da neki ekonomski indikatori nisu dovoljno precizno postavljeni i da nedostaju neka pitanja, te da će stoga biti teško izvući kakav je socioekonomski status građana.
Milinović: U popisnici gdje se traže ti ekonomski indikatori i ekonomski pokazatelji, karaketeristike stanovništva, imate jedan dio pitanja koja su obavezna, sukladno preporukama UN-a i regulative EU. Popisnica bi bila ogromna da mi sada pokušavamo da dobijemo sve podatke o stanovništvu, ono što smo propustili da uradimo u prošlih 22 godine. Mi sada treba da prikupimo osnovne indikatore, a kroz druga statistička istraživanja da dođemo do tih još dodatnih.
RSE: Sve više je zamjerki na uvođenje entitetskog državljanstva u popisnicu. S druge strane, postoje zahtjevi za objedinjavanje onih koji se izjasne kao muslimani, odnosno Bošnjaci. Vijeće ministara BiH navodno bi naknadno o tome trebalo odlučiti. Je li to zapravo moguće?
Milinović: Na nama nije da odlučimo o tim pitanjma, a ako Vijeće ministara ili neko drugi donese takvu odluku, mi ćemo je prihvatiti, s tim da u bazi podataka moramo imati evidentirane sve odgovore, potpuno moramo ispoštovati slobodu izjašnjavanja svakog građanina i u prvim rezultatima mi moramo imati sve odgovore. Bez obzira koliko ih je, je li 500, 1.000, 1.500 odgovora, jesu li to odgovori tipa Marsovac ili ne znam kakvi drugi, mi te odgovore moramo imati i u bazi podataka i na toj najnižoj agregaciji. Što se tiče agregacija na višim razinama, o tome će se očitovati Vijeće ministara. BiH ima specifičnosti – prva je da mi nismo 22 godine imali popis. Druga specifičnost je da većina evropskih zemalja uopšte nema tih osjetljivih pitanja koja mi imamo i koja se stavljaju na prvo mjesto. Vi ste maloprije pomenuli ekonomske karakteristike stanovništva, koja su za BiH puno značajnija s aspekta planiranja nego nacionalno ili etničko izjašnjavanje. A mi moramo nastaviti da radimo po standardima struke i ja se nadam da ćemo ovaj posao privesti kraju na opće zadovoljstvo.
RSE: Šta je sa dijasporom i kartografijom?
Milinović: Ti su dokumenti završeni. Mi smo rekli da ćemo idući mjesec te dokumente staviti na veb stranicu. Svaki građanin u dijaspori koji je odsutan duže od godinu dana i ima namjeru i dalje da ostane van granica BiH može se popisati na taj način. Što se tiče kartografije, u završnoj fazi su izrada i printanje kartografskih dokumenata i mi očekujemo do kraja ovoga mjeseca da će taj posao u potpunosti biti gotov.
