Na području Sarajeva otkrivena su 42 strana državljana bez zakonitog boravka u Bosni i Hercegovini, te dvije osobe koje se sumnjiče da su sudjelovale u krijumčarenju migranata, saopćila je 23. juna Služba za poslove sa strancima BiH.
U akciji na području sarajevskog naselja Ilidža pronađen je i državljanin Sudana, povezan sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima koje predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti BiH, ističe se u saopćenju.
Tokom kontrole objekta, u kome su migranati bili ilegalno smješteni, zatečen je 21 državljanin Bangladeša, deset osoba iz Pakistana i tri iz Nepala.
Utvrđeno je da su ilegalno ušli u BiH iz pravca Crne Gore. Također, identificirano je dvoje državljana Pakistana, koji se sumnjiče da su učestvovali u krijumčarenju migranata.
Kontrolom nelegalnog, tzv. "divljeg hotela", zatečeno je još osam stranih državljana bez zakonitog boravka u BiH, kaže se u saopćenju.
Državljaninu Sudana, koji posjeduje privremenu boravišnu dozvolu Rumunije, otkazan je bezvizni boravak u BiH i izrečena mjera protjerivanja.
Također, određeno je da bude smješten u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu, nakon što je utvrđeno da je povezan sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima koje ugrožavaju javnu sigurnost BiH.
Mjere protjerivanja izrečene su i dvojici Pakistanaca za koje postoji sumnja na povezanost sa krijumčarenjem migranata te su i oni smješteni pod nadzor u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu.
Ostali strani državljani upućeni su u privremeni prihvatni centar Blažuj, u blizini Sarajeva, a vlasnicima objekata, u koje su bili smješteni, izrečene su prekršajne sankcije.
Akcija je realizirana u suradnji sa Graničnom policijom BiH, koja je po naredbi Okružnog javnog Tužilaštva Trebinje, asistirala Službi za poslove sa strancima.
Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz BiH sve je veći udio stranih državljana. Među ranije uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana.
Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.