Trideset učenika migranata počelo je 4. oktobra s pohađanjem nastave u Prvoj osnovnoj školi na Ilidži i Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću kod Sarajeva.
Direktor Prve osnovne škole Arif Ćelović kazao je da je ova škola prije nekoliko godina među prvima u Bosni i Hercegovini (BiH) počela raditi s djecom migrantima.
"U saradnji s Ministarstvom za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i zahvaljujući nevladinim organizacijama World Vision i IOM-u (Međunarodnoj organizaciji za migracije) i drugim organizacijama mi smo danas konačno doveli djecu u školu gdje će krenuti s pripremnom nastavom. Nadamo se da će ta djeca uspjeti da savladaju bosanski jezik za kratko vrijeme", kazao je Ćelović.
Pripremna nastava trajat će dva mjeseca.
Djeca migranti dolaze iz više država – Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana, Sirije.
Osigurani su medijatori koji će dovoditi djecu i raditi s njima, ali i prevoditi im na arapski i farsi jezike.
"S djecom koja ne budu spremna za uključivanje u redovnu nastavu će se dodatno raditi, ovisno o stepenu savladavanja jezika i trauma s kojima su došli. Kad psihološko-pedagoške službe sve to uklone, ona će se uključiti u redovni proces", naglasio je Ćelović.
Senadija Hadrović, pedagog u Prvoj osnovnoj školi Ilidža koja je i koordinatorica projekta Djeca u pokretu, očekuje bolje rezultate nego 2019. godine kad su bili pioniri u obrazovanju djece migranata u BiH.
"Ranije su se djeca ranije uključivala, ali smatramo da je ovo bolji model. Trudili smo se da djecu primimo srcem i pokažemo im da su dobrodošla i da ih istinski integriramo u odgojno-obrazovni proces. Da budem iskrena, bolja su nam iskustva s djecom, nego s njihovim roditeljima. Oni su uvijek imali taj osjećaj privremenog boravka i nisu motivirali djecu na pohađanje i učenje jezika. I sad je fokus na roditeljima da uče sa svojom djecom”, kazala je Hadrović.
Prva dva mjeseca fokusirat će se na psihosocijalnu integraciju, edukativne likovne i sportske radionice i početnom izučavanju bosanskog jezika. Uključivanje djece u redovni proces s lokalnom djecom također je jedan od fokusa.
"Djeca migranti uče naš jezik i kulturu, a naša djeca i nastavnici uče njihove jezike i kulture", pojasnila je Hadrović.
Glasnogovornica Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) Nineta Popović naglasila je da je obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava te da se ova UN-ova organizacija trudi da osigura to pravo i djeci migrantima.
"To nije jednostavno jer se traži učešće brojnih aktera, od vlasti preko škola do svih onih koji pružaju podršku porodicama izbjeglica i migranata. Od početka migrantske krize oko 1.600 djece se upisalo u škole. Ove godine u škole u BiH je upisano oko 60 djece", kazala je Popović.
Djeci je osiguran školski pribor i medicinski pregled, prijevoz te urađena procjena trenutnog nivoa obrazovanja.
"Neka su propustila i četiri godine obrazovanja. Urađen je plan i program za svako dijete te osigurani dopunski časovi u kampovima u kojima žive gdje su organizirane brojne neformalne aktivnosti koje uključuju učenje jezika. Tu dobijaju i psihosocijalnu podršku. Obezbjeđena im je i pratnja te prevodioci, sve kako bi se što lakše uklopili u nastavu", kazala je Popović.
U Federaciji BiH (FBiH) trenutno djeluje šest prihvatnih centara za migrante, dok u entitetu Republika Srpska (RS), ne postoji nijedan.
U FBiH, na području Unsko-sanskog kantona, jednog od deset u FBiH, rade četiri prihvatna centra Borići, Sedra, Miral i Lipa u kojima je smješteno 2.200 osoba.
U Kantonu Sarajevo smještena su dva centra, Ušivak i Blažuj, u kojima boravi oko 2.300 smještenih migranata i izbjeglica.
