Analitičari pozdravljaju mogućnost da hrvatski predsjednik Mesić po odlasku s funkcije preuzme neku visoku funkciju u ruskom plinovodu „Južni tok“ . Iz Mesićevog ureda kažu kako to nije spominjano tijekom Mesićeve posjete Rusiji u prosincu.
Uobičajena je praksa da državnici po odlasku sa funkcije preuzmu značajna mjesta u gospodarstvu ili neformalnoj politici, kaže za naš radio energetski stručnjak, ali i nekadašnji Mesićev unutarnjepolitički savjetnik Igor Dekanić povodom medijskih špekulacija kako je Mesić prigodom posjete Moskvi u prosincu s najvišeg mjesta dobio ponudu da preuzme vodstvo zajedničke hrvatsko-ruske tvrtke koja bi vodila poslove hrvatskog odvojka plinovoda „Južni tok.“ Tada je načelno dogovoreno i hrvatsko priključivanje na sjeverni krak tog plinovoda koji bi ruski plin transportirao od Crnog mora do Austrije.
„U takvim poslovnim projektima, pogotovo u velikim međunarodnim projektima, uvijek je dobro da u nadzornom odboru ili u nekom supervisory boardu ili chairman boardu koji će nadzirati budu i viđene političke osobe. Obično se u međunarodnim projektima uzimaju bivše viđene političke osobe, jer se aktualni političari ne smiju angažirati zbog sukoba interesa. Prema tome, bilo bi važno da u tome bude predsjednik Mesić, bilo bi važno da bude još netko od bivših političara – možda iz Italije, možda iz Rusije... Sigurno da bi bilo važno da budu neke osoba od formata, kojima je istekao mandat i koje više nemaju operativnih obaveza.“
Ako Mesić preuzme neku funkciju u „Južnom toku“, Hrvatska mnogo toga može ponuditi, ali i dobiti, kaže za naš radio energetski konzultant Davor Štern. Hrvatska može ponuditi postojeću trasu jadranskog naftovoda i drugih plinskih cjevovoda, a ima i spoj na Italiju preko Pule, što bi bio alternativni pravac da „Južni tok“ stigne do Italije.
„Koristeći usput skladišta plina u Beničancima i skladišta plina u sjevernom Jadranu koja će se osloboditi kada se iscrpu nalazišta u sjevernom Jadranu, što će se dogoditi unutar desetak godina. To uvijek može postati skladište za plin u ljetnim mjesecima, koji će služiti zimi. Tako da Hrvatska ima mnogo toga za ponuditi, i dolazak jedne tako ključne figure kao što je bivši predsjednik koji je iskazivao – ja bih rekao – benevolentnost prema Rusima, može za takav projekt biti vrlo dobar.“
EX POLITIČARI U "JUŽNOM TOKU"
Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder predsjednik je upravnog odbora „ Sjevernog toka“, a donedavni mađarski premijer Ferenc Gyurcsany ušao je u upravni odbor kompanije „Južni tok“. Pojavile su se medijske špekulacije i da će po odlasku sa funkcija posao u „Južnom toku“ pronaći i turski premijer Erdogan te talijanski Berlusconi.
Dekanić podsjeća da još nije objavljena studija izvedivosti „Južnog toka“, tako da trasa nije potpuno definirana.
„Međutim, ono što se za sada zna: išla bi trasa ispod Crnog mora, Bugarskom, iz Bugarske prošla u Srbiju i sjeverni krak prema Mađarskoj. E sad, tu bi se možda moglo razgovarati da dio te trase prema Mađarskoj ili umjesto Mađarske prema Sloveniji i Austriji ide kroz Hrvatsku, ili ne.“
Za južni dio „Južnog toka“ predviđena je mogućnost da trasa ide iz Bugarske, preko Grčke i Albanije za Italiju.
„E sad, tu bi se opet možda Hrvatska mogla priključiti onom ranijom idejom „Plinacroa“ tzv. TAL plinovoda koji je trebao ići iz Albanije u Hrvatsku - ako bi južni dio „Južnog toka“ išao preko Grčke, Albanije i jadranskog podmorja za Italiju, tada bi se eventualno Hrvatska mogla preko Crne Gore priključiti na južni krak „Južnog toka.“
U Uredu hrvatskog predsjednika kazali su nam danas kako ovaj aranžman nije bio predmet razgovora tijekom njegove službene posjete Moskvi u prosincu. Očekuje se da uključivanje Hrvatske na „Južni tok“ bude jedna od tema razgovora prigodom skore posjete premijerke Jadranke Kosor Rusiji.
Uobičajena je praksa da državnici po odlasku sa funkcije preuzmu značajna mjesta u gospodarstvu ili neformalnoj politici, kaže za naš radio energetski stručnjak, ali i nekadašnji Mesićev unutarnjepolitički savjetnik Igor Dekanić povodom medijskih špekulacija kako je Mesić prigodom posjete Moskvi u prosincu s najvišeg mjesta dobio ponudu da preuzme vodstvo zajedničke hrvatsko-ruske tvrtke koja bi vodila poslove hrvatskog odvojka plinovoda „Južni tok.“ Tada je načelno dogovoreno i hrvatsko priključivanje na sjeverni krak tog plinovoda koji bi ruski plin transportirao od Crnog mora do Austrije.
„U takvim poslovnim projektima, pogotovo u velikim međunarodnim projektima, uvijek je dobro da u nadzornom odboru ili u nekom supervisory boardu ili chairman boardu koji će nadzirati budu i viđene političke osobe. Obično se u međunarodnim projektima uzimaju bivše viđene političke osobe, jer se aktualni političari ne smiju angažirati zbog sukoba interesa. Prema tome, bilo bi važno da u tome bude predsjednik Mesić, bilo bi važno da bude još netko od bivših političara – možda iz Italije, možda iz Rusije... Sigurno da bi bilo važno da budu neke osoba od formata, kojima je istekao mandat i koje više nemaju operativnih obaveza.“
Ako Mesić preuzme neku funkciju u „Južnom toku“,. Hrvatska mnogo toga može ponuditi...
Ako Mesić preuzme neku funkciju u „Južnom toku“, Hrvatska mnogo toga može ponuditi, ali i dobiti, kaže za naš radio energetski konzultant Davor Štern. Hrvatska može ponuditi postojeću trasu jadranskog naftovoda i drugih plinskih cjevovoda, a ima i spoj na Italiju preko Pule, što bi bio alternativni pravac da „Južni tok“ stigne do Italije.
„Koristeći usput skladišta plina u Beničancima i skladišta plina u sjevernom Jadranu koja će se osloboditi kada se iscrpu nalazišta u sjevernom Jadranu, što će se dogoditi unutar desetak godina. To uvijek može postati skladište za plin u ljetnim mjesecima, koji će služiti zimi. Tako da Hrvatska ima mnogo toga za ponuditi, i dolazak jedne tako ključne figure kao što je bivši predsjednik koji je iskazivao – ja bih rekao – benevolentnost prema Rusima, može za takav projekt biti vrlo dobar.“
EX POLITIČARI U "JUŽNOM TOKU"
Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder predsjednik je upravnog odbora „ Sjevernog toka“, a donedavni mađarski premijer Ferenc Gyurcsany ušao je u upravni odbor kompanije „Južni tok“. Pojavile su se medijske špekulacije i da će po odlasku sa funkcija posao u „Južnom toku“ pronaći i turski premijer Erdogan te talijanski Berlusconi.
Za južni dio „Južnog toka“ predviđena je mogućnost da trasa ide iz Bugarske, preko Grčke i Albanije za Italiju.
Dekanić podsjeća da još nije objavljena studija izvedivosti „Južnog toka“, tako da trasa nije potpuno definirana.
„Međutim, ono što se za sada zna: išla bi trasa ispod Crnog mora, Bugarskom, iz Bugarske prošla u Srbiju i sjeverni krak prema Mađarskoj. E sad, tu bi se možda moglo razgovarati da dio te trase prema Mađarskoj ili umjesto Mađarske prema Sloveniji i Austriji ide kroz Hrvatsku, ili ne.“
Za južni dio „Južnog toka“ predviđena je mogućnost da trasa ide iz Bugarske, preko Grčke i Albanije za Italiju.
„E sad, tu bi se opet možda Hrvatska mogla priključiti onom ranijom idejom „Plinacroa“ tzv. TAL plinovoda koji je trebao ići iz Albanije u Hrvatsku - ako bi južni dio „Južnog toka“ išao preko Grčke, Albanije i jadranskog podmorja za Italiju, tada bi se eventualno Hrvatska mogla preko Crne Gore priključiti na južni krak „Južnog toka.“
U Uredu hrvatskog predsjednika kazali su nam danas kako ovaj aranžman nije bio predmet razgovora tijekom njegove službene posjete Moskvi u prosincu. Očekuje se da uključivanje Hrvatske na „Južni tok“ bude jedna od tema razgovora prigodom skore posjete premijerke Jadranke Kosor Rusiji.
