Sve je više istraživanja koja ističu skrivene štetne posljedice po mentalno zdravlje zbog klimatske krize. Zašto?
Izloženost zagađenju vazduha povezano je sa povećanjem mentalnih oboljenja, prema rezultatima do sada najopsežnije studije po tom pitanju objavljene u British Journal of Psychiatry kojom je obuhvaćeno 13.000 ljudi u Londonu. Otkriveno je da, čak i relativno mala, povećanja izloženosti nitrogen dioksidu dovode do 32 posto povećanja rizika za potrebnim tretmanom, a za 18 posto povećava se rizik od hospitalizacije zbog mentalnih problema.
Nivo zagađenja vazduha posljednjih godina je opao u Londonu, ali "nema sigurnih nivoa zagađenja", rekao je Ioannis Bakolis sa King’s College u Londonu, koji je predvodio istraživanje.
"Čak i kod niskog nivoa zagađenja vazduha mogu se pratiti ovi vrlo važni efeknti (na mentalno zdravlje)."
Istraživači su rekli da bi se njihovi nalazi vjerovatno mogli primijeniti na većinu gradova u razvijenim zemljama, a smanjenje zagađenja vazduha moglo bi koristiti milionima ljudi, piše The Guardian.
"Zagađenje vazduha je moguće promijeniti, takođe i na velikoj skali kojim bi se smanjila izloženost stanovništva", rekla je Joanne Newbury sa Univerziteta Bristol koja je dio istraživačkog tima.
"Znamo da postoje intervencije koje se mogu koristiti, poput proširenja zona za niske emisije. Intervencije u mentalnom zdravlju na individualnoj razini zapravo su prilično teške", napomenula je Newbury.
Zagađen vazduh povećava šanse za hospitalizaciju pacijenata
Pacijenti sa psihotičnim ili poremećajima u raspoloženju kao što je šizofrenija, bipolarni poremećaj ili depresija koji su izloženi većoj zagađenosti vazduha imaju više šansi da odu u bolnicu ili veću potrebu za tretmanima u zajednici zbog svojih mentalnih stanja, otkrili su istraživači sa King’s College i Imperial College u Londonu
Nova studija, objavljena u British Journal of Psychiatry, pratila je pacijente u južnom Londonu od njihovog prvog kontakta sa službama za mentalno zdravlje i koristila procjene onečišćenja vazduha u njihovim domovima.
Naučnici su uradili ponovnu procijenu podataka o pacijentima sedam godina nakon prvog tretmana i otkrili da je veza sa zagađenjem vazduha još uvijek očita.
Rezultati nalaza nisu objašnjeni nizom drugih mogućih faktora, uključujući dob, pol, etničku pripadnost, deprivaciju ili gustoću naseljenosti, iako ovi neidentifikovani faktori mogu da igraju važnu ulogu.
"Utvrđivanje promjenjivih faktora rizika za ozbiljnost bolesti i recidiv moglo bi pomoći u nastojanjima rane intervencije i smanjiti duševnu patnju ljudi i visoke ekonomske troškove uzrokovane dugotrajnim hroničnim mentalnim bolestima", rekli su istraživači.
Zagađen vazduh izaziva depresiju i anksioznost
Istraživanja u ovoj oblasti pokazuju da je mali rast zagađenja vazduha povezan sa značajnim porastom depresije i anksioznosti. Takođe je povezao prljavi vazduh sa povećanim brojem samoubistava i ukazao da odrastanje djece na zagađenim mjestima povećava rizik od mentalnih poremećaja.
Druga su istraživanja otkrila da zagađenje vazduha značajno utiče na inteligenciju i da je povezano s demencijom. Globalni pregled u 2019. zaključio je da zagađenje vazduha može da ošteti svaki organ u ljudskom tijelu.
Iako studija britanskih naučnika ne pokazuje uzročno posljedične veze između zagađenja i mentalnih bolesti, jer je bazirana na promatranju, daje doprinos sve većem broju istraživanja koja sugerišu da otrovi u vazduhz mogu imati duboke učinke na um čovjeka, napominje magazin Forbes.
Svjetska banka je procijenila da zagađenje vazduha košta globalnu ekonomiju pet milijardi dolara godišnje, ali to uključuje samo dobro poznate štete kroz fizičke bolesti srca i pluća.
Osim negativnih fizičkih efekata koji su evidenti kod bolesti srca, pluća ili kože, klimatska kriza izaziva tjeskobu i strah kod sve većeg broja ljudi, naročito mladih.
Facebook Forum