Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica nije mogla da odgovori na pitanje da li će biti pokrenuta istraga oko navoda sudije Radovana Mandića da je zajedno sa još polovinom sudija Višeg suda bio pod tajnim nadzorom. To je, između ostalog, rečeno na prezentaciji OEBS-ovog projekta prećenja suđenja u prethodne dvije godine.
Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je tačna informacija da su sudije Višeg suda bile prisluškivane tokom 2005. godine, kako je to izjavio bivši sudija Radovan Mandić kao svjedok na nedavnom suđenju, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je rekla:
"Ne znam zašto bi mene pitali to pitanje? Je l' smatrate da ja treba na to da odgovorim? Ni po čemu."
Nakon pojašnjenja novinara da je bivši sudija Radovan Mandić iznio u sudnici tvrdnju o prisluškivanju više sudija tokom 2005. godine, ali da je ostalo nepoznato po čijem nalogu i kakvi su rezultati te istrage predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je rekla da je o toj izjavi bivšeg sudije informisana iz medija:
"Ja sam to juče vidjela u javnim medjiima. To je njegova tvrdnja i ništa sem ovog što je on rekao. Čime potkrepljuje to? Nijesam tu toku sa tim."
Moderator: Ja vas molim da se držimo predmeta ove konferencije i da ne komentarišemo predmete koji su u toku.
Ministru pravde Mirašu Radoviću je postavljeno pitanje da li je ministarstvo preko međunarodne pravne pomoći pokušalo da stupi u kontakt sa Ratkom Kneževićem povom njegovih javnih optužbi i tvrdnji o povezanosti crnogorske vlasti i organizovanog kriminala. Ministar Radović je podsjetio da je Ministarstvo pravde podsjetnik između pravosudnih organa Crne Gore i drugih država, ali ga zakon sprječava da daje informacije o tome:
"Ministarstvo pravde može da daje informacije samo u slučaju ako takvu informaciju pravosudni organ učini javnom ili ako odobri davanje takve informacije. S toga, Ministarstvo pravde ne može da daje informacije koje se tiču međunarodne pravne pomoći, a pogotovo sadržaja određenih zamolnica. Na to upućuje i naš Zakon o slobodnom pristupu javnim informacijama."
Inače, pres konferencija je organizovana povodom završetka prve faze projekta praćenja suđenja od 2007. do 2009. godine u organizaciji Holandije, Luksemburga i OEBS-. Dio nedostataka koje su posmatrači zapazili tokom suđenja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je saopštila:
"Imali smo slučajeva gdje nam je sugerisano da neke sudije ne poštuju poslovnik, takođe, neke sudije nijesu poštovale etički kodeks, pa su znale i da zapale cigaretu na glavnom pretresu, zatim, pravili su analizu kako i zbog čega dolazi do odlaganja suđenja i našli su da u većini slučajeva advokati neopravdano odlažu suđenja. Zatim, stranke sa neopravdavnom argumantacijom traže odlaganje, a ponekad i sudije su znale da odlože glavni pretres, a da ne preduzmu određene procesne mjere prema licima, odnosno učesnicima u postupku koji su doveli do odlaganja pretresa. Takođe smo imali sugestiju da nemamo dovoljno prostora i da u nekim situacijama u predmetima, kao što su predmet organizovanog kriminala, oni smatraju da nijesu sa bezbjedonosne strane obezbijeđeni svi uslovi."
Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je tačna informacija da su sudije Višeg suda bile prisluškivane tokom 2005. godine, kako je to izjavio bivši sudija Radovan Mandić kao svjedok na nedavnom suđenju, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je rekla:
"Ne znam zašto bi mene pitali to pitanje? Je l' smatrate da ja treba na to da odgovorim? Ni po čemu."
Nakon pojašnjenja novinara da je bivši sudija Radovan Mandić iznio u sudnici tvrdnju o prisluškivanju više sudija tokom 2005. godine, ali da je ostalo nepoznato po čijem nalogu i kakvi su rezultati te istrage predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je rekla da je o toj izjavi bivšeg sudije informisana iz medija:
"Ja sam to juče vidjela u javnim medjiima. To je njegova tvrdnja i ništa sem ovog što je on rekao. Čime potkrepljuje to? Nijesam tu toku sa tim."
Moderator: Ja vas molim da se držimo predmeta ove konferencije i da ne komentarišemo predmete koji su u toku.
Ministru pravde Mirašu Radoviću je postavljeno pitanje da li je ministarstvo preko međunarodne pravne pomoći pokušalo da stupi u kontakt sa Ratkom Kneževićem povom njegovih javnih optužbi i tvrdnji o povezanosti crnogorske vlasti i organizovanog kriminala. Ministar Radović je podsjetio da je Ministarstvo pravde podsjetnik između pravosudnih organa Crne Gore i drugih država, ali ga zakon sprječava da daje informacije o tome:
"Ministarstvo pravde može da daje informacije samo u slučaju ako takvu informaciju pravosudni organ učini javnom ili ako odobri davanje takve informacije. S toga, Ministarstvo pravde ne može da daje informacije koje se tiču međunarodne pravne pomoći, a pogotovo sadržaja određenih zamolnica. Na to upućuje i naš Zakon o slobodnom pristupu javnim informacijama."
Inače, pres konferencija je organizovana povodom završetka prve faze projekta praćenja suđenja od 2007. do 2009. godine u organizaciji Holandije, Luksemburga i OEBS-. Dio nedostataka koje su posmatrači zapazili tokom suđenja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je saopštila:
"Imali smo slučajeva gdje nam je sugerisano da neke sudije ne poštuju poslovnik, takođe, neke sudije nijesu poštovale etički kodeks, pa su znale i da zapale cigaretu na glavnom pretresu, zatim, pravili su analizu kako i zbog čega dolazi do odlaganja suđenja i našli su da u većini slučajeva advokati neopravdano odlažu suđenja. Zatim, stranke sa neopravdavnom argumantacijom traže odlaganje, a ponekad i sudije su znale da odlože glavni pretres, a da ne preduzmu određene procesne mjere prema licima, odnosno učesnicima u postupku koji su doveli do odlaganja pretresa. Takođe smo imali sugestiju da nemamo dovoljno prostora i da u nekim situacijama u predmetima, kao što su predmet organizovanog kriminala, oni smatraju da nijesu sa bezbjedonosne strane obezbijeđeni svi uslovi."
