Dostupni linkovi

Masovne grobnice u Libiji i strahote rata kojem se ne nazire kraj


Pripadnik sigurnosnih snaga lojalnih međunarodno priznatoj vladi Libije pokazuje na masovnu grobnicu u gradu Tarhouna u Libiji 11. juna 2020.

Otkrivanje osam masovnih grobnica nedaleko od Tripolija ukazuje na mnogobrojne zločine počinjene tokom eskalirajućeg rata u Libiji u čijem sukobu učestvuju različite milicije uz podršku mnogobrojnih stranih sila koje traže stratešku prednost i udio u naftom bogatoj zemlji sjeverne Afrike, pišu svjetski mediji.

Sumorno podsjećanje na zločine

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš je izjavio da je "duboko šokiran" otkrićem najmanje osam masovnih grobnica posljednjih dana i pozvao vladu u Tripoliju da osigura grobnice, identifikuje žrtve, utvrdi uzroke smrti i vrati tijela njihovim porodicama, piše Njujork tajms (The New York Times).

List ocjenjuje kako su pronađene grobnice sumorno podsjećanje na zločine počinjene na svim stranama libijskog sukoba u kojem učestvuju bespravne libijske milicije koje se ponašaju izvan zakona a koje podržavaju strane sile tražeći stratešku prednost i pristup ogromnim energetskim rezervama zemlje.

Slike koje kruže društvenim mrežama pokazale su tijela nagomilana u zemlji, zamotana u plastiku ili zakopana u jamama u pustinji izvan Tarhune. Odvojeno, vladini službenici pronašli su u gradskoj mrtvačnici desetine tijela, kao i unutar brodskog kontejnera, ističe njujorški list dodajući da je nejasno kada su se ubistva dogodila.

Grobnice su otkrivene nakon što su se borci odani generalu Halifi Haftaru, čija je 14-mjesečna kampanja zauzimanja Tripolija osujećena posljednjih sedmica, povukli iz grada Tarhuna, oko 65 kilometara jugoistočno od glavnog grada. Tarhuna je bio posljednje uporište Haftarovih snaga u zapadnoj Libiji, koje su se prošle sedmice povukle nakon napada vladinih snaga uz podršku Turske.

Zauzimajući grad, vladine trupe su pljačkale prodavanice, palile zgrade i ubijale iz osvete pripadnke al-Kanijata, Haftarovih saveznika koji su danima ranije pobjegli iz Tarhune. Najmanje 16.000 ljudi u Tarhuni i južnom Tripoliju bilo je primorano napustiti svoje domove, saopštile su Ujedinjene nacije. Međutim, otkrićem masovnih grobnica fokus je preusmjeren na generala Haftara.

Od početka sukoba 2014., general Haftar nastojao je da se predstavi kao vođa disciplinovane, nacionalne vojne sile, ali njegove trupe suočene su s optužbama za teška krivična djela. Međunarodni krivični sud od 2017. godine traži jednog od njegovih najboljih komandanata, Mahmuda al-Verfalija, zbog niza javnih ubistava desetina ljudi u istočnom gradu Bengaziju, ukazuje list.

CNN navodi kako je organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch - HRW) pozvala na međunarodnu istragu ubistava u Libiji ističući kako snage povezane s Haftarom "već 15 mjeseci nekažnjeno djeluju u Tarhuni i drugdje", a da su ih "strani zaštitnici štitili od kontrole za zlostavljanja koja očigledno uključuju nezakonita ubistva, nestanke i mučenja".

"Vrijeme je da Vijeće za ljudska prava UN-a konačno uspostavi međunarodnu istragu kršenja svih strana u Libiji, što će poslati nepogrešiv signal da će oni koji počine ili imaju komandnu odgovornost za ratne zločine, na kraju odgovarati", kazala je Hanan Salah, viša istražiteljica HRW-a za Libiju.

Salah je također pozvala međunarodno priznatu vladu u Tripoliju da osigura da se dokazi na mjestima zaštite od zloupotrebe i da za istraživanje masovnih grobnica pozovu neutralne međunarodne forenzičke stručnjake.

Tragedija za libijski narod

Ministar unutrašnjih poslova u libijskoj vladi koju podržava UN, Fati Bašaga rekao je da vlasti dokumentuju dokaze o navodnim ratnim zločinima u Tarhuni te da preliminarni izvještaji pokazuju da su desetine žrtava pronađene u masovnim grobnicama pokopane žive, piše agencija Asošijetid pres (The Associated Press).

Agencija dodaju da su otkrića izazvala strah od razmjera kršenja ljudskih prava na teritorijama koje kontrolišu Haftarove snage, s obzirom na poteškoće u dokumentovanju u aktivnom ratnom području. Filip Nasif (Philippe Nassif), direktor u organizaciji Amnesti internešenal (Amnesty International) za Bliski Istok i Sjevernu Afriku, izjavio je da njegova grupa radi na provjeri masovnih ubistava.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja Bliskog istoka, Dejvid Šenker (David Schenker) izrazio je zabrinutost zbog izvještaja o otkriću snaga iz Tripolija naglasivši da eskalirajući "proxy rat između Rusije i Turske u Libiji predstavlja izazov regionalnoj stabilnosti i tragediju za libijski narod koji traži mir i okončanje strane intervencije".

Libija je u nemirima od 2011. godine, kada je u građanskom ratu s vlasti svrgut dugogodišnji diktator Moamer Gadafi, koji je kasnije ubijen. Zemlja se od tada podijelila između suparničkih administracija na istoku i zapadu, a obje imaju podršku različitih naoružanih grupa i stranih vlada, ukazuje AP.

Haftara podržavaju Francuska, Rusija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i druge ključne arapske zemlje, dok vlada u Tripoliju ima podršku Turske - koja je u januaru poslala trupe i plaćenike da zaštite glavni grad - kao i Italije i Katara.

Libija je na rubu nove eskalacije dok milicije u Tripoliju vode kampanju za vraćanje obalnog grada Sirte, što bi omogućilo pristup ogromnim naftnim poljima zemlje koja su trenutno pod Haftarovom kontrolom. Turske mornarice i vazdušne snage izvele su prošlog četvrtka vojne vježbe na Sredozemlju kraj Libije, navode zvaničnici, što je očigledan pokazatelj podrške Tripoliju.

Tijela čitavih porodica

Misija UN-a u Libiji pozdravlja odluku međunarodno priznate Vlade nacionalnog sporazuma (GNA) da pokrene istragu o grobnicama ističući da još nije utvrđen broj mrtvih, ali da jedan grob sadrži najmanje 15 tijela u raspadnom stanju te da neki grobovi sadrže tijela čitavih porodica, napisao je Gardijan (The Guardian).

Više je tijela pronađeno u bolnici u Tarhuni, a prema informacijama GNA-u najmanje 27 osoba poginulo je od nagaznih mina koje su za sobom ostavljale Haftarove snage nakon kampanje opsade na Tripoli.

Gardijan ističe kako je opšteprihvaćeno da su obje strane u Libiji možda činile ratne zločine tokom višegodišnje opsade, ali da razmjera zločina pripisanih Haftarovim saveznicima može potencijalno osramotiti njegove glavne vanjske pristalice - Francusku, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat i Jordan.

Istovremeno, diplomate GNA-a pozivaju SAD da pojačaju diplomatski pritisak na saveznike poput UAE-a da prekinu vojnu podršku Haftaru te ističu kako je neprisustvo administracije predsjednika Donalda Trampa (Trump) u Libiji ostavilo vakuum koji je ispunila Rusija s ciljem uspostavljanja snažnog vojnog prisustva na južnom Sredozemlju i pristupa jednom od najvećih svjetskih naftnih polja.

Pregovori nakon osvajanja Sirte?

Libijski šef sigurnosti Fati Bašaga rekao je da bi Egipat mogao pomoći u okončanju podjele njegove zemlje, signalizujući moguće zbližavanje s arapskim regionalnim silama koje su do sada podržavale generala Haftara, piše Blumberg (Bloomberg) dodajući da je Egipat nedavno najavio primirje i političku inicijativu za okončanje građanskog rata koji je zahvatio ovu sjevernoafričku zemlju bogatu naftom.

Bašaga, koji formalno nije prihvatio ili odbacio plan, napisao je na Tviteru (Twitter) da je svaka inicijativa koja bi dovela do civilne vlade dobrodošla - ne spominjući prijedlog imenom. Za Blumberg je pak izjavio da će borci njegove vlade prihvatiti primirje i političke razgovore s istokom tek nakon što ponovo dobiju strateški grad Sirte na vrhu naftnog polumjeseca Libije.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan također je rekao kako će se kampanja nastaviti sve dok grad Sirte ne bude zauzet. Ali, Egipat je upozorio da će sukob eskalirati ukoliko Turska posegne dalje prema istoku, rekli su Blumbergu neimenovane zapadne diplomate. Dok su SAD pozivale na smirenje sukoba, i vlada sa sjedištem u Tripoliju i Haftar prikupljali su snage uoči moguće konfrontacije u Sirteu.

Prije ofanzive na Tripoli, Haftar je uz podršku ruskih plaćenika zauzeo istok i jug zemlje, uključujući i njene velike naftne objekte. No, u nadmetanju s Rusijom da oblikuje budućnost Libije, Turska je snažno je intervenisala u ime vlade u Tripoliju i pomogla da se Haftarove snage potisnu sa zapada.

Blumberg također podsjeća da su se u nedjelju, 14. juna, ministri vanjskih poslova i obrane Turske i Rusije trebali sastati u Ankari kako bi pregovarali o mogućem rješenju sukoba u Libiji i Siriji, gdje također podržavaju suprotstavljene strane, ali je sastanak odgođen.

XS
SM
MD
LG