Dostupni linkovi

Kontradikcije beogradske diplomatije


Martin Brusis
Martin Brusis

Odluka Ujedinjenih nacija da zatraži mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova jeste pobeda za Srbiju, ali to neće uticati na preispitivanje stava zemalja koje su već priznale njegovu nezavisnost, kaže za Radio Slobodna Evropa Martin Bruzis (Brusis), stručnjak za Balkan iz minhenskog Centra za primenjena politička istraživanja. Po njegovom mišljenju, međutim, zemlje koje su do sada bile uzdržane u najvećem broju slučajeva sačekaće na stav Međunarodnog suda pravde. Bruzis smatra da će to donekle opteretiti odnose Beograda i Brisela, ali da će Evropska unija nastaviti proces priključenja Srbije i neće joj kao uslov za prijem postaviti priznanje nezavisnosti Kosova.

Bruzis: Odluka UN je na neki način iznenađujuća jer pre sednice nije bilo izvesno da će većina članica svetske organizacije podržati inicijativu Srbije, tačnije da su zainteresovane da se Međunarodni sud pravde izjasni o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova a što može uticati i na rešavanje ostalih etničkih sporova.

RSE: Ne samo srpski zvaničnici, već i pojedini zapadni mediji ističu da je to pobeda za zvanični Beograd.

Bruzis: Da, ja se u potpunosti slažem da je to pobeda srpske diplomatije koja je uspela da mobiliše i ubedi većinu članica Ujedinjenih nacija da podrže ovu inicijativu.

RSE: Kakvo je praktično značenje te pobede za Srbiju, samo da dobije u vremenu, ili i nešto više.

Bruzis: Najvažnija praktična posledica biće da ukoliko Međunarodni sud pravde utvrdi da je proglašenje nezavisnosti Kosova nelegalno to će biti jasna osuda odluke zemalja koje su dosada priznale njegovu nezavisnost. Naravno, to će imati više politički i moralni značaj a ne pravne posledice po te zemlje. One najverovatnije ne bi preispitale svoju odluku da priznaju Kosovo.

RSE: Kažete ako Međunarodni sud pravde donese takvu odluku. Međutim, to je pre svega dug proces a i krajnje je neizvesno kakav će stav zauzeti. Procenjuje se da bi mogao da se uzdrži od donošenja odluke. U tom slučaju, Srbija ne bi verovatno ništa dobila a u međuvremenu bi opteretila svoje odnose sa Evropskom unijom čijem članstvu teži.

Bruzis: To je tačno. Ambasadori pojedinih zemalja upozorili su na tu mogućnost. Neke članice Evropske unije smatraju da inicijativa Srbije da se Međunarodni sud pravde izjasni o nezavisnosti Kosova nije korisna za njene ambicije da postane članica EU.

RSE: Kako će u narednih godinu, dve dana, pre odluke suda, to da se odrazi na situaciju oko Kosova. Naime, pojedini zapadni zvaničnici se pribojavaju da će potez UN otežati integraciju Kosova u međunarodnu zajednicu.

Bruzis: Ne verujem da će odluka Ujedinjenih nacija imati takve posledice. Ne mislim da će to suštinski promeniti poziciju zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova ili to nameravaju da učine, jer one uviđaju ambivalentnost između međunarodnog prava i situacije na terenu. Zato je njihova odluka o nezavisnosti Kosova bazirana na političkim i geostrateškim opredeljenjima. Dakle, stav UN neće uticati na zemlje koje su već donele odluku da priznaju Kosovo. Mislim da bi presuda Međunarodnog suda pravde da je nezavisnost Kosova nelegalna imala veću specifičnu težinu.

RSE: To je tačno kada je reč o 48 zemalja koje su već priznale nezavisnost Kosova. Da li će međutim one koje se još nisu odlučile na taj korak biti još uzdržanije nakon što su Ujedinjene nacije zatražile mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Bruzis: Mislim da će još zemalja priznati nezavisnost Kosova, ali to će biti postupan proces. To će zavisiti i od situacije na terenu, kao i odnosa Kosova i tih država. No, mnoge zemlje koje su sada uzdržane verovatno će sačekati na odluku Međunarodnog suda pravde.

RSE: Kada je reč o samom procesu pred Međunarodnim sudom pravde. Šta će biti ključno za donošenje njegove odluke. Da li striktno međunarodno pravni aspekt ili i politički, tačnije optužba da je Srbija zbog nasilja nad Albancima izgubila legitimitet da više upravlja Kosovom.

Bruzis: To su dve osnovne linije argumentacije koje će Sud razmotriti. Dakle, da li ozbiljna kršenja ljudskih prava na Kosovu od strane bivšeg režima u Srbiji predstavlja dovoljan razlog za davanje prava kosovskim Albancima na secesiju. Proces će u mnogo čemu zavisiti i od načina na koji će Ujedinjene nacije da formulišu pitanje koje će dostaviti Međunarodnom sudu pravde na razmatranje. To znači da srpskoj diplomatiji predstoji još dosta posla da ubedi Ustavnu komisiju pri Generalnom sekretarijatu Ujedinjenih nacija da intonacija tog pitanja bude u skladu sa efektima koje želi da dobije. Nakon toga, Međunarodni sud pravde će saslušati argumente ne samo predstavnika Srbije već i Kosova, kao i nekih drugih zemalja, verovatno onih koje su učestvovale u procesu koji je pokrenut pred ovom institucijom kada je Izrael podigao odbrambeni zid u cilju zaštite od upada palestinskih ekstremista.

RSE: Da Vas ponovo pitam, da li će odnosi između Beograda i Brisela biti sada opterećeniji zbog ove inicijative ili će EU nastaviti proces priključenja Srbije bez obzira na sve.

Bruzis: Mislim da će EU nastaviti taj proces. Naravno, prijem Srbije zavisiće od ispunjenja mnogih drugih kriterijuma. Tu je i poštovanje osnovnih principa, kao što su uzdržavanje od nasilja, uvažavanje međunarodnog prava, i sve dok se Srbija bude toga pridržavala proces njenog približavanja Evropskoj uniji neće biti usporavan.

RSE: Međutim, sve su učestaliji glasova iz Evropske unije da izručenje Ratka Mladića nije poslednji preduslov za nastavak integracija Srbije, već i smirivanje tenzija oko Kosova sa tezom da se ne može u evropsku porodicu primiti zemlja sa nerešenim teritorijalnim pitanjima. To bi u osnovi značilo da Srbija treba da prizna Kosovo pre nego što postane članica EU. To bi za Beograd svakako bilo previše. Da li će Brisel ići tako daleko u postavljanju takvog uslova Srbiji.

Bruzis: Siguran sam da izručenje Ratka Mladića ne bi bio poslednji uslov koji bi Srbija morala da ispuni na putu ka punopravnom članstvu u EU. Istovremeno, kao što znate, u Evropskoj uniji u ovom trenutku postoji izvestan zamor prema širenju. Međutim, ne mislim da će Brisel postaviti kao uslov za prijem Srbije njeno priznanje Kosova, između ostalog i zato što ne postoji jedinstven stav u samoj Uniji oko nezavisnosti Kosova. Pet članica EU podržale su predlog Srbije u Ujedinjenim nacijama.

RSE: Pominjete ovih 5 zemalja, ali, s druge strane, dovoljno je da se samo jedna članica usprotivi prijemu Srbije, kao na primer, što Holandija zbog slučaja Ratko Mladić blokira stupanje na snagu Prelaznog sporazuma EU i Srbije.

Bruzis: To su različiti slučajevi. Holandija je postavila uslov izručenja Ratka Mladića zbog njene specifične uloge u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, ne verujem da bi holandska vlada uslovila prijem Srbije u Evropsku uniju priznavanjem Kosova. Na kraju, Holandija kao i cela Unija imaju strateški interes u stabilizaciji Zapadnog Balkana, a to znači perspektiva članstva za sve zemlje te regije a postavljanje uslova Srbiji da prizna Kosovo samo bi otežalo taj proces evropskih integracija na tom području.

RSE: Makedonija i Crna Gora priznale su nezavisnost Kosova. Takve odluke došle su samo dan nakon odluke Ujedinjenih nacija za koju su glasali i predstavnici Podgorice. Kakve bi to imalo posledice s ozbirom da je Srbija upozorila da će preduzeti kontramere.

Bruzis: S druge strane, stiče se utisak da su SAD izvršile pritisak na Makedoniju i Crnu Goru da priznaju Kosovo. Makedonija je očito prinuđena na takav korak u cilju očuvanja balansa imajući u vidu veliku albansku etničku grupu koja živi na toj teritoriji. Ukoliko Srbija prekine diplomatske odnose ili primeni neke kaznene mere to će svakako opteretiti njene odnose sa Makedonijom i Crnom Gorom, ali to bi bilo i na štetu same Srbije, za njenu ulogu u regionu kao i ekonomske odnose sa ovim zemljama.
XS
SM
MD
LG