Broj mrtvih u snažnom zemljotresu u Maroku se do 10. septembra uveče popeo na 2.122, dok je broj povrijeđenih 2.421, prema podacima marokanskih vlasti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da više od 1.400 osoba ima teške povrede, a najviše žrtava je u provincijama južno od Marakeša.
Euromediteranski seizmološki opservatorij, međunarodna nevladina organizacija, zabilježio je 10. septembra potres magnitude 4.5 po Richteru 77 km jugozapadno od Marakeša.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da su SAD spremne pomoći Maroku. On je 10. septembra tokom posjete Vijetnamu započeo svoju izjavu izražavajući tugu zbog "gubitka života i razaranja uzrokovanih potresom".
Potresi bi mogli trajati i sedmicama, kazao je Remy Bossu, direktor Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra sa sjedištem u Francuskoj, prenosi BBC. On navodi da je uzrok potresa sudar tektonskih ploča koje nose evropski i afrički kontinent.
Marokanska vojska raščistila je jednu od glavnih cesta prema područjima koja su najviše pogođena potresom, omogućujući vitalnoj pomoći da stigne do ljudi, prenosi Reuters.
Klizište je ranije blokiralo cestu prema gradiću Asni u planinama Atlas. Sada pomoć stiže do pogođenih područja.
Pomoć u hrani isporučena je u selo Moulay Brahim, koje se nalazi u blizini epicentra.
Lokalni zvaničnik Mohamad al Hajan rekao je novinarima da su neki kamioni s pomoći stigli u grad: "Pomoć stiže, bilo od vlade ili od organizacija civilnog društva", citira ga novinska agencija Reuters.
"Ono što sada možemo vidjeti s ovom pomoći su zalihe hrane koje je osigurala vlada za pomoć ljudima pogođenim potresom", dodao je.
Zemljotres u Maroku sravnio je cijela sela
"Opazili smo 20 naknadnih potresa koji su se osjetili, ima ih mnogo više koji se nisu osjetili. Bit će i drugih, mogli bi trajati danima ili tjednima", naveo je.
Bossu upozorava na oslabljene zgrade u planinama: "Posebno u planinama, ljudi moraju biti vrlo oprezni jer su zgrade možda oslabile prethodnim udarima. Dakle, ako postoji kakva sumnja, ljudi se ne bi trebali vraćati svojim kućama."
Mnogi ljudi proveli su drugu noć na ulicama nakon potresa magnitude 6,8 koji se desio 8. septembra kasno uveče.
U udaljenim planinskim oblastima, kompletna sela su navodno sravnjena sa zemljom.
Strahuje se da bi tragedija mogla biti i veća
Zvaničnici su za BBC rekli da je lokalna bolnica u Amizmizu prazna i da se smatra previše strukturalno nesigurnom da bi primila pacijente. Umjesto toga, ljudi se dovode u improvizirane šatore na otvorenom.
Epicentar potresa je bio u Visokom Atlasu, planinskom vijencu 71km udaljenom od Marakeša – grada sa statusom svjetske kulturne baštine, popularnog kod turista. Podrhtavanja tla su se osjetila i u glavnom gradu Rabatu udaljenom oko 350km, kao i u Kazablanki, Agadiru i Esauiri.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da provincija Al Hauz ima najviše mrtvih, a slijedi je provincija Tarudant. Mnogo manje poginulih je u Marakešu, ali je grad pod zaštitom UNESKO pretrpio značajnu štetu.
Vjeruje se da su se proste kuće od zemljane cigle, kamena i drveta u planinskim selima srušile, ali biće potrebno vrijeme da se procijeni šteta u udaljenim regijama. Vlasti su proglasile trodnevnu žalost.
Marakeš u ruševinama nakon potresa
Najsmrtonosniji od 2004. godine
Potres koji se dogodio u petak navečer najsmrtonosniji je koji je Maroko pretrpio od potresa u Al Hoceimi 2004. godine. Imao je manju magnitudu, 6,3 u usporedbi sa onim od 8. septebra, ali je ipak ubio više od 600 ljudi, a više od 900 ozlijedio. Do 15.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
Najsmrtonosniji i najrazorniji potres u povijesti Maroka dogodio se 29. feburara 1960. godine. To se dogodilo u blizini grada Agadira na zapadnoj obali zemlje, usmrtivši više od 12.000 ljudi, ostavivši najmanje 35.000 beskućnika.
Imao je relativno umjerenu magnitudu od 5,8, ali njegova mala dubina, blizina Agadira i kvaliteta gradnje u gradu učinili su njegov utjecaj razornim.
Potres je doveo do promjena u marokanskim građevinskim pravilima, ali mnoge zgrade, osobito seoske kuće poput onih koje su najteže pogođene 8. septembra 2023., nisu građene da izdrže takve potrese.
Maroko, koji leži između Afrike i Europe, ima značajan utjecaj iu Africi iu arapskom svijetu.
Ima atlantsku i sredozemnu obalu, surovu planinsku unutrašnjost i povijest neovisnosti koju ne dijele njegovi susjedi.
Njegova kultura je mješavina arapskih, berberskih, europskih i afričkih utjecaja.
Maroko je bio francuski protektorat između 1912. i 1956., a od neovisnosti ostao je relativno stabilan.