Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Građanka godine suočena sa deportacijom


Maria Amelie
Autor: Claire Bigg (prevela Biljana Jovićević)

Rođena Ruskinja, koja je u Norveškoj provela skoro cijelu dekadu suočena je sa mogućom deportacijom, kao ilegalni migrant u slučaju koji je izazvao pravu buru protesta u zemlji u kojoj godinama živi. Maria Amelie, koja bi mogla biti vraćena u Rusiju u danima što slijede, kaže da je njen stvarni dom Norveška.

Ona je mlada, pametna, dobro obrazovana i voli zemlju u kojoj živi, Norvešku.

Nedavno je objavila veoma uspješnu knjigu i proglašena za “Građanina godine za 2010“ od strane Norveškog magazina.

Ipak, Ruskinja, Maria Amelie ostaje ilegalni migrant nakon skoro deceniju života provela u Norveškoj, a uskoro bi mogla biti deprtovana.

Njena priča, koju je ispripovijedala u knjzi "Ilegalni Norvežanin" objavljena je prošlog septembra, i mobilisala je mnoge u Norveškoj.

Grupe za ljudska prava, političari i poznate ličnosti Norveške stali su u odbranu ove dvadesetpetogodišnjakinje. Oko 1000 njih u znaka podrške i u njenu odbranu, demonstriralo je ulicama Osla ove sedmice, a oko 90.000 ljudi dalo joj je podršku na Facebooku.

Amelie, koja je u utorak oslobođena nakon kratkog zadržavanja u pritvornom centru za migrante u blizini Osla, insistira da je njen dom Norveška, a ne Rusija.

Po izlasku iz migracionog pritvora ona je za NRK (Norwegian Brodcasting Corporation) rekla:

“Živim u konstantnom strahu. Čim napravim pauzu na nekoliko minuta, postaje teško uhvatiti zrak. I upravo tako sam se osjećala u pritvoru za migrante. Prošla sam dug put, boreći se za sebe. Moji prijatelji i cijela zemlja podržavaju me o ovoj borbi. Gdje bih sad trebalo da odem odavde? Moj dom je ovdje, u Norveškoj“.

Apeli premijeru

Norveške su vlasti za sada odbijale da popuste pod pritiskom. Osam policajaca uhapsilo je Amelie, 12. januara i smjestili su je u Centar za ilegalne migrante, gdje je, kako je rekla, “bila tretirana kao kriminalac”.

Amelie, čije je pravo ime Madina Salamova, rođena je u Vladikavkazu, ruskoj republici Sjevernoj Osetiji. Njeni su roditelji napustili Sjeverni Kavkaz nakon prijetnji smrću jer su odbili da dio svog bogatstva od privatnog biznisa predaju lokalnim vlastima.

Porodica se prvo preselila u Ukrajinu, zatim Moskvu, pa potom Finsku gdje im je odbijen zahtjev za boravak, prije nego što su pobjegli u Norvešku.
Njeni su roditelji napustili Sjeverni Kavkaz nakon prijetnji smrću jer su odbili da dio svog bogatstva od privatnog biznisa predaju lokalnim vlastima.

Amelienin bliski prijatelj i adavokat Brynjulf Risnes, kaže da će vjerovatno biti deportovana u Rusiju u narednih nekoliko dana.

“Imigracione vlasti smatraju da je boravak u Norveškoj bez dokumenata veoma ozbiljan prekršaj. Bez obzira što živi ovdje tako dugo i što je postala prva Norvežanka, vlasti insistiraju na tome da mora napustiti Norvešku i vratiti se u njenu matičnu zemlju. Sudeći po tome kako stvari stoje sada, ona će po svemu sudeći morati ići u Rusiju“, kazao je Risnes.

Amelieini podržavaoci već su apelovali na premijera Jensa Stoltenberga. Ali premijer je bio vrlo jasan u tome da se neće miješati u slučaj u njenu korist.

“Moramo tretirati svakoga jednako, ne možemo praviti izuzetke na osnovu toga što je jedna osoba uspjela da privuče mnogo pažnje. Ako počenemo praviti izuzetke od pravila, počećemo dobijati na hiljade neosnovanih azilantskih zahtjeva“, naveo je Stoltenberg.

Dirnula Norvežane u srce

Zaštitnici ljudskih prava pak kažu da se Amelie ne može tretirati kao neko ko je odgovoran za kršenje imigranstkih zakona, budući da je bila maloljetna kada je njena prodica tražila azil u Norveškoj i bila odbijena.

Oni kažu da joj nikada nije data prilika da objasni svoj slučaj imigracionim vlastima. Kao i mnogi drugi u Norveškoj oni vjeruju da je izdavojena zbog knjige u kojoj je Norveške migracione zvaničnike opisala kao ljude sa predrasudama i korumpirane.

Berit Lindeman iz Norveškog helsinškog komiteta, rekla je da je Amelie dirnula u srce Norvežane “zbog hrabrosti i ogromnih napora da se integriše u društvo”.
Lindeman: U javnosti su azilanti koji traže posao viđeni kao grupe bez resursa. Ovo je otvorilo oči Norvežanima.

“Uspjela je da fluento nauči norveški jezik za godinu i po dana i maturira sa najboljim ocjenama samo dvije godine nakon što je stigla u Norvešku. Upisala se na univerzitet, gdje je diplomirala sa najboljim ocjenama“, navodi Lindeman.

Lindeman kaže da je slučaj Amelie veliki izazov za percepciju azilanata u Norveškoj.

“U javnosti su azilanti koji traže posao viđeni kao grupe bez resursa. Ovo je otvorilo oči Norvežanima, kada su vidjeli osobu sa tako mnogo pozitivnih osobina i izuzetnim potencijalom“.

Grupe za ljudska prava kažu da je njen slučaj naglasio potrebu za olakšavanjem pravila za ilelgalne migrante, naročito djecu, koja su provela mnogo godina u zemlji i koja su uspješno integrisana u norveško društvo.

Podržavaoci, Marie Amelie zabrinuti su i za njenu sudbinu kada bude vraćena nazad u Rusiju.

Od kada je uhapšena, mladoj ženi je ponuđen posao u Norveškoj i mogućnost da u načelu može da se vrati za norvešku radnu vizu.

Ali, deportacija znači da će joj povratak u zemlju biti zabranjen u narednih nekoliko godina. Druga potencijalna komplikacija je to što je Amelie napustila Rusiju kada je imala samo 12 godina i nikada nije imala sopstveni pasoš.

Ruska grupa za ljudska prava Memorial, u međuvremnu se ponudila da pomogne Amelie, koja u Rusiji nema ni rodbine ni prijatelja.

Njeni roditelji u međuvremnu i dalje se kriju u Norveškoj.

Pogledajte komentare (4)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG