U Domu naroda Federacije BiH, parlamentarnom domu koji bi trebao voditi računa da niko nikoga ničim ne povrijedi, postoji klub ostalih. Ali među tim ostalim nema ni Roma, ni Židova ni Crnogoraca. Manjinama u vlasti BiH bavilo i Vijeće Evrope i Sud za ljudska prava, te je zaključeno kako im se krše ona osnovna.
Ako se ne osjećate kao pripadnika jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, ste jednostavno ostali. A pod ostali stane svašta - od vjerskih do nacionalnih manjina.
Odnos prema ostalima i stvarnu opredijeljenost političkih struktura da i nacionalne manjine i oni koji se zaista ne osjećaju dijelom jednog od tri kolektiviteta ostvare svoja kolektivna prava, najbolje se vidi na primjeru Doma naroda FBiH.
U Klubu ostalih nema niti jednog predstavnika nacionalne manjine - najviše je Bosanaca i Muslimana, ili onih čija je nacionalnost kao i naziv kluba - ostali. Strukture vlasti u BiH nisu htjele uskladiti Ustav BiH sa Konvencijom o ljudskim pravima upravo da bi mogle na ovaj način manipulisati i imati kontrolu.
Potezi stranaka na vlasti su sramni, smatra Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro-Rom i predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj Skupštini BiH.
„Ovo je sraman čin svih političkih partija koje su kandidovale svoje delegate iz reda ostalih u Dom naroda Federacije, a da niti jednog jedinog nema predstavnika nacionalnih manjina kome je priznato pravo u skladu sa Zakonom o zaštiti pripdanika nacinalnih manjina. Ja poštujem pravo i Muslimana i Bosanaca i svih nekih drugih koji se izjašnjavju onako kako se izjašnjavaju, ali nemojte se samo izjašnjavati u datom trenutku kada želite da ostvarite neku poziciju, a na štetu stvarnih nacionalnih manjina u BiH“, rekao je Jusić.
Svojevremeno je i Vijeće Evrope, odnosno njihov Savjetodavni komitet, ocijenilo da u “rijetkim situacijama gdje postoji mogućnost da nacionalne manjine budu predstavljene u institucijama vlasti kroz kategoriju ‘ostalih’ postoje slučajevi zloupotrebe”.
Arogantan odnos
Imajući u vidu navedene konstatacije, Komitet je izrazio sumnju u to da “osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju realnu šansu da budu izabrane” s obzirom na trenutna zakonska rješenja, te preporučio da se situacija koriguje kroz izmjene i dopune izbornih zakona.
Vehid Šehić, foto: Midhat Poturović
Za predsjednika Foruma građana Tuzla Vehida Šehića ova situacija nije iznenađenje.
„Već dugo se manipuliše sa kategorijom ostalih, i to od strane političkih stranaka, tako da smo i do sada imali ljude koji su se izjašnjavali kao Muslimani, ljude koji su na određenim izborima bili predstavnici svoga naroda, a onda se izjašanjavali kao Crnogorci ili Bosanci, i sigurno su to zloupotrebe stvarnih nacionalnih osjećanja građana BiH koji imaju nacionalni identitet“, kazao je Šehić.
Jedan od primjera zloupotrebe zabilježen je prije nekoliko godina kada je za predsjedavajućeg OV Centar iz reda ostalih izabran Muhamed Alaim - koji se izjašnjavao kao Musliman, dok je istovremeno načelnik opštine bio Bošnjak.
Ombudsmani FBiH tada su reagovali tražeći da na tu poziciju bude izabrana osoba iz reda vijećnika koji neće biti pripadnik istog konstitutivnog naroda kao općinski načelnik. No, njihova primjedba nije uvažena.
Srđan Dizdarević, direktor Kuće ljudskih prava Sarajevo, kaže kako je priča o Klubu ostalih iskorištena za političku mimikriju i ostvarivanje ciljeva ne kolektiviteta već političkih interesa.
„Da se samo formalno različitim denominacijama ustvari zloupotrebljava pozicija ostalih, a da se ne omogućava pripadnicima nacionalnih manjina da budu u parlamentima. To je jedan arogantan odnos i odnos koji ne poštuje postojanje manjina u BiH, a njih je 17“, ocjenjuje Dizdarević.
Smisao Kluba ostalih jeste, bar teoretski, da se traži zaštitu od asimilacije, poticanje identiteta, garantovanje ravnopravnosti i participacije, a da pritom nemaju drugog načina da ostvare svoja kolektivna prava. Ako se dublje razmatra bosansko pitanje, onda se vidi kako je uzrok priblema krivi pristup individualnim ili kolektivnim pravima, smatra Rusmir Mahmutčehajić, direktor Međunarodnog foruma Bosna.
Ako se zaista želi odmjeriti stanje u Bosni, nije dovoljno posmatrati odnose tri konstitutivna naroda jednog prema drugom. Test je, kaže Mahmutčehajić, drugačiji.
"Ključno pitanje je kakav je u Sarajevu položaj onih koji su inače kulturno, historijski neodvojiv dio bosanske cjeline - Romi, Jevreji i još neke manje zajednice. Na njima je moguće vidjeti koliko su zapravo ideje nacionalne ravnopravnosti samo politička retorika iza koje nema nikakvog sadržaja. U ovome trenutku Romi i mala jevrejska zajednica u BiH su možda najugroženiji dio bosanskog društva. Oni Srbi, Hrvati, muslimani koji se tako gorljivo zalažu za pitanja ljudskih, pojedinčanih i kolektivnih prava i njihovo rješavanje u Bosni, svugdje na području BiH mogu biti provjeravani u njihovoj iskrenosti, političkoj ozbiljnosti na osnovi tog odnosa prema suštinski nacionalnim manjinama“, rekao je on.
Ako se ne osjećate kao pripadnika jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, ste jednostavno ostali. A pod ostali stane svašta - od vjerskih do nacionalnih manjina.
Odnos prema ostalima i stvarnu opredijeljenost političkih struktura da i nacionalne manjine i oni koji se zaista ne osjećaju dijelom jednog od tri kolektiviteta ostvare svoja kolektivna prava, najbolje se vidi na primjeru Doma naroda FBiH.
U Klubu ostalih nema niti jednog predstavnika nacionalne manjine - najviše je Bosanaca i Muslimana, ili onih čija je nacionalnost kao i naziv kluba - ostali. Strukture vlasti u BiH nisu htjele uskladiti Ustav BiH sa Konvencijom o ljudskim pravima upravo da bi mogle na ovaj način manipulisati i imati kontrolu.
Potezi stranaka na vlasti su sramni, smatra Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro-Rom i predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj Skupštini BiH.
„Ovo je sraman čin svih političkih partija koje su kandidovale svoje delegate iz reda ostalih u Dom naroda Federacije, a da niti jednog jedinog nema predstavnika nacionalnih manjina kome je priznato pravo u skladu sa Zakonom o zaštiti pripdanika nacinalnih manjina. Ja poštujem pravo i Muslimana i Bosanaca i svih nekih drugih koji se izjašnjavju onako kako se izjašnjavaju, ali nemojte se samo izjašnjavati u datom trenutku kada želite da ostvarite neku poziciju, a na štetu stvarnih nacionalnih manjina u BiH“, rekao je Jusić.
Svojevremeno je i Vijeće Evrope, odnosno njihov Savjetodavni komitet, ocijenilo da u “rijetkim situacijama gdje postoji mogućnost da nacionalne manjine budu predstavljene u institucijama vlasti kroz kategoriju ‘ostalih’ postoje slučajevi zloupotrebe”.
Arogantan odnos
Imajući u vidu navedene konstatacije, Komitet je izrazio sumnju u to da “osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju realnu šansu da budu izabrane” s obzirom na trenutna zakonska rješenja, te preporučio da se situacija koriguje kroz izmjene i dopune izbornih zakona.
„Već dugo se manipuliše sa kategorijom ostalih, i to od strane političkih stranaka, tako da smo i do sada imali ljude koji su se izjašnjavali kao Muslimani, ljude koji su na određenim izborima bili predstavnici svoga naroda, a onda se izjašanjavali kao Crnogorci ili Bosanci, i sigurno su to zloupotrebe stvarnih nacionalnih osjećanja građana BiH koji imaju nacionalni identitet“, kazao je Šehić.
Jedan od primjera zloupotrebe zabilježen je prije nekoliko godina kada je za predsjedavajućeg OV Centar iz reda ostalih izabran Muhamed Alaim - koji se izjašnjavao kao Musliman, dok je istovremeno načelnik opštine bio Bošnjak.
Ombudsmani FBiH tada su reagovali tražeći da na tu poziciju bude izabrana osoba iz reda vijećnika koji neće biti pripadnik istog konstitutivnog naroda kao općinski načelnik. No, njihova primjedba nije uvažena.
Srđan Dizdarević, direktor Kuće ljudskih prava Sarajevo, kaže kako je priča o Klubu ostalih iskorištena za političku mimikriju i ostvarivanje ciljeva ne kolektiviteta već političkih interesa.
„Da se samo formalno različitim denominacijama ustvari zloupotrebljava pozicija ostalih, a da se ne omogućava pripadnicima nacionalnih manjina da budu u parlamentima. To je jedan arogantan odnos i odnos koji ne poštuje postojanje manjina u BiH, a njih je 17“, ocjenjuje Dizdarević.
Smisao Kluba ostalih jeste, bar teoretski, da se traži zaštitu od asimilacije, poticanje identiteta, garantovanje ravnopravnosti i participacije, a da pritom nemaju drugog načina da ostvare svoja kolektivna prava. Ako se dublje razmatra bosansko pitanje, onda se vidi kako je uzrok priblema krivi pristup individualnim ili kolektivnim pravima, smatra Rusmir Mahmutčehajić, direktor Međunarodnog foruma Bosna.
Ako se zaista želi odmjeriti stanje u Bosni, nije dovoljno posmatrati odnose tri konstitutivna naroda jednog prema drugom. Test je, kaže Mahmutčehajić, drugačiji.
"Ključno pitanje je kakav je u Sarajevu položaj onih koji su inače kulturno, historijski neodvojiv dio bosanske cjeline - Romi, Jevreji i još neke manje zajednice. Na njima je moguće vidjeti koliko su zapravo ideje nacionalne ravnopravnosti samo politička retorika iza koje nema nikakvog sadržaja. U ovome trenutku Romi i mala jevrejska zajednica u BiH su možda najugroženiji dio bosanskog društva. Oni Srbi, Hrvati, muslimani koji se tako gorljivo zalažu za pitanja ljudskih, pojedinčanih i kolektivnih prava i njihovo rješavanje u Bosni, svugdje na području BiH mogu biti provjeravani u njihovoj iskrenosti, političkoj ozbiljnosti na osnovi tog odnosa prema suštinski nacionalnim manjinama“, rekao je on.
